15°C
Mostar 18°C
Tuzla 17°C
Banja Luka 19°C
Bihać 20°C
Powered by Dark Sky

12.05.2019 / 20:00 Intervjui - Dragan Markovina za Vijesti.ba

Kolinda i Plenković, poput Tuđmana, obezvrijeđuju borbu partizana

Kolinda i Plenković, poput Tuđmana, obezvrijeđuju borbu partizana
Dragan Markovina / Vijesti.ba
HDZ naprosto nije mogao i još uvijek ne može podnijeti povijesno nasljeđe Splita i Mostara, zahvaljujući čemu se čitavo vrijeme kad je na vlasti, a u Mostaru je to u zapadnom dijelu grada neprekidno od ‘92., dok je u Splitu to bilo na mahove, ali često ponaša kao da je neprijateljskom teritoriju.

Kazao je ovo u intervjuu za Vijesti.ba historičar Dragan Markovina, rođeni Mostarac s mjestom stanovanja u Splitu.

Povod za intervju bio je Dan pobjede nad fašizmom, koji na ovim prostorima iskreno obilježavaju samo rijetki antifašisti i još poneki preživjeli partizan, dok za većinu građana, koji sebe smatraju antifašistima, 9. maj predstavlja dan okupljanja komunista.

Dragan Markovina ( Mostar, 1981.) doktor je historijskih nauka, esejist i kolumnist. Deset godina radio je na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Splitu i pisao za brojne regionalne časopise i medije. Redovni je kolumnist portala telegram.hr i sarajevskog Oslobođenja.  Autor je knjiga Između crvenog i crnog: Split i Mostar u kulturi sjećanja, Tišina poraženog grada, Povijest poraženih, Jugoslavenstvo poslije svega, Doba kontrarevolucije i Usamljena djeca juga. Za prvu knjigu dobio je Nagradu Mirko Kovač.  Predsjednik je Nove ljevice te član PEN centra BiH, Fudbalskog kluba Velež i Radničkog nogometnog kluba Split.

Razgovarao: Haris Ljevo

Prije tri dana obilježen je Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope. Kako biste ocijenili proslavu ovog praznika u Hrvatskoj i BiH, da li se njemu danas dovoljno posvećuje pažnja?

MARKOVINA: Cinizam s kojim se taj dan obilježava kod nas postaje sve iritantniji. S jedne strane imate činjenicu da političko vodstvo i jedne i druge zemlje iz nekakve obaveze prema Europskoj uniji i boljim običajima svijeta kojem pripadaju ili žele pripadati, reda radi obilježe taj dan, ali to rade na način kao da je antifašistička borba nešto što suštinski nema veze s nama. Drugim riječima, bili bi najsretniji da jugoslavenskih partizana nije ni bilo, pa to rješavaju tako da ih niti ne spominju. Još je gore kada pokušavaju u antifašistički pokret nakalemiti i neke druge vojske, poput četničke kao što je slučaj u RS-u.

U bh. entitetu Republika Srpska bio je neradni dan, dok su ulicama Banja Luke dominirale poruke koje nemaju baš neke veze s antifašizmom. Kako smo došli u situaciju da se fašizam predstavlja kao antifašizam?

MARKOVINA: Vrlo jednostavno. Iz razloga što kompletna ideološka i legitimacijska pozadina koja stoji iza ovdašnjih vladajućih nacionalističkih stranaka izvire iz ratova za jugoslavensku baštinu i afirmira vrijednosti koje su izravno suprostavljene onim vrijednostima koje je antifašizam ovdje ostavio. To su kapitalizam i socijalna nepravda, umjesto solidarnosti i socijalne pravde, zatim konzervativizam umjesto modernizma, potom klerikalizam umjesto sekularnog društva i na koncu nacionalizam umjesto bratstva među ovdašnjim narodima. Imajući to u vidu, oni legitimitet traže u pokretima i idejama koje su antifašizmu bile suprostavljene, ali kako ne mogu to baš tako otvoreno reći, pokušavaju stvoriti antifašistički ambijent za konzumiranje fašizma, kako je to u više navrata formulirao Viktor Ivančić. U slučaju srpskog nacionalizma to je dovedeno do groteske po kojoj se kolaboracionistički zločinački pokret uporno pokušava prodati pod antifašizam.

U Mostaru i Splitu, gradu rođenja i gradu u kojem trenutno živite, danas postoje ulice i spomenici koji nose imena vodećih ideologa i izvršitelja zločina ustaškog režima tokom Drugog svjetskog rata, a upravo ti gradovi su u bivšoj državi slovili za vodeća mjesta antifašizma. Šta se u međuvremenu dogodilo, pa je došlo do takve promjene?

MARKOVINA: Dogodilo se ono što sam opisao u svojoj knjizi ‘Između crvenog i crnog: Split i Mostar u kulturi sjećanja’, a to je sveobuhvatan, brutalan i pažljivo promišljen ideološki udar od strane HDZ-a na baštinu ta dva grada, motiviran upravo razlozima autentične ukorijenjenosti lijevog pokreta i ideje o uzajamnosti ovdašnjih naroda u njima. HDZ naprosto nije mogao i još uvijek ne može podnijeti povijesno nasljeđe Splita i Mostara, zahvaljujući čemu se čitavo vrijeme kad je na vlasti, a u Mostaru je to u zapadnom dijelu grada neprekidno od ‘92., dok je u Splitu to bilo na mahove, ali često ponaša kao da je neprijateljskom teritoriju.

Dan prije proslave Dana pobjede nad fašizmom predsjednica Hrvatske odala je počast i položila cvijeće pripadnicima ustaškog pokreta, dok su u Srbiji već odavno partizani izjednačeni s četnicima. Šta očekivati u takvo situaciji od građana kada državni vrh javno propagira fašizam?

MARKOVINA: Kao što sam već rekao ranije, svi ovdašnji nacionalizmi koji su danas na vlasti bi najradije promijenili ishod Drugog svjetskog rata, a kako to jasno ne mogu napraviti, onda pokušavaju revizijom povijesti mijenjati interpretacije, pišući i iznoseći laži i gluposti. Građani koji pod takvim vladama žive sad već skoro tri desetljeća sve više postaju rezignirani i umorni od toga, a kod mnogih su i uspjeli usaditi vjeru da je crno bijelo, a bijelo crno. No, na sreću otpor tim idejama je sve snažniji i one dugoročno neće moći zaživjeti.

Srpski narod na ovim prostorima ponajviše je stradao u Drugom svjetskom ratu, ali današnji politički vrh Srbije nastoji predstaviti epilog Drugog svjetskog rata kao da su tadašnju Jugoslaviju, i Srbiju njoj, oslobodili Rusi a ne partizani. Zbog čega je to tako?

MARKOVINA: To je tako zbog svega što sam naveo u prethodnim odgovorima, pri čemu je posebno paradoksalno bilo kad je prije četiri godine, na 70. godišnjicu oslobođenja Beograda, zapravo jedini koji je spomenuo partizane bio Vladimir Putin. Ovdje se svi prave kao da je povijest počela ‘90. ili ‘91., samo što u to ne uspijevaju uvjeriti nikoga osim sebe samih i izmanipuliranih glasača.

Pobjedu nad fašizmom 1945. godine odnijeli su jugoslavenski partizani, dok se danas u svim zemljama bivše Jugoslavije nastoji predstaviti kako su postojali neki srpski, pa hrvatski ili bošnjački antifašistički pokreti. Koliko je to opasno po iskrivljavanje historijskih činjenica?

MARKOVINA: Ta nacionalizacija antifašističke borbe predstavlja blažu verziju revizionizma i bazično je motivirana smjesom oportunizma nekakve centrističke SDP-ovske ljevice i nastojanjem da se bar tako invalidnom antifašizmu da pravo građanstva na državnoj razini. U takvim tumačenjima antifašizam se gleda isključivo kroz dobitak za nacionalnu stvar, granice i sl., a skoro nikad kroz ostale segmente te borbe, a to su socijalistička revolucija i bratstvo među jugoslavenskim narodima koje je s tom zajedničkom borbom utvrđeno. Ovaj tip nastojanja je bio donekle razumljiv, nekad je dirljiv, a nekad nepodnošljiv, no pomalo mu vrijeme presuđuje. Naprosto nijedna priča ne može funkcionirati uvjerljivo kad je lišite konteksta.

Jugoslavija je u partizanskom pokretu predvođenim Titom imala jedan od vodećih antifašističkih pokreta u Evropi, a raspadom te zemlje došli smo u situaciju da ga mnogi odbacuju. Ko je najveći krivac da se danas mnogi stide te blistave prošlosti, a ponose se zločinačkim pokretima kakvi su bili ustaški, četnički ili Handžar divizija?

MARKOVINA: Najlakše bi bilo reći da su krivi unuci nekadašnjih kolaboracionista ili ekstremno desne stranke, ali to naprosto ne bi bilo točno. Oni su samo posljedica nevjerovatnog oportunizma vladajućih stranaka i državne politike koja je u temeljima revizionistička. Uzmite npr. Hrvatsku. Ne samo što je Franjo Tuđman, koji je rodonačelnik obezvrijeđivanja partizanske borbe, i sam bio partizan i general, nego su i aktualni premijer Plenković, kao i predsjednica Grabar-Kitarović iz partizanskih familija, a to se po ničemu u njihovom političkom djelovanju ne bi reklo.

Historijski revizionizam nije prisutan samo u zemljama bivše Jugoslavije, već i diljem Evrope danas imamo u parlamentima političke stranke koje otvoreno propagiraju fašizam, sve češće su pojave antisemitizma, islamofobije… Šta nam donosi budućnost?

MARKOVINA: Sve to proizlazi iz krize kapitalizma, krize legitimiteta Europske unije svedene samo na tržišno-interesnu zajednicu, imperijalnih ratova na Bliskom istoku i na nikad do kraja poraženim neofašističkim sentimentima. Upravo razgovaramo u jeku kampanje za europske izbore i ono što nam predstoji je politički sukob onih koji bi nas vraćali u tridesete i četrdesete godine 20. stoljeća i onih koji razumiju suvremeni svijet i pokušavaju na temeljima solidarnosti, modernosti, progresa i brige o javnom prostoru i javnim dobrima ponuditi odgovor na sve te izazove.

(Vijesti.ba)

Komentari - Ukupno %

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
1000 karaktera preostalo
Prikaži još

Izdvajamo