4°C
Mostar 8°C
Tuzla 5°C
Banja Luka 6°C
Bihać 6°C
Powered by Dark Sky

02.06.2019 / 12:51 Galerije - Nacionalni spomenik BiH

Eminagića kuća u Tešnju: Prostor koji posjetioce vraća u davna vremena

Svako onaj ko posjeti Tešanj, mjesto poznato po velikom broju firmi koje egzistiraju na području te općine u Bosni i Hercegovini, kao nezaobilazan segment svrati u Eminagića kuću - konak, u koja djeluje u okviru Muzeja Tešanj.

I ne samo što kuća plijeni svojom ljepotom i predstavlja istinski ukras Tešnja, nego će svaki posjetilac koji u nju zakorači imati priliku da se vrati u prošlost, osjeti kulturu stanovanja iz 19. vijeka, vidi najznačajnije predmete etnološke zbirke Muzeja Tešanj, ali i popije tradicionalnu bosansku kafu ili domaći sok iz tešanjskog kraja.

Eminagića kuća je tradicionalna bosanska kuća u Tešnju izgrađena u 19. vijeku, a sastoji se od podruma, prizemlja i sprata. Kuću je izgradila i u njoj stanovala bogata porodica veleposjednika i trgovca s prezimenom Eminagić, pa je po njima u narodu poznata pod tim imenom.

Izgrađena je tradicionalnim sistemom gradnje, takozvanim ćerpićem koji je kombinacija zemlje, slame i drvene konstrukcije kojim su se u prošlosti gradile kuće u Bosni.

Najstariji objekat stambene arhitekture u Tešnju

Porodica Eminagić je bila uvijek brojna i u kući je stanovala do 1970. godine, a nakon njihovog odlaska kuća je zbog neodržavanja vremenom postala trošna i neuslovna za stanovanje. Krajem 20. vijeka kuću je otkupila Općina Tešanj, restaurirana je kroz projekat EU i finansijsku pomoć Vlade FBiH, od kada se koristi kao Muzej Tešanj.

Eminagića kuća je od 2005. godine nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

"Posjetioci koji dolaze u Eminagića kuću mogu vidjeti tradicionalni način gradnje starih bosanskih kuća. Kuća se sastoji od tri sprata, odnosno magaze, prizemlja i sprata. U magazi se nalaze poljoprivredne alatke koje su korištene u tom periodu, prizemlje je bilo namijenjeno za kuhanje i stanovanje sluga, a na spratu su stanovali begovi, odnosno članovi porodice Eminagića. Značajna je po tome što kuća predstavlja nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Naime, 2005. godine kuća je proglašena nacionalnim spomenikom BiH. Te godine započinje i rekonstrukcija kuće, koja je trajala do 2010. godine. A, 2011. kuća je predata na upravljanje Muzeju Tešanj", navodi u razgovoru za Anadolu Agency (AA) profesor historije Ago Mujkanović, kustor Muzeja Tešanj.

Navodi da je Eminagića kuća mjesto koje posjetioca vraća u jedno davno prošlo vrijeme gdje se zapravo može osjetiti kako se živjelo u kući građenoj "po mjeri čovjeka".

"Samim ulaskom u kuću posjetioce ono što mogu da vide vraća kroz vrijeme. Oni mogu vidjeti kako su naši preci živjeli u tom vremenu, osjetiti taj duh vremena koji je tada vladao. Nažalost većina te naše tradicionalne arhitekture je propala. Rijetko negdje možemo vidjeti posebno ovako reprezentne konake kakvi su bili na području Bosne i Hercegovine. Njih je ostalo svega nekoliko, a ovo je jedan među najljepšim konacima i ovo je najstariji objekat stambene arhitekture na području općine Tešanj", navodi profesor Mujkanović.

U kući snimljeni brojni spotovi i dokumentarci

Navodi da se u Eminagića kući organizuju i različite manifestacije, te je i to na jedan način vid njene promocije, ali i baštine kojom raspolaže Tešanj.

"Nedavno je u Eminagića kući bilo snimanje jednog spota od poznatog pjevača narodne muzike Enesa Begovića posvećenog 27. noći. Ovih dana spot je pušten u eter. Također, snimani su kadrovi raznih serija, filmova, različitih dokumentaraca. U budućnosti planiramo obogatiti naš prostor, pošto ovaj namještaj koji je korišten u tom periodu je veoma skup. Ostale su još neke sobe koje treba opremiti u tom duhu i vremenu kako se tada živjelo", ističe Mujkanović.

Kaže kako je Eminagića kuća dio tešanjske, odnosno bosanskohercegovačke kulturno-historijske baštine.

"Ona je dio nas i to je ono što svaki posjetilac koji dolazi sa strane može i želi vidjeti. Mi itekako imamo toga puno ponuditi iz naše bogate kulturno-historijske baštine. Kuća je jedan dio te naše bogate baštine i definitivno kroz ovakve vidove promocije mi moramo jačati naš turizam. Itekako da je nužno da sve ovo iskoristimo i u turističku promociju", kaže profesor Mujakanović.

Nedavno je kaže, Adis Tanović radio jedan turistički vodič kroz Bosnu i Hercegovinu i u njemu su se, između ostalih, kulturno historijskih znamenitosti našle i znemenitosti sa područja općine Tešanj, srednjovjekovna Gradina i Eminagića konak.

"Općina Tešanj daje veliku podršku Muzeju Tešanj. Ona je učestvovala u samoj obnovi i otkupu Eminagića kuće. Također, veliki doprinos daje na polju turizma, odnosno jačanja tursitičke ponude. Dosta projekata je već realizovano što se tiče širenja te same turističke ponude općine Tešanj. Ako mi ojačamo tu turističku ponudu na području općine Tešanj mi ćemo i na globalnom planu čitave države ojačati tu našu ponudu", naglašava profesor Mujkanović.

Gospođa iz Vinkovaca dovela u posjetu prijatelje Francuze

Eminagića kuću koja je depandans Muzeja Tešanj godišnje posjeti u prosjeku između tri i četiri hiljade posjetilaca, od kojih su 50 posto strani turisti, a među posjetiocima je i veliki broj učenika.

"Što se tiče stranih turista posjetioci su jako šaroliki. Veliki dio firmi u Tešnju posluje sa ljudima iz inostranstva. Nedavno smo imali posjetu Holanđana koji imaju firmu na podruju Tešnja. Tu su i Turci, Italijani, Englezi, a najviše turista dolazi sa područja Hrvatske. Mi imamo dobru saradnju sa Banjom Vrućicom iz Teslića koji svoje posjetioce redovno šalju da posjete Tešanj, Eminagića konak i srednjovjekovnu tvrđavu. Oni su veoma impresionirani jer posjećuju ono što oni ne mogu vidjeti na području svoje države. Oni osjete tu egzotiku, dio tog orijenta koji je prenesen u Evropu. Nedavno smo baš imali posjetioce iz Vinkovaca. Gospođa koja je iz Banje Vrućice dolazila u Tešanj i Eminagića konak prije godinu dana, ona je dovela svoje goste koji su došli iz Francuske da vide konak, da vide Tešanj, da vide tvrđavu. Popili su tradicionalnu bosansku kafu, pojeli rahat lokum, domaći sok. Otišli su pod jakim utiscima i obećali da će se opet sigurno vratiti", priča profesor Mujkanović.

Tešanj je, kaže Mujkanović, već od davnina privlačio posjetioce koji dolaze i prolaze kroz Bosnu i Hercegovinu.

"Kroz Tešanj je 1875. godine vođen tim pričama prošao i poznati istraživač Artur Evans koji je otkrio i poznatu knososku tvrđavu, napravio je veoma lijep zapis o Tešnju i o toj kulturno-historijskoj baštini, o stećcima na području Vukova. To je jedan od najstarijih zapisa o našoj kulturno-historijskoj baštini na području čitave Bosne i Hercegovine", ističe profesor Mujkanović.


(Vijesti.ba / AA)

Komentari - Ukupno %

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
1000 karaktera preostalo
Prikaži još

Izdvajamo