15°C
Mostar 19°C
Tuzla 18°C
Banja Luka 20°C
Bihać 19°C
Powered by Dark Sky

13.09.2019 / 20:00 BiH - Gernot Erler

Treba stati ukraj korupciji na Balkanu

Treba stati ukraj korupciji na Balkanu
Gernot Erler / Vijesti.ba
Njemački političar i predsjednik Društva za jugoistočnu Evropu Gernot Erler u intervjuu za Deutsche Welle (DW) između ostalog poručuje da države Balkana moraju riješiti problem korupcije u obrazovanju. Samo tako je moguća bolja budućnost mladih.

Društvo za jugoistočnu Evropu već godinama radi s mladima iz zemalja zapadnog Balkana i jugoistočne Evrope.

- Ono što je zanimljivo je da mi od mladih ljudi saznajemo kakva su im iskustva, kako vide svoju budućnost i od kojih faktora zavisi da li žele ostati u svojim domovinama ili ipak otići u druge zemlje Evrope i EU - kaže Erler.

U tome, nastavlja, ključnu ulogu igra pitanje sigurne budućnosti i sigurnog radnog mjesta.

- S jedne strane, država može imati koristi od toga da mladi ljudi sakupe iskustva negdje vani i vrate se ponovo. Ali s druge strane, nije zanemariv postotak mladih koji dugoročno napuštaju svoje zemlje i ne namjeravaju se vratiti - potcrtava Erler.

Prema njegovim riječima, poruka je uvijek ista - treba stati ukraj korupciji, a naročito kupovini akademskih diploma.

- Kada mladi vide da se na kraju više cijene klijentalizam, dobre veze i novac, nego realna postignuća, onda ih to naravno demotiviše. To direktno utječe na odliv mozgova. Mladi vrlo jasno govore da to mora prestati i da bi tako bio otklonjen jedan bitan uzrok odlaska mladih - ističe Erler.

Glavni izazov mladih na zapadnom Balkanu vidi u socijalnoj situaciji i razlici u platama u državama Balkana i ostalih zemalja, kao i neizvjesnosti oko procesa pristupanja EU.

- Integracija u EU je još uvijek težnja ovih zemalja, ali čini se da je došlo do zastoja procesa pristupanja, iako i dalje važi obećanje iz 2003. godine da ove zemlje imaju pravo i perspektivu za integraciju u EU - navodi Erler.

Pojašnjava da se skoro 20 godina nalazi na čelu Društva za jugoistočnu Evropu, te da je na samom početku tema pristupa EU igrala još veću ulogu nego danas.

- To se promijenilo time što šanse za ulazak nisu tako velike da bi se pristup i dogodio u nekom predvidljivom vremenskom periodu. Spominjala se 2025. godina. Naprimjer, Jean-Claude Juncker (bivši predsjednik Evropske komisije) je navodio da bi do tada više zemalja zapadnog Balkana moglo ući u EU, ali u to se ne vjeruje i postoji velika sumnja, i to primjećujemo i u javnim diskusijama, što je opet dovelo do velikog usporavanja ovog procesa - govori Erler.

U stvarnosti, dodaje, samo su Hrvatska i Slovenija države regiona koje su postale zemlje članice EU i to dosta rano.

- Nakon toga nisu uslijedile nikakva druga pridruživanja, iako postoji dijalog o tome. Ove sumnje su mnogo toga promijenile i sada moramo pronaći druge načine za stabilizaciju zemalja u regionu - rekao je Erler.

Prije svega, napominje, treba podržavati vladavinu zakona, borbu protiv korupcije, te sniziti stopu kriminala da bi mladima i novoj generaciji život u vlastitoj državi izgledao vrijedan življenja.

- To je pitanje pametnih strategija za ove zemlje. Osim toga, ima smisla baviti se i samo jednom državom. Naprimjer, u Berlinskom procesu, Bosna i Hercegovina je u prvom planu. Ali naravno, potrebne su nam strategije za cijelu regiju, a ne samo za pojedine zemlje - zaključuje Erler.


(Vijesti.ba / DW)

Izdvajamo