6°C
Mostar 11°C
Tuzla 6°C
Banja Luka 12°C
Bihać 14°C
Powered by Dark Sky

22.09.2019 / 09:22 Intervjui - Predsjednik NS za Vijesti.ba

Kojović o potrebi novog dogovora, republici BiH, građanskoj SDA, Dodiku i Čoviću, KS i Mostaru

Kojović o potrebi novog dogovora, republici BiH, građanskoj SDA, Dodiku i Čoviću, KS i Mostaru
Predrag Kojović / Vijesti.ba
Nama je potreban novi, civilizacijski politički dogovor, koji će pokazati građanima da će svim građanima, i Bošnjacima i Srbima i Hrvatima i Ostalima biti bolje ako radimo zajedno ...

Kaže ovo, između ostalog, u intervjuu za Vijesti.ba predsjednik Naše stranke Predrag Kojović.
 
U otvorenom razgovoru za Vijesti.ba, on analizira višemjesečnu krizu vlasti, ali i otkriva da postoje pokušaji formiranja savez zdravog razuma, te pojašnjava zašto strankama koje su formirale većinu u Parlamentu BiH odgovara postojeće stanje. Ko zazire od riječi "republika", a ko koncept građanske države svodi isključivo na mehanizam glasanja? Kako je izgledao proces formiranja parlamentarne većine na državnom nivou, a kako se obrnutim redoslijednom formirala vlast u KS... Dio je tema o kojima je govorio predsjednik Naše stranke.    

Razgovarala: Nevena Ćosić

- Za nepunih mjesec dana navršava se godina od oktobarskih izbora, a BiH još nema izvršnu vlast na državnom nivou. Kako spriječiti da BiH ne dostigne, čak i iz prestigne, neslavni rok iz 2015. godine, kada je vlast formirana nakon 15 mjeseci? Vjerujete li da stranake koje su formirale većinu u Parlamentu BiH mogu postići dogovor, nakon što je propao sporazum Izetbegović - Dodik - Čović?

KOJOVIĆ: Kada biste u naslovu bilo kojeg medija u demokratskim državama napisali: "Vladajuća koalicija odbija da formira  vlast", građani bi mislili da je u pitanu neka greška, urednički previd, a upravo to je ono što u BiH gledamo, de facto, već godinu dana.

I da ne bude zabune - SDA, HDZ i SNSD su parlmamentarnu većinu formirali vrlo brzo nakon izbora. Ona se u praksi manifestovala prilikom izbora rukovodstva Parlamentarne skupštine BiH kada je Denis Zvizdić, zahvaljujući podršci SNSD-a i HDZ-a, dobio više glasova od Nermina Nikšića. Tada je vrlo malo ljudi u BiH znalo šta znači skraćenica ANP. Dakle, gospodin Zvizdić je u ovom momentu šef izvršne i zakonodavne vlasti na državnom nivou. To je nečuveno, protivno osnovnim načelima demokratije i podjele vlasti, ali SDA-u, HDZ-u i SNSD-u to očigledno nije problem.

Ali evo, da se vratim na Vaše pitanje, na dio gdje pitate da li vjerujem da će partije koje su formirale parlamentarnu većinu uspjeti postići dogovor o formiranju izvršne vlasti. Pa valjda je prvo trebalo postići dogovor i na osnovu njega formirati vladajuću koaliciju. Meni je to kako su oni uradili logički neodrživo, ali možda je SDA-u, HDZ-u i SNSD-u prirodno.

Proces formiranja vladajuće većine koji smo mi vodili u Kantonu Sarajevo je išao obrnutim redoslijedom. Prvo smo detaljno dogovorili principe djelovanja, pa usaglasili plan rada, objavili ga javno kako bi građani mogli pratiti i ocjenjivati rad, pa tek onda potpisali koalicioni  sporazum.

Zaista ne mogu reći da li će - kako vole da ih zovu - bošnjačka, hrvatska i srpska reprezentacija postići dogovor. Mi, a izgleda i oni, mislili smo da su 5. avgusta postigli dogovor. Ispostavlja se da nisu, iako je sam sporazum napisan jednostavnim bosanskim jezikom.


Dodikovo odbijanje

- Kao moguće rješenje neki pominju novu većinu u Predstavničkom domu, koji potvrđuje Savjet ministara BiH. Da li ste učestvovali u razgovorima o toj mogućnosti sa određenim političarima i pod kojim uslovima bi Naša stranka bila dio eventualne nove parlamentarne većine? To Vas pitam zbog činjenice da se u medijima sporadično pojavljuju izvještaji o takvim navodnim razgovorima, pri čemu se pominje i stranka na čijem ste čelu.

KOJOVIĆ: Ako ste zaista zainteresovani da riješavate probleme i ovakve blokade, onda je sasvim prirodno da razgovarate sa predstavnicima svih političkih opcija. Volio bih da su ti razgovori i intenzivniji i volio bih da se pojavi stvarna alternativa ljudima koji opstaju u političkom životu isključivo zahvaljujući svom umijeću da proizvode sukobe i na osnovu njih skupljaju populističke političke poene. Nažalost, zahvaljujući krucijalnoj pomoći od strane SDA, Dodikova stranka je došla u poziciju da sa četiri delegata u Domu naroda BiH zaista ima kontrolu nad cijelokupnom političkom situacijom.

Uprkos tome, Nermin i ja, dakle BH blok, iniciramo razgovore sa mnogim liderima u pokušaju da formiramo savez zdravog razuma. Sagovornika ima, vidjećemo kako će ti razgovori ići. Nama je potreban novi, civilizacijski politički dogovor, koji će pokazati građanima da će svim građanima, i Bošnjacima i Srbima i Hrvatima i Ostalima biti bolje ako radimo zajedno, za sve građane BiH, a ne stalno jedni protiv drugih ili boljitak jedne na uštrb drugih etničkih zajednica.    

- Iako su NATO-a jasno poručili da je slanje ANP-a, uslovno rečeno, tehnički detalj, odnosno da ne podrazumijeva članstvo u ovom vojnom savezu, u bh. prilikama to je postalo krupno političko pitanje oko kojeg se lome koplja formiranja vlasti. Može li se uopšte postići kompromis o ovom pitanju, koje je zakonska obaveza BiH, proizišla iz Zakona o odbrani i odluka nadležnih institucija?  

KOJOVIĆ: O obavezi slanja tog ANP dokumenta ne može biti razgovora jer je to, kao što i sami kažete, zakonska obaveza. O sadržaju tog dokumenta se, naravno, može razgovarati. To je toliko jednostavan princip da ne vjerujem da ga neko ne razumije.

Komšić je pokušao ponuditi neke modelitete i Dodikovo odbijanje da se o tome uopšte razgovara se jedino može shvatiti kao dokaz da njemu cilj nije formiranje Vijeća ministara, nego blokiranje uspostave izvršne vlasti i dokazivanje da je BiH nefunkcionalna, nemoguća država. Ona sada možda tako i izgleda, ali najviše zahvaljući upravo njemu. Što je takođe apsurdno jer se čovjek kandidovao za člana Predsjedništva države BiH, svoje domovine, a u svojim javnim nastupima pokazuje ne da je ne voli, nego da je mrzi i da radi na njenoj destrukciji.  

Svako ko je zaista pročitao taj famozni ANP, zna da slanje tog i takvog dokumenta ne može biti razlog ove blokade.


Republika BiH

- Umjesto formiranog Savjeta ministara BiH i ispoštovanih ranije preuzetnih obaveza BiH, kako tumačite činjenicu da smo dobili nova političke varnice i dodatno komplikovanje situacije, počev od Deklaracije SDA u kojoj, između ostalog, stoji da je primarni i dugoročni cilj ove stranke "republika BiH", do odgovora SNSD-a koji kaže da "RS treba tražiti afirmaciju prava na samoopredjeljenje"? Kome odgovara dodatno usložnjavanje političkih prilika?

KOJOVIĆ: Kome odgovara? Pa odgovara upravo onima koji stalno proizvode te sukobe, raspiruju nacionalizam i na osnovu toga vladaju i kradu decenijama. Igraju se s ratnim traumama građana BiH, potpiruju strahove i oduzimaju građanima pravo na mir, pravo na život dostojan čovjeka i osjećaj da je pred ovom zemljom bolja, evropska budućnost koju zaslužujemo.

Svaki brucoš pravnog fakulteta zna da je republika ustavnopravni termin koji obilježava države u kojima državne pozicije nisu nasljedne, nego su ljudi na njima izabrani demokratskim glasanjem. Zemlje koje su iz monarhija prešle na sistem predstavničke demokratije su riječ republika stavljale kao prefiks kako bi obilježili taj historijski prelazak. Komunisti su to radili iz drugih, ali isto tako ideoloških razloga. Res publica, odakle dolazi riječ republika, znači da država nije lično ili porodično vlasništvo, nego vlasništvo svih građana koji su njeni državljani.

Eto, o tome se oni svađaju posljednjih desetak dana. Mediji su zatrpani žustrim, paničnim reakcijama na riječ republika, izgovaraju se teške riječi, smjenjuju se ljudi jer su bili u sali u kojoj je napisana ili izgovorena ta riječ. Jel' vi mislite da je to normalno?

- Na društvenim mrežama poručili ste da su "Milorad Dodik i Dragan Čović svjesni da jedino u ovakvoj dejtonskoj državi mogu biti to što jesu, imati to što imaju i raditi šta rade, bez sankcija", istovremeno konstatujući da "najgore što se ideji za evropsku, građansku, državu ravnopravnih građana i naroda može dogoditi je da je SDA promovira". Pojasnite nam svoj stav.

KOJOVIĆ: Mislim da je prilično jasno, ali evo pokušaću dodatno pojasniti. Teško mi je zamisliti funkcionalnu, demokratsku, sekularnu državu u Evropi, pa i u svijetu, u kojoj bi Čović i Dodik na ličnom i političkom planu bili ovako uspješni kao u postdejtonskoj BiH.

S druge strane, kada politički lider, koji izjavi da su za njega vjerski zakoni iznad zakona koje donose zakonodavna tijela, kaže da je za građansku državu, onda vam je potpuno jasno da on koncept građanske države svodi isključivo na mehanizam glasanja - jedan čovjek jedan glas. To je apsurdno.

Na kraju krajeva, svi - i Bošnjaci, i Srbi i Hrvati i Ostali - odlaze iz BiH i idu u države koje su građanske, poput Njemačke, Švedske, Norveške, potpuno svjesni da tamo u vlasti neće imati svog legitimnog etničkog predstavnika i u kojoj je vjera privatna stvar svakog građanina, a ponašanje u javnom prostoru mora biti u skladu sa zakonima koje donose državni organi i koji važe za sve podjednako. Oni odlaze tamo da budu obični građani i u tom statusu će ne samo živjeti bolje i sretnije, nego i imati više prava i više poštovanja za svoj lični etnički, vjerski ili bilo koji drugi identitet nego što ga imaju ovdje.


Milijarda KM čeka koaliciju

- Državni parlamentarci su na "prinudnom godišnjem odmoru", jer se funkcionisanje zakonodavne vlasti uslovljava formiranjem izvršne. Kako zaustaviti ovu praksu? Kad će se poslanici i delegati konačno vratiti u parlamentarne klupe? Konstantno se ukazuje na činjenicu da građani trpe najveće štete, ali se situacija ne mijenja - na čekanju su zakoni, infrastrukturni projekti, finansije...

KOJOVIĆ: To je zaista pitanje za koalicione partnere u parlmentarnoj većini, dakle za SDA, HDZ i SNSD i njihove junior partnere.

Mi, opozicija, smo pokušali. Mi možemo zakazati sjednicu, ali se materijali koji nisu prošli komisijsku proceduru ne mogu razmatrati na njoj. Kolega Damir Arnaut je, recimo, u proceduru poslao izmjene Poslovnika koje bi omogućile da i u ovakvim situacijama državni Parlament funkcioniše, ali vladajuća većina, naravno, odbija da zakaže sjednicu na kojoj bi se njegov prijedlog mogao usvojiti i tako otkočiti rad parlamenta. Kvaka 22.

Više od milijardu KM kradita i investicija čeka da SNSD dopusti rad Parlamentarne skupštine i ogroman broj vrlo važnih, vrlo potrebnih zakona. Država BiH je postala zarobljenik populističkog nacionalizma.

- Za razliku od državnog, Federalni parlament funkcioniše. Došlo je do promjene većine, ali ovaj zakonodavni organ nije u blokadi. No, na novi saziv Vlade i predsjedništvo FBiH se i dalje čeka. Kako tumačite činjenicu da se kompletiranje entitetskog nivoa vlasti ostavlja duboko u sjeni formiranja Savjeta ministara BiH? Uslov HDZ BiH su izmjene Izbornog zakona.

KOJOVIĆ: SNSD kao politički faktor ne postoji u FBiH i ako je opravdano reći da SNSD blokira rad na državnom, nameće se pitanje ko sprječava formiranje vlasti u FBiH.

Ne može se reći da je uslov HDZ-a promjena Izbornog zakona. I mi smo za promjene Izbornog zakona. I mi želimo u taj zakon ugraditi prijedloge koji bi onemogćili manipulacije u izbornom procesu, uvesti dva kruga glasanja za načelnike, direktno glasanje za gradonačelnike, itd. HDZ ucjenjuje specifičnim promjenama u Izbornom zakonu, promjenama koje su retrogradne, koje nas vode dalje a ne bliže EU, ali koje njima garantuju etnički monolitno glasačko tijelo.


Lokalni izbori

- Hoće li šestorka ili barem dio stranaka zajedno nastupiti na lokalnim izborima u Sarajevu kroz zajedničke kandidate za opštinske načelnike?

KOJOVIĆ: Prerano je o tome govoriti. Neke izjave, koje su se pojavile ovih dana, sasvim su sigurno bile preuranjenje. Naravno, to je jedna od opcija o kojima razmišljamo, ali nikakvih zvaničnih razgovora o tome sa šestorkom, koja usput rečeno, radi odličan posao u KS, nije bilo. Nadam se da ćemo uskoro krenuti u te razgovore.

- Da li biste isto uradili i u slučaju izbora u Mostaru?

KOJOVIĆ: Prvo na šta se moramo fokusirati je da se izbori u Mostaru nakon deset godina neodržavanja uopšte održe. Zamislite, u jednom gradu, u Evropi, građani već deset godina nemaju mogućnost da biraju svoje predstavnike. Slučaj Mostara je nemoguće racionalno objasniti osim - ako nećete glasati onako kako mi to želimo, onda ćemo vam zabraniti da glasate. I tako deset godina. Uskoro će biti adekvatno reći da je Mostar monarhija HDZ-a. Borba za izbore u Mostaru je borba za demokratsku, evropsku BiH.


(Vijesti.ba)

Izdvajamo