0°C
Mostar 8°C
Tuzla 3°C
Banja Luka 4°C
Bihać 9°C
Powered by Dark Sky

11.11.2019 / 20:00 Komentari - Hamza Karčić

Macronov veto ostavlja po strani balkanske muslimane

Macronov veto ostavlja po strani balkanske muslimane
Foto: Screenshot - Vijesti.ba

Vanredni profesor na Fakultetu političkih nauka (FPN) u Sarajevu Hamza Karčić, u autorskom tekstu za turski list Daily Sabah na engleskom jeziku, osvrnuo se na nedavni veto francuskog predsjednika Emmanuela Macrona na otpočinjanje pregovora o pridruživanju Sjeverne Makedonije i Albanije Evropskoj uniji (EU).

Macronovo "Ne" razočaralo region

Karčić na početku navodi da je kao docent na FPN-u u Sarajevu imao brojne prilike prisustvovati odbranama magistarskih radova na temu puta BiH ka evropskim integracijama, prenose Vijesti.ba.

Studenti su, navodi Karčić, u tim svojim radovima nastojali prikazati koristi od članstva, ali i ukazati na izazove koji su se nalazili pred BiH. Međutim, rijetki su oni koji bi u pitanje dovodili spremnost EU da ispoštuje svoj dio dogovora.

Macronovo „Ne“ od prije dvije sedmice je upravo to dovelo u pitanje. Odbijanje otvaranja pregovora o pridruživanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom razočaralo je cijeli region.

„Veto francuskog predsjednika simbolizirao je sve, samo ne ono što bi trebao da bude plan proširenja EU“, smatra Karčić.

Naglašava da je Macron poslao tri poruke sa svojim vetom, čiji formalni razlozi i nisu baš uvjerljivi.

„Pitanje institucionalnih reformi u EU i nije neka novost, niti ga se može dovesti u vezi sa pregovorima o pridruživanju Sjeverne Makedonije ili Albanije. Institucionalnih prilagodbi bilo je i 2004. i 2007. godine. Međutim, sa vetom se nisu suočili ni Hrvatska prilikom pridruživanja 2013. niti je blokirano otvaranje pregovora sa Crnom Gorom 2012. i Srbijom 2014. godine“, konstatuje Karčić.

Druga je poruka Macronovog veta, pojašnjava, da se proevropske reforme ne isplate.

„Dominantni narativ još od Samita u Solunu 2003. godine bila je ta da Zapadni Balkan može računati na članstvo pod uslovom da države ispune svoj dio obaveza. Prošlog ljeta Makedonija je riješila svoj 27-godišnji spor s Grčkom i promijenila ime, u nastojanju da se pridruži NATO-u i EU“, naglašava Karčić.

Kako ističe, odbacujući otvaranje pregovora o pridruživanju Sjeverne Makedonije, Macron je blokirao i mogućnost da EU ispuni svoj dio „deala“. Zbog takvog poteza će, potcrtava, opasti i zainteresovanost ostatka regije za provođenjem reformi. A nakon određenog vremenskog perioda, opast će i utjecaj EU na Zapadnom Balkanu.

„Momentum će izgubiti i daljnji napredak u pregovorima između Srbije i Kosova, ali i reforme u Bosni i Hercegovini. Smanjit će se i moć EU u Ukrajini i Gruziji. Također će se zasluženo približiti kraju i era eurokrata koji lokalnim političarima propovijedaju evropske standarde“, pojašnjava sarajevski profesor.

Veto će direktne implikacije imati i na Bosnu i Kosovo

I treće - ono što je u gotovo svim dosadašnjim analizama ostalo nedorečeno - Macronov veto ostavlja po strani balkanske muslimane.

„Da su kojim slučajem pregovori o pridruživanju otvoreni s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, put do njihovog članstva trajao bi oko deceniju. A sada, kada je to blokirano, taj vremenski period se još više produžava. A Bosna i Kosovo čak i daleko više zaostaju u toj trci s vremenom. To zapravo znači da će zemlje jugoistočne Evrope sa značajnijim udjelom muslimanskog stanovništva biti ostavljene po strani u neko dogledno vrijeme“, mišljenja je Karčić.

Potcrtava da Macronov veto zaustavlja članstvo u Evropskoj uniji onim zemljama u kojima muslimani imaju značajnu političku moć.

„Dok je pridruživanje ostalih zemalja centralne i istočne Evrope proteklo bez blokada, EU podiže kriterije za Tursku. Kiparski Turci 2004. godine većinom su podržali Annanov plan ponovnog ujedinjenja u nastojanju da se otok ujedini prije pristupanja EU. I od tada su ostali u izolaciji, a EU nije poduzimala nikakve korake u tom pogledu“, piše Karčić, prenose Vijesti.ba.

Iako se veto konkretno odnosi na Sjevernu Makedoniju i Albaniju, profesor je mišljenja da će on direktne implikacije imati i na Bosnu i Kosovo. Ovakva odluka, nastavlja, dolazi u vrijeme trajanja neprekidne kampanje dehumanizacije bosanskih muslimana, što je na sceni u posljednjih nekoliko godina.

Vodeću ulogu u tome je preuzela hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja, kako napominje Karčić, ulaže značajne napore da ocrni imidž Bošnjaka.

Prošlog mjeseca, podsjeća se u tekstu, Nobelova nagrada za književnost dodijeljena je austrijskom autoru i negatoru bosanskog genocida Peteru Handkeu. Dodjeljivanjem ovog institucionalnog priznanja branitelju Slobodana Miloševića, Švedska akademija dotakla je novo dno.

Nakon veta, dodaje Karčić, Macron je intervjuom za „The Economist“ 9. novembra izazvao još veći bijes u Bosni. Njegova tvrdnja da je Bosna "tempirana bomba koja otkucava zbog problema s povratkom džihadista“ naišla je na žestoku osudu.

Glasnogovornik Islamske zajednice u BiH Muhamed Jusić uzvratio je Macronu, istakavši da je iz BiH na sirijsko-iračko ratište otišlo nešto više od 300 građana (većinom žene i djeca), dok ih je iz Francuske otišlo njih više od 1.900.

„Macronov pogrešni veto, zasnovan na sumnjivim osnovama, uništava utjecaj EU na Zapadnom Balkanu, pa i šire. Umjesto da učvrsti mir na Balkanu, odluka francuskog predsjednika najavila je neizvjesnost i nesigurnost. Njegova naknadna objašnjenja samo su pogoršala već učinjenu štetu. Macron je sa svojim "Ne" uspio da uruši i momentum, ali i osjećaj perspektive za Zapadni Balkan“, zaključuje Karčić.

D.K.

(Vijesti.ba / Daily Sabah)

Komentari - Ukupno %

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
1000 karaktera preostalo
Prikaži još

Izdvajamo