1°C
Mostar 6°C
Tuzla 5°C
Banja Luka 4°C
Bihać 8°C
Powered by Dark Sky

18.11.2019 / 11:09 BiH - Opširna analiza IFIMES-a

„Mali Schengen“: Balkanska inicijativa za 21. stoljeće

„Mali Schengen“: Balkanska inicijativa za 21. stoljeće
Zijad Bećirović / Vijesti.ba

Povod za izradu ove analize je sastanak čelnika zemalja Zapadnog Balkana održan u Ohridu 9. i 10. novembra, na kojem je razgovarano o unapređenju regionalne saradnje, te o inicijativi za uspostavljanje tzv. „malog Schengena“.

Iz opširne analize „Zapadni Balkan 2019: Balkanska inicijativa za 21. stoljeće“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

U Novom Sadu su 9. oktobra predsjednik Srbije Aleksandar Vučić (SNS), premijeri Sjeverne Makedonije i Albanije, Zoran Zaev (SDSM) i Edi Rama (PS) potpisali Deklaraciju o namjerama o uspostavljanju „malog Schengena“ između te tri zemlje.

Zajednička deklaracija predviđa eliminisanje graničnih kontrola i ostalih barijera za lakše kretanje u regionu do 2021. godine, koji će omogućiti i građanima da putuju samo uz ličnu kartu, kao i da se zaposle bilo gdje ukoliko imaju potvrdu o svojim kvalifikacijama.

Deklaracija predviđa i priznavanje diploma, kao i bolju saradnju u borbi protiv organizovanog kriminala i pomoć u slučaju prirodnih nepogoda.

Potpisana deklaracija trebala bi da pomogne da čitav region Zapadnog Balkana počne da funkcioniše na četiri ključne slobode Evropske unije - slobodi kretanja kapitala, roba, usluga i ljudi.

Inicijativa je otvorena i za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Kosovo. Naglašeno je, da navedena inicijativa ne predstavlja kompenzaciju ili alternativu za članstvo u EU država regiona.

Beneluxizacija regiona

U Ohridu su 10. novembra predsjednik Aleksandar Vučić i premijeri Zoran Zaev i Edi Rama ponovno, po drugi put, održali sastanak i razgovarali o konkretizaciji deklaracije odnosno inicijative. Na sastanak su bili pozvani predstavnici BiH, Crne Gore i Kosova.

Predsjednik Kosova Hashim Thaçi (PDK) odbio je učešće na sastanku sa objašnjenjem da Kosovo ima jasno zacrtan put, a to je članstvo u EU i NATO.

Čak su kosovski zvaničnici, uključujući i najvjerovatnijeg novog premijera Albina Kurtija (LVV), izjavljivali da se radi o pokušaju uspostavljanja četvrte Jugoslavije i tzv. „velike Srbije“.

Najiskusniji albanski političar i aktuelni predsjednik Albanije Ilir Meta (LSI) nedavno je izjavio da, „Velika Srbija nije uspjela, a velika Albanija nije moguća“.

Crna Gora je na sastanak poslala ministricu ekonomije Dragicu Sekulić (DPS), što je apsolutno neprimjereno, jer se radilo o sastanku šefova država i vlada.

Crna Gora je pravdala svoju zadržanost, odnosno odbijanje inicijative time što je otvorila 32 poglavlja u pregovorima sa EU i što je već postala članica NATO-a i da je daleko odmakla od svih ostalih država u približavanju EU. To je djelimično tačno i radi se samo o nominalnim pokazateljima, jer je Crna Gora možda najudaljenija od članstva u EU zbog svoje unutrašnje političke situacije, koja može prouzrokovati nestabilnost eskalirajući čak do te mjere da ugrozi i regionalni mir.

U ime Bosne i Hercegovine sastanku je prisustvovao predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić (SDA), koji je naglasio da je BiH strateški opredijeljena ka članstvu u EU i NATO, i da su u vezi navedene inicijative potrebne dodatne informacije kako bi se BiH mogla opredijeliti prema njoj.

Analitičari smatraju da inicijativa o unapređenju saradnje između šest zemalja Zapadnog Balkana (Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Kosovo) popularno nazvana „mali Schengen“ ne predstavlja odustajanje od članstva niti alternativu članstvu u EU navedenih država, nego upravo unapređenje i ubrzanje ka članstvu u EU.

Navedena inicijativa predstavlja svojevrsnu Beneluxizaciju regiona po uzoru na tri zemlje Beneluxa Belgiju, Nizozemsku i Luksemburg, koji su u Londonu 1944. potpisali Dogovor o osnivanju carinske unije Beneluxa, a koji je sproveden 1947.

Dogovor iz 1960. zamijenila je Beneluška ekonomska zajednica. Osnivanje ove zajednice je uveliko potaknulo osnivanje Evropske unije.

Višestruki efekti i povećanje konkurentnosti

Ugovor o osnivanju Beneluške ekonomske zajednice potpisan je 1958., a proveden je 1960. kako bi se promovisala slobodna razmjena radnika, usluga, novca i dobara u regiji. Glavni sekretarijat nalazi se u Briselu.

Pravni sistemi su uglavnom međusobno usklađeni, dok se države ne mogu međusobno miješati u unutrašnje probleme država članica, jer države zadržavaju pravo na svoj suverenitet.

Analitičari smatraju da bi sloboda kretanja imala višestruke efekte i povećala bi konkurentnost država Zapadnog Balkana, koji ima potencijal od približno 20 miliona stanovnika, što predstavlja važnu činjenicu kod ekonomije obima, jer nije isto kada imate tržišni potencijal od dva i/ili od 20 miliona potrošača.

Prema procjenama Svjetske banke (WB) i Međunarodnog monetarnog fonda (IMF) regionalna integracija dovodi do ekonomskog razvoja, koji može iznositi najmanje 3-4% već naredne godine.

Za ilustraciju svake godine se izgubi oko 26 miliona sati na čekanjima na graničnim prelazima u regionu.

Saradnja u regionu relaksirat će političke odnose i otvoriti put da se ubrzano rješavaju otvorena pitanja. Zbog toga je veliki pritisak poslovne zajednice i građana u zemljama regiona, da njihove zemlje pristupe Inicijativi i da je što skorije i kvalitetnije implementira.

Na sastanku u Ohridu je dogovoreno da se uvede sistem koji bi omogućio putovanja između zemalja samo uz posjedovanje lične karte, zajedničke radne dozvole, koje će omogućiti ljudima da rade u sve tri zemlje bez dodatnih procedura.

To bi neposredno povećalo dostupnost radne snage, što će dovesti do povećanja atraktivnosti cijelog regiona za privlačenje novih investicija.

Kompanije koje budu dolazile u jednu od zemalja neće morati da brinu o radnoj snazi, jer će moći bez dodatnih procedura obezbjediti fluktuaciju radne snage odnosno da obezbjede potrebnu kvalifikovanu radnu snagu iz svih zemalja regiona.

Slobodan i brz protok roba će se unaprijediti kroz uvođenje radnog vremena od 24 sata za sve inspekcijske službe, posebno fitosanitarne i veterinarske inspekcije.

Jačanje prekogranične saradnje

Predviđeno je i objedinjavanje, odnosno formiranje zajedničkog paketa dokumentacije potrebnog za tranzit roba u okviru zemalja članica inicijative sa naglaskom na uvođenju sistema sa što manje „papira“, koji bi bio u skladu sa strategijom digitalnog razvoja zemalja.

Predviđeno je i međusobno priznavanje profesionalnih kvalifikacija u okviru zemalja članica inicijative te unapređenje razmjene studenata i pokretanje zajedničkih projekata za istraživanje i razvoj.

Analitičari smatraju da je u ovu inicijativu potrebno uključiti i slobodan protok sportista iz navedenih država što bi dodatno unaprijedilo i relaksiralo odnose u regionu.

Predviđeno je, kada se uspostavi „mali Schengen“, da bi npr. stranci koji bi došli u Skoplje, Beograd ili Tiranu mogli bez dodatnih viza da putuju u ostale zemlje članice ove inicijative i obratno.

Planirano je da Srbija i Albanija do kraja 2019. uvedu mogućnost putovanja svojih građana samo uz ličnu kartu.

Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija planiraju jačanje prekogranične saradnje u oblastima borbe protiv transnacionalnog kriminala i terorizma, saradnje u oblasti migracija i pomoći u vanrednim situacijama.

Deklaracija predviđa formiranje posebnih klastera, koji bi omogućili i do 10 puta brži prekogranični promet.

Protok kapital je dio zajedničke inicijative ali podrazumijeva komplikovanu proceduru implementacije i izmjenu velikog dijela zakonodavnog okvira iz oblasti tržišta kapitala, poreskog i finansijskog sistema.

Tri zemlje napravit će vlastita pravila u mnogim oblastima i tako unaprijediti atraktivnost poslovnog ambijenta i saradnju, tako da ova inicijativa može postati najvažnija politička inicijativa u 21.stoljeću u regionu Zapadnog Balkana.

Sljedeći, treći susret, bit će održan u Draču/Durrës  21. decembra, a čelnici država Zapadnog Balkana ponovno bi razgovarali o narednim konkretnim potezima.

Najviše koristi za Sjevernu Makedoniju

SAD su snažno podržale inicijativu i tijesnu saradnju u regionu, koja je otvorena za sve zemlje Zapadnog Balkana. Također, EU je podržala unapređenje saradnje u regionu kroz ovu inicijativu.

Nosioci inicijative su svjesni činjenice, da neće biti jednostavno kada je u pitanju slobodan protok kapitala, ali vjeruju, da će u narednim godinama kroz saradnju i ovaj segment biti poboljšan.

Analitičari upozoravaju da je EU nastala kao mirovni projekt poslije završetka 2.svjetskog rata, kojeg je pokrenulo šest zemalja sa namjerom da se u Evropi osigura trajan mir i dugoročna stabilnost.

U nedavnoj tragičnoj prošlosti u regiji Zapadnog Balkana vođeno je nekoliko ratova. Zbog toga je inicijativa tri zemlje regiona Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije vizionarska i važna za cijeli region i očekuje se da joj se uskoro pridruže ostale zemlje regiona.

Analitičari smatraju da će u početku najviše koristi od navedene inicijative imati Sjeverna Makedonija, potom Albanija i Srbija, iako su zbog ove inicijative najviše intenzivirani napadi na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Postoje ozbiljni razlozi za zabrinutost, jer su  obezbjeđene znatne količine novca i medijska plaćenička mreža, koja je usmjerena na diskreditiranje inicijative naglašavajući da je Vučićićeva inicijativa ustvari projekat tzv. velike Srbije.

Pojedine obavještajne i kriminalne strukture iz Crne Gore, Albanije i Kosova bliske vlastima u sve tri zemlje kao i određeni dijelovi međunarodne zajednice i sa Istoka i sa Zapada učinit će sve, da zaustave uspostavljanje „malog Schengena“ kao i da proizvedu nestabilnost i krizu, pre svega, u Srbiji i na taj način da pokušaju na nelegalan način da promijene vlast u toj zemlji.

Također, preko jednog dijela medija u Srbiji, „upumpavaju“ se značajna sredstva, da bi se proizvodile i kreirale nove afere i tako pokazalo da Srbija nije stabilna i bezbjedna zemlja, koja je pouzdan partner EU i SAD.

Režimima u Podgorici i Prištini, koje simboliziraju Milo Đukanović (DPS) i Hashim Thaci (LDK), odgovara zaoštravanje odnosa i konflikt, a ne saradnja, jer su zaoštravanje i konfrontacija u regionu njihovo prirodno stanje koje ih održava na vlasti.

Analitičari smatraju da bi jedan od prvih poteza u navedenoj inicijativi trebalo biti ukidanje viza između Bosne i Hercegovine i Kosova što bi na simbolnom nivo bio snažan impuls implementaciji navedene inicijative i relaksaciji odnosa u regionu.

Nova Vučićeva praksa

Posjeta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Francuskoj i sastanak sa predsjednikom Emmanuelom Macronom 12. novembra predstavlja važan događaj ne samo za Srbiju nego i za region Zapadnog Balkana.

Prilikom sastanka sa predsjednikom Macronom predsjednik Srbije Vučić predstavio je inicijativu o unapređenju regionalne saradnje tzv. „mali Schengen“ i dobio podršku za tu inicijativu. Također, predsjednik Vučić je razgovarao i na temu odlaganja dodjele datuma za početak pregovora sa EU, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, te stanja u regionu Zapadnog Balkana.

Analitičari smatraju da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić takvim potezima uvodi novu praksu u regionalne i međunarodne odnose, da se na susretima sa visokim zvaničnicima drugih država (Macron) pored zastupanja interesa svoje države zalaže i za druge države regiona uz njihovo dopuštenje, u ovom slučaju prvenstveno za Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

Albanski premijer Edi Rama rekao je u Ohridu, da upravo srbijanski predsjednik Vučić ima odlične odnose sa ključnim akterima na svim stranama svijeta i to je potrebno iskoristiti i za potrebe regiona.

Ukoliko se takav model ponašanja u regionalnim i međunarodnim odnosima uspostavi kao pozitivna praksa može predstavljati podsticaj i za druge lidere u regionu, da se isto ili slično ponašaju u regionalnim i međunarodnim odnosima.

Zbog toga je važno, da zemlje regiona zajednički nastupaju prema EU i/ili drugim vanjskopolitičkim inicijativama, jer je pojedinačan pristup nedovoljan i ne garantira uspjeh.

Pri tome kao primjer mogu poslužiti iskustva odnosno saradnja u okviru tzv. Višegradske grupe država (Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka), koje vrlo često zajednički nastupaju u okviru EU sa jasno izraženim zahtjevima i stavovima. Višegradska grupa je bila upravo i formirana zbog toga, da bi te zemlje lakše i brže postale članice EU i NATO, što su na kraju i ostvarile.

 

(Vijesti.ba / IFIMES)

Komentari - Ukupno %

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
1000 karaktera preostalo
Prikaži još

Izdvajamo