Odbijen prijedlog da Špirić nadzire Agenciju za prevenciju korupcije

Već dvije godine Špirić se nalazi na crnoj listi Vlade Sjedinjenih Država zbog sumnje u umiješanost u korupciju.

Predstavnički dom, pored Špirića, nije imenovao za članove Komisije ni Amina Fazlića iz Stranke demokratske akcije (SDA), te Barišu Čolaka iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH).

Iz Predstavničkog doma Parlamenta BiH za članove Komisije bili su predloženi Halid Genjac iz SDA, Borjana Krišto iz HDZ BiH i Nenad Stevandić iz Ujedinjene Srpske.

Nikola Špirić za Radio Slobodna Evropa (RSE), o prijedlogu da bude imenovan u Komisiju je izjavio:

"Svak' ima pravo da priča, ja to ne mogu da zabranim nikome, naravno. Zavisi s kakvom namjerom ko daje dimenziju bilo kojoj priči. Što se mene tiče, nikom nije zabranjeno da se bavi svojim poslom."

Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini u saopštenju za RSE ističu kako vjeruju da su aktivnosti Špirića nanijele štetu i interesima SAD i građana Bosne i Hercegovine:

"Kada državni sekretar posjeduje vjerodostojne informacije da je neki zvaničnik bio uključen u značajne koruptivne aktivnosti i/ili znacajno kršenje ljudskih prava, Odjeljak 7031(c) nalaže da se taj zvaničnik i članovi njegove neposredne obitelji stave na listu."

Objašnjenje iz Agencije

Zamjenik direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Dragan Slipac u izjavi za RSE ističe da se Agencija ne može miješati u izbor članova Komisije za praćenje njenog rada.

"Vidite, ja se ne mogu miješati u to koga će Parlament imenovati u Komisiju. Mi smo neovisna i samostalna upravna organizacija i to tijelo, to povjerenstvo samo prati naš rad. Oni čak nemaju ni pravo nadzora. Tako da, koga će iz oba doma imenovati, mi iz Agencije, nažalost, ne možemo ni na koji način uticati. Da li nešto stoji ili ne treba da bude, to nek javnost ocijeni ili oni koji biraju tamo.

Što se tiče mene kao zamjenika ravnatelja Agencije, ja radim svoj posao sukladno Zakonu o Agenciji i ne miješam se u ta politička imenovanja, obzirom da se ni po Zakonu o Agenciji ja ne smijem baviti politikom ni tim stvarima, tako da ne mogu vam ništa više reći oko toga", rekao je Slipac.

Ivana Korajlić iz Transparensi international BIH navodi da je takav odnos prema jednom veoma velikom problemu korupcije kakav postoji u Bosni i Hercegovini, jasan pokazatelj i koliko je vladajućim strukturama stalo do sankcija ili preporuka koje stižu iz SAD i Evropske Unije, ali i do obaveza koje je Bosna i Hercegovina preuzela potpisujući međunarodne konvencije za borbu protiv korupcije.

"Kod nas je teško naći bilo koga barem da nije bio povezan sa korupcijskim aferama, dovođen u vezu, čak istraživan i slično. Kad pogledate ko čini institucije na bilo kom nivou vlasti, ali je zaista bahato i arogantno da se osoba koja je na crnoj listi zbog korupcije i umiješanosti u korupciju postavlja u komisiju za nadzor nad radom agencije za prevenciju korupcije. Mada i raniji sastavi tih komisija su se pokazali da se nastoji zapravo i odnos prema samoj agenciji, da se nastoji obesmisliti njena uloga u borbi protiv korupcije i prevenciji korupcije što je i po samom zakonu o njenim nadležnostima jasno od starta", kaže Korajlić u izjavi za RSE.

O ostalim članovima Komisije

Program menadžer Fonda "Otvoreno društvo" Bosne i Hercegovine Mervan Miraščija ističe kako se gotovo za svaku osobu koja je predložena u Komisiju u medijima mogu naći članci o različitim vrstama krivičnih postupaka i prijava krivičnih postupaka širom Bosne i Hercegovine, te zbog toga cijeli taj proces imenovanja kako kaže, obesmišljavaju rad Agencije i bilo kakav vid borbe protiv korupcije.

"Ono što je najilustrativniji primjer jeste upravo prijedlog imenovanja delegata Nikole Špirića. Obzirom da je Nikola Špirić na crnoj listi američke administracije, a da se Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije finansira i sredstvima Razvojne agencije američkog narodna, odnosno USAID-a, samo njegovo predlaganje za imenovanje čini potpuno obesmišljavanje ove institucije", navodi Miraščija za RSE.

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz Srpske demokratske stranke i bivši ministar bezbjednosti u Savjetu ministara BiH Dragan Mektić u svom stilu je naveo da je trebalo zaobići Špirića u imenovanju da prati rad Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije.

"Pa na kraju krajeva ima raznih komisija, ovdje imate komisije za razonodu, ovdje imate komisije koje raspravljaju o uticaju vlage na kredenac, nema o čemu nema komisija, stavite ga negdje gdje to neće bosti ovaj narod, gdje to neće, da kažem, provocirati ovaj narod", naveo je Mektić.

Zašto je Špirić na crnoj listi?

Nikola Špirić je 2018. godine stavljen na crnu listu Sjedinjenih Američkih Država, zbog, kako je tada naveo State Department, sumnje "da je kao poslanik umiješan u sticanje koristi na osnovu javne korupcije, prihvatanje neprikladnih usluga u zamjenu za njegov rad kao ličnosti na javnoj poziciji sa koje se miješao u javne procese, a sve tokom mandata poslanika Predstavničkog doma". Uvedene su i sankcije, te zabrana ulaska u SAD za Špirića i članove njegove uže porodice.

"State Department posjeduje vjerodostojne informacije da je gospodin Nikola Špirić bio uključen u javnu korupciju i ostvario korist od iste, uključujući ostvarivanje nepropisne koristi tokom obavljanja javnih funkcija i ometanje javnih procesa tokom svog mandata kao člana Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine," saopšteno je iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država.



(Vijesti.ba / RSE)