8°C
Mostar 10°C
Tuzla 13°C
Banja Luka 13°C
Bihać 11°C

26.09.2020 / 11:36 BiH - VIDEO INTERVJU

Ekskluzivno: Tegeltija o pandemiji, ekonomiji, kritikama, migrantima, mini Šengenu ...

Ekskluzivno: Tegeltija o pandemiji, ekonomiji, kritikama, migrantima, mini Šengenu ...
Foto: Vijesti.ba

Ekskluzivni gost video intervjua na portalu Vijesti.ba je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.

Razgovarali smo o dosadašnjem toku mandata, odgovoru države na pandemiju, urađenom i propuštenom.

Tegeltija nije mogao ni sanjati da će jedna od prvih odluka na čelu VM BiH biti zatvaranje državne granice. Pitali smo ga i koliko su realne najave da će BiH biti među prvim državama koje će dobiti vakcinu protiv Covida!?

Tegeltija je odgovorio i na kritike Vijeću ministara, govorio o saradnji sa entitetskim premijerima, te otkrio koje će grane privrede biti prioritetne u dobijanju državne pomoći.

Razgovarali smo i o migrantskoj krizi, izvođenju vojske na granice BiH, ali i inicijativi "mini Šengen" te prijedlogu koji će uputiti Predsjedništvu BiH.

Pandemija promijenila ciljeve za 2020.

Na samom početku razgovora, Tegeltija je kazao da je aktuelni saziv Vijeća ministara BiH radio u vrijeme pandemije koronavirusa, te da to itekako treba imati u vidu kada se govori o dosadašnjem mandatu i svemu onome što je urađeno.

Da je u avgustu ili početkom septembra ove godine, kaže, pisao ekspoze za izbor Vijeća ministara BiH, on bi sasvim drugačije izgledao u odnosu na onaj iz decembra 2019.

- U tom periodu smo govorili o visokim stopama rasta, koliko možemo dalje da ulažemo u neke investicije. Razmatrali smo koliko će biti više zaposlenih u BiH, da bismo se samo nakon dva mjeseca počeli da borimo sa pandemijom, spašavanjem radnih mjesta, i to nažalost još uvijek traje - navodi Tegeltija.

Nikada, ističe, ne bi povjerovao da mu je neko rekao da će jedna od najvažnijih odluka koju treba da donese biti zatvaranje granica BiH.

- Poslije toga došlo je i do određenih političkih turbulencija u BiH, koje su se direktno odrazile na rad Vijeća ministara. Ali borba sa pandemijom nas je natjerala da promijenimo svoje ciljeve za 2020. i da zajedno sa zdravstvenim radnicima u fokusu našeg rada bude zaštita zdravlja građana BiH, i onoliko koliko možemo da pomognemo realnom sektoru - naglašava Tegeltija.

Kada bi, nastavlja, rezimirao rad u proteklom periodu, uvjeren je da je Vijeće ministara uradilo ono što je trebalo za zdravstvo u BiH, te da je u saglasnosti sa zdravstvenim sektorom povuklo ključne poteze. Sve u svemu, dodaje, može se reći da je BiH dobro odreagovala na pandemiju.

Predstoji mnogo teži period

- Pred nama, zajedno sa vladama entiteta, predstoji jedan mnogo teži period, a to je oporavak prije svega ekonomije od posljedica koronavirusa. Pripremit ćemo novi investicioni plan. Zadovoljan sam jer smo uspjeli da obezbijedimo nesmetano funkcionisanje institucija BiH u ovako teškom vremenu - poručuje Tegeltija.

U vrijeme pandemije koronavirusa od marta ove godine, čelnik Vijeća ministara BiH ističe da su urađene tri-četiri ključne stvari.

- Prva je bila davanje prostora zdravstvenim radnicima da se pripreme, da ne dođe do prevelikog broja oboljelih, a to smo rješavali kroz proces ograničenog ulaska stranih državljana u BiH i sprječavanje nekontrolisanog unosa koronavirusa - ističe Tegeltija.

Druga je bila ekonomske prirode - pitanje obezbjeđivanja tzv. koridora za snabdijevanje, jer su u jednom trenutku sve zemlje bile zatvorile svoje granice, pa je djelovalo da će i BiH i njeno okruženje ostati bez ikakvih mogućnosti da uveze potrebne robe. Tim je koridorom, kako je istakao, omogućeno nesmetano kretanje roba, a bh. privredi i da uvozi i da izvozi.

Kao treću ključnu stvar izdvojio je uspješno okončane pregovore s međunarodnim finansijskim institucijama, kao podrška BiH u borbi protiv pandemije. U tom pogledu obezbijeđeni su aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) u iznosu od oko 330 miliona dolara, makrofinansijska pomoć od Evropske komisije od 250 miliona eura, kao i pomoć zdravstvenom sektoru preko Svjetske banke u iznosu od 36 miliona eura.

- Krajem ove i u prvom kvartalu naredne godine, kada se uz koronavirus pojavi i sezonska gripa, bit će potrebna dodatna sredstva za zdravstveni sektor - kazao je Tegeltija, podsjećajući da su obezbijeđena i 42 miliona KM pomoći iz budžeta institucija BiH. Od tog iznosa, oko 15 miliona KM bit će raspoređeno na bh. zdravstveni sektor, i to već iduće sedmice, dok će ostatak biti dodijeljen institucijama kulture, sporta i privrednim subjektima.

Prvi sastanak s Novalićem i Viškovićem

Podsjeća da je prvi sastanak koji je imao otkako je preuzeo kormilo Vijeća ministara BiH održao sa entitetskim premijerima Fadilom Novalićem i Radovanom Viškovićem, s obzirom da je najveći dio socijalne i zdravstvene politike, ali i kompletan realni sektor u nadležnosti entiteta.

- Mi smo tada dogovorili aktivnosti i mjere koje trebamo da realizujemo, da formiramo radne grupe za određene oblasti. Međutim, ubrzo poslije toga sve smo morali da promijenimo. Od priče o smanjenju poreza na doprinose sada smo došli u situaciju da se bavimo time kako da obezbijedimo dovoljno finansijskih sredstava za zdravstveni sektor - kaže Tegeltija.

U redovnoj je, navodi, komunikaciji sa Novalićem i Viškovićem, sa kojima je dogovorio da se u narednih nekoliko dana predstavi novi investicioni ciklus u BiH koji će objediniti sve pripremljene projekte koje je imala BiH, bez obzira na to iz koje su oblasti, a čiji su nosioci FBiH i RS. Zajednički će, dodaje, biti obezbijeđena finansijska sredstva kako bi započela njihova implementacija.

- Na zahtjev Evropske komisije utvrdili smo 10 zajedničkih projekata koje smatramo da su prioriteti za finansiranje. Jedan projekat je zajednički projekat vlada RS i FBiH, četiri su iz RS-a, a pet iz FBiH. Nadam se da ćemo do kraja ove godine imati kompletan investicioni plan za narednu, da ćemo dobiti značajnu podršku u Sofiji na samitu krajem novembra 2020., gdje je predviđeno da Evropska komisija predstavi tzv. ekonomski investicioni program za Zapadni Balkan, i da ćemo usvojiti kompletan akcioni plan za realizaciju tzv. Agende 2, i da polako iz ove borbe za živote građana prelazimo u borbu za ekonomiju BiH - pojašnjava Tegeltija.

Naglašava da je borba sa pandemijom koronavirusa natjerala entitete da preslože svoje prioritete i posvete se tekućim problemima preživljavanja, "iz kojih lagano izlazimo i vraćamo se tzv. reformskoj Agendi 2".

Pojedine grane ekonomije doživjele ogromni šok

Govoreći o oporavku bh. ekonomije, čelnik Vijeća ministara BiH ističe da su ogromni šok doživjele njene pojedine grane, te će im biti potrebna i dodatna direktna pomoć.

- Neke grane postepeno se vraćaju na obim proizvodnje kakav su imale prije pandemije. Postoje grane koje traže novozaposlene, postoje kompanije koje su već u septembru prešle obim koji su imale prije pandemije. Nažalost, postoje grane koje očigledno još neko vrijeme neće izaći iz ovoga problema - potcrtava Tegeltija, dodavši da su u ovom trenutku najugroženiji turistički radnici.

Problemi s kojim se susreću hotelijeri i turističke organizacije dijelom se prenose i na ugostiteljstvo. A u problemu su i, kako je naveo, neki bh. aerodromi, koji su napokon bili stabilizovali svoje poslovanje. Osim pomenutih sektora, direktne finansijske injekcije neophodne su i javnom prevozu.

Kada je u pitanju vakcina za koronavirus, Tegeltija ističe da naša zemlja nije neko ko je može proizvesti, niti smo strateški partneri najvećim zemljama koje vrše istraživanja i spremaju se da je proizvedu.

- Mi smo pristupili jednoj globalnoj nabavci vakcine u cijelom svijetu. Postoje ogromni napori da vakcina bude dostupna svim građanima svih država u svijetu, i mi smo dio te priče. Spremni smo obezbijediti bankarsku garanciju za tu vakcinu, iako ona još nije ni proizvedena. Prema tome, BiH će uraditi sve što bude potrebno da vakcina njenim građanima bude dostupna kao i svim drugim građanima u svijetu, bez obzira koliko će to na kraju finansijski koštati - dodaje Tegeltija.

Mnogo sjednica, malo zakona

Napominje da Vijeće ministara BiH ima jako mnogo sjednica, u prosjeku jednu sedmično.

- Ja ne robujem toj priči koliko imamo sjednica, već se opredjeljujem da imamo sjednice sa dosta tačaka dnevnog reda. Često to ponavljam, onaj koji me zna, a ja određujem dnevni red, zna da nikad ne radim tuđi i nikad ne dozvoljavam da neko radi moj posao. Tako sam se i do sada odnosio prema radu Vijeća ministara. Sve što Vijeće ministara treba da radi, uradilo je, niko drugi za njega nije ništa uradio, ali nikada nismo ni preuzimali bilo čiju odgovornost - kazao je Tegeltija.

Zakonskih rješenja koje je aktuelni saziv Vijeća ministara BiH donio je malo, svjestan je čelnik te institucije, ističući kako smatra da zakone ne treba donositi preglasavanjem.

- Da ne dolazimo u situaciju da bilo ko - Bošnjaci, Hrvati, Srbi - glasaju na sjednici Vijeća ministara, to odlazi u Parlament i onda ga poslanici iz reda tog naroda obaraju u Predstavničkom ili Domu naroda. Smatram da je Vijeće ministara mjesto dogovora, u kojem moraju da idu usaglašeni tekstovi zakona. U Predstavničkom domu sad imate veliki broj zakona koji se usvajaju apsolutno mimo volje jednog naroda, jednog entiteta, i onda ti zakoni ne dobiju podršku u Domu naroda. Vijeće ministara će raditi ono što je iz njegove nadležnosti i neće se baviti preglasavanjem - poručuje Tegeltija.

Onemogućiti slobodno i nekontrolisano kretanje migranata

Ističe da migrantska kriza nije problem jedne zemlje i Zapadnog Balkana, već problem globalne prirode.

- Neki drugi veliki su kreirali to pitanje, oni su otvarali taj proces i pokrenuli te ljude. Mnogo je manje te ljude u migrantskoj krizi pokrenuo rat, a mnogo više neke druge politike. Ono što je za BiH bilo jako loše, je da je na samom početku migrantske krize postojalo jako podijeljeno mišljenje o tome. Sa jedne strane, imali ste neprestane priče da je problem migracija isključivo humanitarno pitanje, a s druge strane dosta koncizan stav koji je dolazio iz RS-a, da migracije sa sobom nose bezbjedonosni problem - rekao je Tegeltija.

Da je rješenje vojska na granicama, dodaje, vjerovatno bi taj problem na taj način riješile Grčka, Srbija, Sjeverna Makedonija...

- Kontrolom na granicama koje treba da se pojačaju, da više radi Granična policija, proces dolazaka migranata će se samo usporiti, nikako zaustaviti. Jer, neko drugi organizuje i pokreće te ljude. Vrlo bi važno bilo da se postigne konsenzus da migranti ne mogu slobodno i nekontrolisano da se kreću po gradovima i na taj način ugrožavaju bezbjednost građana BiH. Kada dođu, da im se obezbijedi prikladan smještaj, a ne da im obezbijedite objekte pa da oni procjenjuju kada će u njima biti a kada ne, i da se obezbijedi adekvatan tretman onim ljudima koji žele da se zadrže u BiH, a dolaze iz ratnih područja - precizirao je Tegeltija.

A ekonomske i izbjeglice bilo koje druge vrste, smatra naš sagovornik, treba u saradnji s njihovim matičnim zemljama vratiti tamo odakle su i došle, jer BiH nosi prevelik teret krize u odnosu na njenu veličinu i broj stanovnika.

BiH u "Mini šengenu" prije kraja oktobra

Komentarisao je i inicijativu "Mini šengen", naglasivši kako mu je žao što se u BiH mijenja stav o šengenu nakon sastanka u Washingtonu.

- Ja lično mislim da je BiH već u novembru prošle godine trebala da postigne saglasnost pristupanja regionalnom sporazumu koji je dobio popularni naziv "Mini šengen". Ali je dobra priča da u BiH mijenjaju stavove o tome oni koji su u jednom trenutku bili najveći protivnici regionalne saradnje. Ponekad, nerazumijevanjem procesa, ljudi će pojednostaviti da je "Mini šengen" u principu pitanje prelaska granice. A ovim regionalnim sporazumom želi se omogućiti nesmetan promet roba i usluga, ljudi i kapitala - dodaje Tegeltija.

To je u ovom trenutku potrebno Zapadnom Balkanu, kako bi međusobnu razmjenu i saradnju podigli na jedan veći nivo.

- Predsjedništvo BiH tražilo je od Vijeća ministara da izađemo sa svojim viđenjem da li ova regionalna asocijacija doprinosi razvoju BiH ili ne. Mi pripremamo svoje viđenje i naše stanovište jeste da je to dobra prilika da BiH bude dio nove regionalne priče. Mi ćemo u naredne dvije sedmice za Predsjedništvo BiH pripremiti svoje viđenje, i nadam se da će Predsjedništvo BiH, kao organ koji je zadužen za vođenje spoljne politike, dati saglasnost i da će BiH pristupiti tom sporazumu. U toj situaciji imat ćete četiri zemlje sa BiH, i ostaje pitanje Kosova i Crne Gore, koji su sa stanovišta i svoje veličine i svega toga najmanji - poručuje Tegeltija.

Ističe kako se nada da će BiH prije kraja oktobra donijeti odluku o pristupanju "Mini šengenu".

- Siguran sam da će druga dva člana Predsjedništva, osim Milorada Dodika, koji je tražio na toj sjednici da se donese odluka o pristupanju "Mini šengenu", prihvatiti ovu inicijativu i da će BiH biti dio te priče - zaključio je Tegeltija u razgovoru za Vijesti.ba.

Kompletan razgovor u videu ispod ...




(Vijesti.ba)




Izdvajamo