Novi plan EU o migracijama: Pritisak ostaje na BiH

Zemlja u kojoj je migrant prvi put podnio zahtjev za azil dužna ga je prihvatiti ili vratiti u matičnu zemlju, što bi moglo rasteretiti izbjegličke kampove u BiH. No, problem i dalje ostaje granica sa Hrvatskom.

Život u šumi. Improvizovani šatori. Priprema jela na otvorenoj vatri. Tako žive migranti i izbjeglice u okolini Hadžića i Velike Kladuše koji nisu smješteni u kampove.

“Nadam se boljoj budućnosti. Želim ići u Italiju, ali je preteško čak ući i u Hrvatsku. Policija nam pravi velike probleme. Ovdje u Bosni nam nisu osigurali smještaj u kampu iako je prazan. Tu nema puno ljudi. Spavamo u šumi”, kaže Bilal, migrant iz Bangladeša.

Amin Hasan Han, takođe migrant iz Bangladeša, kaže kako i on želi u Italiju, te da im je već teško spavati u šatorima jer su noći hladne.

Svi ovi ljudi žele u Evropsku uniju. Put je dug, a dok su u BiH očekuju uslove dostojne čovjeka. Vlasti BiH imaju pristup sredstvima da migrantima i izbjeglicama obezbijede smještaj i pomoć, no oni svoj posao ne rade, upozoravaju iz Međunarodne organizacije za migracije.

“Bosna i Hercegovina kao država ima nekoliko sedmica da na racionalan način odluči da se pozabavi aktuelnom migrantskom situacijom. Ako to ne uradimo, imaćemo ponovo humanitarnu krizu za mjesec, kada se vrijeme pogorša”, ističe šef Međunarodne organizacije za migracije u BiH Piter Van der Overart.

Prvi na udaru ilegalnih migranata u BiH je Grad Zvornik. Vlasti to i ne brine jer znaju gdje migranti idu. No, ova situacija brine Graničnu policiju BiH čiji jedan čovjek čuva 25 km državne granice.

“Ono što je, pod navodnicima, olakšavajuća okolnost za naš grad trenutno jeste da se oni uglavnom ne zadržavaju na prostoru Zvornika neki duži period uglavnom je njihova maršuta da se što prije dohvate prostora Federacije”, kaže gradonačelnik Zvornika Zoran Stevanović.

Direktor Granične policije BiH Zoran Galić naglašava da je pritisak migranata konstantan.

“Ništa ne znači ako danas odvratiš i po 18 ili 20 puta, oni na isti način sutra ili narednih dana vrše pritisak na granicu. Dakle, potrebno je na ovako devijantno ponašanje rekao bih donijeti set zakona”, kaže Galić.

Situacija bi mogla biti nešto bolja uspije li novi plan Evropske komisije o zbrinjavanju migranata. Njih će morati prihvatiti zemlja u kojoj zatraže azil ili u roku od osam mjeseci vratiti u matičnu zemlju. Problem ostaje granica sa
Evropskom unijom, odnosno Hrvatska, i novi pritisak na Bosnu i Hercegovinu.

“Ono što se traži jeste jača državna kontrola, odnosno kontrola granice i mislim da će samim tim se napraviti nekakva trijaža na granici prema Hrvatskoj gdje će se vršiti obrada i procjena migranata koji ulaze u EU i to će napraviti dodatni pritisak na BiH jer će biti teži proces povlačenja, odnosno prelaska granice prema EU”, ističe Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za sigurnosne studije UNSA.

Primjena novog evropskog plana zahtijeva i izmjenu više zakona, što se zbog komplikovane evropske administracije, ne očekuje prije ljeta. Do tada će, samo u BiH, ne preduzmu li se hitne mjere, u šumama, napuštenim zgradama i ulicama prezimiti dvije i po hiljade migranata o kojima sada niko ne brine.




(Vijesti.ba / BHRT)