9°C
Mostar 12°C
Tuzla 15°C
Banja Luka 15°C
Bihać 11°C

18.10.2020 / 10:19 Ljepota i Zdravlje - Mirsad Đugum

Narušavanje energetskog balansa u tijelu dovodi do oboljenja

Narušavanje energetskog balansa u tijelu dovodi do oboljenja
Mirsad Đugum / FENA
Specijalista interne medicine, akupunkturolog, profesor tradicionalne kineske medicine Mirsad Đugum najavio je ciklus seminara iz "Osnova akupunkture" koji će tokom tri vikenda u novembru biti održani u Tuzli, ...

... u organizaciji Udruženja "Centar za analizu, savjetovanje i edukaciju Bestar".

- Zbog činjenice da se u BiH trenutno malo ljekara bavi akupunkturom cilj nam je educirati nove generacije kolega. Tako će pacijentima biti omogućen širi pristup akupunkturi, kao kvalitetnoj metodi liječenja za oboljenja koja su odobrena od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) - kazao je u razgovoru za Fenu dr. Đugum.

Okarakterizirani kao odlična prilika za liječnike, stomatologe, fizioterapeute, studente medicine, zdravstvenih studija, kroz predavanja prim. dr. Mirsada Đuguma i prof.dr. Edvina Derviševića zainteresirani će imati priliku informirati se o osnovama jedinstvenog kineskog terapeutskog modela, koji podrazumijeva upotrebu tankih igala, elektro stimulatora, lasera, a uspješno se primjenjuje širom svijeta.

Doktor Đugum ističe da je akupunktura, kao skup meridijana i akupunkturnih tačaka jedna od metoda liječenja u kineskoj tradicionalnoj medicini, koja se zasniva na kineskoj filozofiji. Skoro svaki organ u tijelu čovjeka ima svoj meridijan i preko tih meridijana na kojima se nalaze akupunkturne tačke, vrši se liječenje odnosno transformacija energije tamo gdje je narušena (između jina i janga), dovođenje u harmoniju - harmoniziranje organa, organizma i kompletnog tijela.

- Kad je u suficitu ili u deficitu energija lako dovodi do narušavanja kompletnog organizma. U cilju balansiranja kompletnog energetskog stanja u organizmu vrši se stimuliranje tačaka na meridijanu koje dovode stanje tijela u harmoniju. Kad je tijelo u energetskom balansu, onda je to zdravo tijelo. Svako narušavanje energije unutar jednog ili drugog organa ili meridijana dovodi do simptoma koje mi nekad i ne primijetimo ali u dugoročnom procesu narušavanje energetskih balansa dovodi do oboljenja.

U Kini su bosonogi ljekari dijagnosticirali bolest putem puls jezik dijagnoze. Na jeziku i pulsu oni utvrde neravnotežu energije (npr. previše vlage u slezeni ili smanjenje toplote u bubrezima) bez manifestacije simptoma. Uostalom, i u konvencionalnoj medicini imamo patogene faktore (hladnoća, toplina, vlaga…), koji utječu na nastanak oboljenja - pojasnio je.

Kako naglašava, kroz kinesku filozofiju se gleda i psihološko stanje pacijenta 'jer naše psihološko stanje može da narušava energetski balans'. Tako pominje npr. stanja ljutnje, melanholije, radosti, tuge što može utjecati na zdravlje čovjeka.

- Bilo koja loša vijest izaziva uzbuđenost, nervozu, strah, paniku. U vrijeme pandemije virusa korona svako je u stanju nervoze, stresa, straha za svoje najbliže, za samoga sebe, prijatelje, kolege. Sve to izaziva narušavanje kompletnog energetskog balansa i imuniteta - istaknuo je.

Kako kaže dr. Đugum, Svjetska zdravstva organizacija (WHO) preporučila je 1976. godine oko 65 bolesti da se liječe kineskom tradicionalnom medicinom. Ta lista oboljenja primjenjuje se i u razvijenom zapadnom svijetu i ima odlične rezultate. Tamošnja zdravstvena osiguranja priznaju akupunkturu za stanja i oboljenja sa te liste, a osiguranici imaju pravo na pristup i tom načinu liječenja posebno kod hroničnih oboljenja (glavobolja, migrene, reumatska oboljenja, problemi sa zglobovima, bolesti kičme - išijas, pareze facijalisa, trigeminalna neuralgija, zujanje u ušima, a primjenjuje se i u kozmetologiji).

Kako ističe dr. Đugum, i u Bosni i Hercegovini svojevremeno je bila akupunktura priznata kao način liječenja određenih oboljenja. Profesor dr. Edvin Dervišević otvorio je u Sarajevu 1990. godine Republički Zavod za akupunkturu BiH (pod okriljem Ministarstva za zdravlje BiH). Zajedno su, kaže, educirali više od dvije hiljade ljekara s područja bivše Jugoslavije. U tom periodu radilo je i 12 doktora-profesora tradicionalne kineske medicine iz Kine. I republički zavod zdravstvenog osiguranja BiH stavio je tad na listu akupunkturu, kao način liječenja.

- U BiH je i sada akupunktura regulisana, a mogu je primjenjivati zdravstveni radnici. Omogućeno je to zakonom iz 2010. godine i pravilnikom iz 2013. godine educiranim ljekarima ili drugom medicinskom osoblju osposobljenom za taj način liječenja. Međutim, to nije uvršteno u zdravstveni sistem osiguranja - pojasnio je.

Ta terapeutska tehnika podrazumijeva ubadanje igli u specifične tačke na koži pacijenta ili primjenu akupresure, elektroakupunkture, lasera i moxibustije čime se uspostavlja ravnoteža Qi (Chi), vitalne energije koja struji kroz organizam. Učinkovitost akupunkture zvanično potvrđuje Svjetska zdravstvena organizacija te mnoge druge relevantne svjetske zdravstvene institucije i udruženja ljekara.

Kineska tradicionalna medicina zasniva se na kineskoj filozofiji, gdje je još prije četiri hiljade godina uspostavljen određeni sistem liječenja i preveniranja oboljenja.

Prioritetno, preko svoje filozofije, kineska tradicionalna medicina usmjerena je na sprečavanje nastanka oboljenja, ali ujedno i liječenja tamo gdje je nastupila određena bol, bolnost ili oboljenja.

Prva medicinska knjiga pojavila se u Kini prije 2.500 hiljada godina (Nei Jing) i objašnjava mnoga stanja, oboljenja i mnoge simptome, preko kineske filozofije. Mnogo toga se poklapa s konvencionalnom medicinom, samo što je različit pristup liječenju.

Doktor Đugum pojašnjava da kineska tradicionalna medicina čovjeka gleda kao cjelokupno tijelo i holistički vrši liječenje i sprječavanje nastanka oboljenja, dok se u konvencionalnoj medicini u većini slučajeva liječe pojedina oboljenja, bez holističkog pristupa.

- Zato kombinacija istočnjačke (tradicionalne) i konvencionalne (zapadne) medicine može dati dobre rezultate, kad se kompariraju ili zajednički primjenuju kod pacijenata (integrativna medicina). Tako se pacijentu omogući bolje i kvalitetnije zdravlje, spriječi nastanak obolijevanja, a i liječe pojedina oboljenja za koja se u konvencionalnoj medicini koriste samo lijekovi protiv bolova - analgetici. Znači, konvencionalnom medicinom liječimo simptom - bol koji je uzrok nekih oboljenja ili stanja, ali ne možemo uraditi proces harmonizacije kompletnog tijela unutar organizma, nekad ne otklanjamo osnovni uzrok nastanka bola - istaknuo je.

Mirsad Đugum bavi se akupunkturom i tradicionalnom kineskom medicinom od 1988. godine, nakon edukacija u Kini i Šri Lanki gdje je dobio zvanje profesora kineske tradicionalne medicine. Predavao je na školama akupunkture za ljekare u Njemačkoj i Zavodu za akupunkturu u BiH, koji je educirao ljekare iz bivše Jugoslavije zajedno sa prof. dr. Edvinom Derviševićem i kineskim profesorima sa Akademije tradicionalne medicine iz Pekinga (Kina). Dr. Đugum izabran je 1990. godine za prvog predsjednika Društva akupunkturologa BiH.

Akupunturolog dr. Edvin Dervišević je redovni profesor sportske medicine na Univerzitetu u Ljubljani. Specijalista medicine sporta i akupunkturolog dr. Edvin Dervišević školovao se iz tradicionalne kineske medicine u Šri Lanki, Kini, Tajlandu, Francuskoj, Italiji.

Na Akademiji tradicionalne kineske medicine (TKM) u Anhuiu (Hefei) postao je  1997.godine prvi stranac gostujući profesor kineske medicine. Osnivač je Republičkog zavoda za akupukturu BiH 1990. godine.

Osnivač je i organizator škole akupunkture u bivšoj Jugoslaviji te više međunarodnih i svjetskih kongresa iz oblasti akupunkture. Organizirano je više od sto seminara i kurseva, koje je pohađalo više od dvije hiljade ljekara iz bivše Jugoslavije. Od decembra 1992. godine, prof. dr. Edvin Dervišević živi i radi u Sloveniji, gdje je organizovao više od 20 škola akupunkture na Univerzitetu Ljubljana i 25 jednogodišnjih tečajeva Tui-na kineske terapije sa masažom, te škole homeopatije. Predsjednik je i direktor Zdravstvenog zavoda za sportsku medicinu i akupunkturu Ljubljana, član WFAS-a Svjetske Asocijacije akupunkturnih društava pri WHO.



(Vijesti.ba / FENA)

Izdvajamo