-9°C
Mostar -4°C
Tuzla -6°C
Banja Luka -7°C
Bihać -6°C
Powered by Dark Sky

29.10.2020 / 10:58 Ljepota i Zdravlje - Kako čuvati svoja pluća

Doktor Alen Pilav: Briga o zdravlju respiratornih organa nikada važnija

Doktor Alen Pilav: Briga o zdravlju respiratornih organa nikada važnija
Foto: Vijesti.ba
Godina koja polako odmiče, a sve je izvjesnije i ona koju iščekujemo,ostat će obilježena kao godina globalne pandemije respiratorne infekcije koja je u fokus interesovanja, ne samo struke, već i običnih ljudi stavila važnost i potrebu brige o respiratornim organima.

Iako smo se do sada susretali sa sezonskim gripom, različitim blažim ili jačim plućnim infekcijama, pušenjem i zagađenjem kao realnim opasnostima za očuvanje respiratornog zdravlja, pandemija nove, još uvek nedovoljno poznate virusne infekcije Covid19, koja prvenstveno napada respiratorne organe, brigu o zdravlju pluća podigla je visoko na ljestvici zdravstvenih prioriteta, ako ne i na samo prvo mjesto.

Kako ove zime, u nadolazećem drugom talasu korona virusa, zaštiti svoj respiratorni sistem, ali i kako ga na duže staze ojačati i brinuti odgovore nam je dao Dr Alen Pilav, subspecijalista torakalne hirurgije

Iako možda zvuči banalno, i djeluje kao previše puta ponovljeno: na prvom mjestu je pravilno nošenje maske, zatim održavanje distance pri kontaktu sa drugima, izbjegavanje dužeg boravka u zatvorenim prostorijama, redovno provjetravanje prostorija.

Zima dolazi, i u kombinaciji sa pandemijom COVID-19 i sezonom gripe, prevencija plućnih bolesti nikada nije bila aktuelnija. Šta građani mogu sami uraditi po tom pitanju, kako bi se maksimalno zaštitili?

Dr AP: Zaista nikad kao ove godine nije bila aktuelnija priča oko bolesti respiratornog sistema, a još se više aktuelizira dolaskom zime i hladnih dana koji, i bez pandemije Covid-19, donose, kako običnu prehladu tako i sezonsku gripu. Naravno ne smijemo zaboraviti ni sezonsko pojačano zagađenje zraka koje je naročito izraženo u gradskim sredinama.

Nažalost, svjedoci smo ponovnog usložnjavanja situacije sa pandemijom Covid-19, porastom broja oboljelih, odnosno pozitivnih na SARS-CoV-2 virus, tako da raste i bojazan od eventualnog ružnog scenarija kakvog se svi sjećamo sa početka ove godine i koji može da dovede do kolapsa zdravstvenog sistema. U cilju prevencije širenja virusnih infekcija, na prvom mjestu Covid-19, Krizni štabovi i epidemiološke službe stalno objavljuju preporuke za stanovništvo, a koje se moraju poštovati.

Iako možda zvuči banalno, i djeluje kao previše puta ponovljeno: na prvom mjestu je pravilno nošenje maske, zatim održavanje distancepri kontaktu sa drugima, izbjegavanje dužeg boravka u zatvorenim prostorijama, redovno provjetravanje prostorija.

Također, jako je važno provoditi slobodno vrijeme na čistom zraku u prirodi, pravilno i raznovrsno se hraniti, što podrazumijeva i adekvatan unos vitamina, ali i tačno propisanih mikro-elemenata, ukoliko je potrebno.



Veliki broj pacijenata spreman je prihvatiti preporuke o promjenama svojih životnih navika, kao i da ih ispoštuje u potpunosti , ako im se one obrazlože na prihvatljiv i razumljiv način.

Da li je obavezno nošenje maski prvi korak ne samo ka trenutnom sprječavanju širenja zaraznih infekcija, već i ka dugoročnom podizanju svijesti o značaju brige o zdravlju respiratornih organa?

Dr AP: Moram primijetiti da otkad je uvedeno obavezno nošenje maske na otvorenom, pažljivije posmatram ljude na ulicama i, nažalost, po mojoj gruboj procjeni, oko 70% njih maske ne nosi nikako ili ih nose na neispravan način, a ni održavanje distance nije adekvatno zastupljeno. Ipak, to je nešto što brzo prelazi u naviku, i dokle god se snažno apeluje da je maska najjednostavniji, a najdjelotvorniji način zaštite, svijest će se manjom ili većom brzinom razviti u najširoj populaciji.

Ono što mene jako iznenađuje i brine jeste činjenica da, i pored svega čemu svjedočimo, od početka pandemije Covid-19, postoji manjina, koja nije zanemarljiva, a koji ne vjeruju da postoji virus. Oni se nerjetko na društvenim mrežama i po portalima na krajnje ironičan, a često i opasan način, oglašavaju po ovom pitanju i na račun preporuka stručne javnosti. U 21. stoljeću jeto poražavajuće. S druge strane, veliki dio pacijenata kojima se daju preporuke o promjenama životnih navika, ispoštuju ih u potpunosti, ako im se one obrazlože na prihvatljiv i razumljiv način.

Takozvani koncept smanjenja štete posljednjih godina sa pojavom alternativa klasičnim cigaretama postao je sve zastupljeniji.

Da li baš zbog toga, pacijent ima pravo na apsolutne sve informacije kojima i doktor ima pristup?

Dr AP: Apsolutno. Pacijent je „vlasnik“ svoga života i zdravlja, a samim tim i svih informacijama o svom zdravstvenom stanju. Stoga, svaka osoba ima puno pravo pristupa na sve detalje vezane za svoje zdravstveno stanje, a u toku liječenja i na pune informacije o svojoj bolesti, i svim dijagnostičko-terapeutskim procedurama koje se planiraju ili provode. Pored direktnih informacija o svom zdravstvenom stanju i liječenju, pacijenti moraju dobiti i informacije o eventualno preporučenim promjenama u svojim životnim navikama. To se najbolje vidi na primjeru pušenja, jer za razliku od virusnih infekcija, to je nešto na šta sami utičemo, ali je voljni element presudan. Kao svaki liječnik, a naročito torakalni hirurg, svakom pacijentu koji dođe i na rutinski pregled, odmah govorim da ostavi cigarete. Ne postoji bolja odluka za prevenciju respiratornih problema od one da nikada ne zapalite cigaretu, ili ako ste to već učinili, da sa tom navikom odmah ili što prije prestanete. Ipak, svjestan sam da je takvih premalo, jer statistika pokazuje da od 100 ljudi koji pokušavaju ostaviti klasične cigarete, samo njih tri do pet to i uradi na duže od šest mjeseci. U tom slučaju neophodno je naći način da se i njima pomogne, jer liječnik je dužan da za svog pacijenta učini sve što može, pa čak i kad to nije najidealnije rešenje, ali je svako neka vrsta boljeg rešenja. To je takozvani koncept smanjenja štete, i posljednjih godina sa pojavom alternativa klasičnim cigaretama, postao je sve zastupljeniji. Nedavno je u stručnim krugovima prilično odjeknula vijest da je američka Agencija za hranu i lijekove, FDA, upravo jednu takvu alternativu, IQOS, klasificirala kao duhanski proizvod modificiranog rizika. Uz dodatno obrazloženje da potpuni prelazak sa klasičnih cigareta na IQOS umanjuje izloženost organizma štetnim i potencijalno štetnim materijama.

Kao liječnik koji svom pacijentu treba ponuditi svaku opciju koja je bolja za unaprjeđenje njegovog zdravlja, ovu važnu odluku ne bih smio ignorirati. Jer iako je ta odluka donijeta u SAD-a, to je isti uređaj koji je dostupan ovdje, i koji samim tim i za veliki broj naših ljudi može biti dio rješenja. Iako - još jednom podvlačim - jedino potpuno rješenje i eliminacija rizika je moguća samo potpunim prestankom pušenja.

Pacijenti u BiH i pacijenti u bilo kom drugom dijelu svijeta ne razlikuju se baš puno.Jedina razlika između pacijenata je u tome što pacijenti u zapadnim zemljama puno više znaju o svojim pravima i šta im sve pripada u sklopu njihovog osiguranja.

Koja su vaša iskustva u radu s oboljelima od plućnih bolesti? Postoje li neke zajedničke karakteristike oboljelih u BiH?

Dr AP: Kako sam ja subspecijalista torakalne hirurgije većina operacija koje obavljam su operacije na plućima, nažalost većinom su to maligna oboljenja pluća, ali i sva ostala plućna oboljenja koja zahtjevaju hirurški tretman, tako da možemo reći da sam ja svoje znanje baš "stavio" u pluća pacijenata. Naravno, hirugija plućnih oboljenja ne predstavlja samo onaj hirurški dio nego i sva perioperativna briga.

Ja volim reći da sam u toku svojih edukacija iz torakalne hirurgije upoznao pacijente od Amerike do Kine. Stoga mogu reći da se pacijenti u BiH i pacijenti u bilo kom drugom dijelu svijeta ne razlikuju baš puno.

Identičan je procent pacijenata koji su razumni i koji žele sve informacije o svom zdravstvenom stanju i koji slušaju sve prepuke koje im se daju, ali je i identičan procenat onih drugih koji baš i ne slušaju šta im se sve sugeriše.

Vjerujte da sam se u najneprijatnijoj situaciji sa pacijentom našao u bolnici pokraj Frankfurta, tako da je moje mišljenje da se pacijenti ne razlikuju puno, ali razlika ima u zdravstvenim sistemima. Jedina razlika između pacijenata je u tome što pacijenti u zapadnim zemljama puno više znaju o svojim pravima i šta im sve pripada u sklopu njihovog osiguranja.


(Vijesti.ba)

Izdvajamo