8°C
Mostar 10°C
Tuzla °C
Banja Luka 13°C
Bihać 11°C

30.11.2020 / 19:37 BiH - Jasmin Ahić

Terorizma nema u BiH, i za to je zaslužna OSA BiH

Terorizma nema u BiH, i za to je zaslužna OSA BiH
Jasmin Ahić / Vijesti.ba
Ono što na globalnom nivou predstavlja prijetnju ekonomskoj stabilnosti osim zdravstvene krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, bez sumnje je još jedan globalni problem – migrantska kiza.

Sigurnosna, ali i humanitarna. Odražava se sve više na stabilnost naše zemlje, na osjećaj sigurnosti građana Bosne i Hercegovine, u konačnici na sigurnost samih migranata i izbjeglica.

Sigurnost u Bosni i Hercegovini, barem sudeći prema podacima i statistikama ugroženija je nego prethodne godine.

Od januara povećan broj krivičnih djela

Na osnovu usporedbe podataka za period januar – septembar 2020. sa podacima iz istog perioda prošle godine primjećujemo povećanja.

Broj izvršenih krivičnih djela u prvih devet mjeseci 2020. godine u Federaciji BiH je 11781. veći je za 583 krivična djela, odnosno 5,21 % u dosnosu na isti perido u 2019. godini.

Veći je i broj registrovanih prekršaja iz oblasti javnog reda i mira. Zabilježeno je povećanje od 8532 registrovana prekršaja, odnosno 73,85 % u odnosu na period januar – septembar prošle godine. Ove godine u prvih devet mjeseci evidentirana su 20064 prekršaja u oblasti javnog reda i mira.

Veći je i broj napada na ovlašetene službene soobe za tri slučaja, ili 5%. Ukupno su u prvih devet mjeseci tekuće godine evidentirana 63 napada na ovlaštene službene osobe.

Smanjen je broj saobraćajnih nesreća za 2.894 ili 16,15%. U Federaciji BiH se od januara do septembra 2020. godine dogodilo 15025 saobraćajnih nesreća.

Broj krivičnih djela nije podjednako rastao u svim dijelovima Federacije BiH u prvih devet mjeseci 2020. U šest kantona je zabilježen pad broja krivičnh djela. Najveći rast zabilježen je u Kantonu Sarajevo.

Broj prekršaja u oblasti javnog reda i mira povećan je u svim kantonima u Federaciji BiH u odnosu na prvih devet mjeseci 2019. godine. Najveće povećanje zabilježeno je u Zeničko-dobojskom i Kantonu Sarajevo. Vanredno stanje u federaciji BiH uzrokovano pandemijom koronavirusa značajno je utjecalo na povećanje broja izdatih prekršajnih naloga.

Negativan trend

Na temu koliko su za to krivi migranti i izbjeglice, i koji su pravi uzroci povećanog broja krivičnih djela  u emisiji Dobar dan BiH razgovarali smo sa Jasminom Ahićem, dekanom Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.

Komentirajući statističke podatke kazao je da je zbog novonastale situacije taj broj očekivan, ali svakako se radi o negativnom trendu.

U svakom slučaju to je nešto što je negativni trend koji se može i pojasniti time da sama korona zatim mjere  i preporuke koje se mijenjaju u zavisnosti od perioda, u zavisnosti od lockdowna odnosno policijskog sata i stvari koje su se morale provoditi na terenu su dovele do toga da se poveća određeni broj krivičnih djela, kako u Kantonu Sarajevo tako i u Zeničko-dobojskom kantonu. Ono što je bitno istaći da bez obzira na ono enormno povećanje prekrašaja i krivičnih djela treba jasno ukazati da dovoljan broj policijskih službenika u kantonalnim ministarstvima MUP-a kao i segment samog popunjavanja shodno dinamici je osnovna stvar koja se mora uraditi. Vidimo u Zeničko-dobojskom kantonu je prije mjesec dana raspisan konkurs i sad su u završnoj fazi primanja policijskih službenika koji će popuniti ovako desetkovane strojeve MUP-a, kako na kantonalnom tako i entitetskom odnosno državnom nivou.

Ono što nije dio zvanične statistike statistike, jer dostupni podaci objedinjuju djela do septembra ove godine, a što je snažno uznemirilo bh javnost je ubisvo mladića Jamina Berovića na otesu.  Noć nakon toga napad na djevojku na Dobriji.

I jedno i drugo krivično djelo su prema dostupnim informacijama počinli migranti.

Da ova djela prelaze u sigurnosnu situaciju Ahić nije htio koristiti zbog kako kaže stvaranja panike, jer se u kriznim situacijama ista ne smije unositi. Tokom razgovora naglasio je da donesene mjere potrebno realizirati adekvatno, i da iste nije dovoljno samo ostaviti na adhoc, da li će određeni kanton to uraditi ili neće.

Ja ne želim da iskoristim taj termin koji bi mogao dalje  biti još više uznemiravajući. Osnovno pravilo je da se ne smije u kriznim situacijama unositi panika. Da je ozbiljno, jeste. Rješenja koja postoje se neadekvatno realiziraju na terenu i onda iz te neadekvatne realizacije dolazimo u još veće probleme. Neka rješenja koja su već ponuđena i možemo ponuditi, u nekoliko slučajeva smo i nudili mi sa fakutleta jeste da ovi segmenti koji se odnose na mgirantsku krizu mogu na drugačiji način obezbijediti, pogotovo u suburbanim dijelovima, da se ne koristi toliki broj policijskih službenika  nego da se shodno dosadašnjim iskustvima  ta iskustva prevedu u nešo što će biti redar, zaštitar, drugi krug, treći krug, četvrti krug i onda u tom chekingu prilikom njihovog bijega u onom periodu kada trebaju da budu migranti u samim kampovima to je od 4 do 6 odnosno 5 ujutro svaki dan. Te mjere se moraju kvalitativno realizirati.Ne samo postaviti, ne samo i ostaviti na adhoc da li će određeni kanton to  uraditi ili neće.

Utjecaj migranata na sigurnosno stanje u kantnima u kojima ih ima najviše

Podaci se odnose na period januar semptembar 2020 godine.

U Unsko-sanskom kantonu od ukupno 1066 evdentiranih krivčnih djela, 64 su počinili migranti. Prekršaja u oblasti javnog reda i mira bilo je ukupno 2943. 72 napravili su migranti.

U Tuzlanskom kantonu od ukupno 2940 krivičnih djela, 34 počinili su migranti. U najmnogojudnijem kantonu u federaciji evidentiran je 2031 prekršaj u oblasti javnog reda i mira. Migranti su počinili 2.

U Kantonu Sarajevo od 3433 evidentirana krivična djela, migranti su počinili 104. Od 6536 evidentiranih prekršaja u oblasti javnog reda i mira, 34 su počinili migranti.

Gost smatra da je kada se govori o ovim podacima potrebno u obzir uzeti nekoliko elemenata zbog kompleksnosti  problema, te da uzrok ovih prekršaja nisu pravi migranti nego oni koji se između sebe razračunavaju a koji su direktno povezani sa organizovanim kriminalom.

Tu moram uzeti u obzir nekoliko elemenata, zašto ističem da je ovo veoma kompleksno i složeno iz razloga ako bismo analitički postupali izvještajima obzirom na mnogoljudnost u Tuzlanskom kantonu ili razliku između Unsko-sanskog  u populacijskom smislu između ta dva kantona, i obzirom da vremenski period, obzirom na broj prihvatnih centara, ili segment geostrateški koji se nalazi u USK gdje negdje oko 350 do 300 hiljada stanovnika a ovamo milion, svi ti elementi kad bi se uzeli u obzir i vremenski period odnosno tranzit da se u Tuzli najmanje zadržavaju a da se najviše zadržavaju u USK  onda trebamo ustvrditi da zaista migranti oni pravi migranti nisu taj glavni uzrok ovih 34 ili 104 prekršaja iz javnog reda i mira nego oni koji se između sebe razračunavaju i koji su direktno povezani  sa organizovanim kriminalom, odnosno s ovim krijumičarima koji se infiltriraju unutar samih migranata – kaže.

Terorizma nema u BiH, i za to je zaslužna OSA BiH

S migrantskom kizom se borimo godinama i ne borimo se dobro, to nam je jasno. S jednim drugim globalnim problemom imamo napredak.

Borba protiv terorizma. Prema izvještaju međunarodne orgganizacije Institut za ekonomiju i mir naša zemlja je zabilježila najveći napredak u toku prošle godine u suočavanju s izazovima terorizma, slijede je Austrija i Švedska, napredovali smo za čak devet mjesta na svjestkskoj ljestvici.

Pet godina kako na svu sreću nemamo terorističkih napada u našoj zemlji.

To je zasluga najvećim dijelom, to moramo potvrditi, mi znamo pogotovo oni koji se detaljno bave naučnim istraživanjem odnosno profesionalnim aspektom izučavanja terorističkih aktivnosti  to je zasluga naših agencija za provedbu zakona i naših državnih institucija. To je prvenstveno i ona koja je najvažnija i najbitnija za državu Bosnu i Hercegovinu to je Obavještajno sigurnosna agencija OSA BiH, zatim segment koji djeluje u podijeljenim nadležnostima Sigurnosna agencija za istragu i zaštitu SIPA.


(Vijesti.ba / Hayat)

Izdvajamo