-6°C
Mostar 0°C
Tuzla -2°C
Banja Luka -1°C
Bihać °C
Powered by Dark Sky

29.11.2021 / 17:38 Politika - Kriza u BIH

Der Standard: Dodik i Čović traže nove podjele u BiH

Der Standard: Dodik i Čović traže nove podjele u BiH
Foto: FENA

Austrijski list Standard piše o razočaravajućoj politici Zapada u Bosni i Hercegovini. S nadom da će ih na taj način privoljeti na suradnju i smirivanje tenzija, EU i SAD popuštaju nacionalistima, navodi Adelheid Wölfl u svojoj analizi.

Opis austrijskoj publici situacije u Bosni i Hercegovini novinarka Adelheid Wölfl započinje pričom o Azri Zornić. Ona se nacionalno ne izjašnjava kao pripadnica nijednog od tri konstitutivna naroda, što ju, s obzirom na sada važeće zakone, jasno diskriminira. U tekstu se objašnjava problem s odredbama kako u ustavu, tako i u Izbornom zakonu koje diskriminiraju manjine i nacionalno neopredjeljene: „Već 2014. godine Europski sud za ljudska prava donio je odluku da se bosanskohercegovački ustav mora promijeniti kako ljudi poput gospođe Zornić više ne bi bili u nepovoljnom položaju. Presude koje bi trebale ukinuti temeljnu diskriminaciju Židova ili Roma datiraju iz 2009. godine. No, iako bi ravnopravnost svih građana trebala biti temelj svih demokracija i iako nitko ne smije biti diskriminiran zbog pripadnosti grupi unutar EU, nitko se do sada nije zauzeo za Bosance kao što je gospođa Zornić”, navodi se u tekstu.

Novinarka citira i samu Zornić, koja objašnjava zašto je to tako: „Provedba moje presude dovela bi ovaj diskriminirajući sustav – a s njim i plemenske vođe – do potpunog političkog kolapsa”.

Ona poziva na građanski ustav koji bi konačno omogućio funkcionirajuću vladu. Ona ističe da svi nenacionalisti u BiH, deseci tisuća ljudi koji se ne žele etnički i rasno definirati jer odbacuju tu ideologiju, ne samo da se ne smiju kandidirati, “nego nemaju ni šanse za dobar posao, obrazovanje ili pravu zdravstvenu njegu”, jer zbog etničke proporcionalnosti nenacionalisti ili manjine teško mogu ući u sistem.

Nacionalističke igre i kompromiserstvo Zapada

S jedne strane Wölfl krivce za tu diskriminajuću praksu vidi u predstavnicima nacionalnih stranaka u zemlji. S jedne je strane to HDZ i njen predsjednik Dragan Čović. Oni traže novu podjelu izbornih jedinica koje bi bile tako formirane da u jednoj od njih gotovo sigurno pobjeđuje kandidat HDZ-a, piše autorica teksta i nastavlja: „Takva reorganizacija izbornih okruga podsjeća na u SAD poznatu praksu tzv. ‚gerrymanderinga’. Tako se označava praksa pokušaja manipuliranja granicama izbornih jedinica kako bi se maksimizirale vlastite šanse za uspjeh. A osim toga to bi dovelo u pitanje načela koja je postulirala sama EU, a prije svih Njemačke, da u BiH ne smije doći do daljnje podjele po etničkim granicama.”

Autorica teksta kao moguće rješenje ovog problema navodi mišljenje austrijskog stručnjaka za BiH, Josefa Marka: „Kada bi se etnički predznaci izbrisali i u Ustavu i u Izbornom zakonu, moglo bi se reći da je ukinuta ‘izravna diskriminacija’ u provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava”.

S druge strane Wölfl kao drugog ključnog aktera vidi Milorada Dodika: „On je svojim prijetnjama otcjepljenjem i nekim konkretnim potezima doveo zemlju u najveću krizu od kraja rata, što je uplašilo mnoge. Dodika u toj politici podržavaju Srbija i Rusija.”

Kompromiserstvo Zapada

No veliki problem, po mišljenju austrijske novinarke, tu predstavlja (ne)djelovanje međunarodne zajednice, koja u nadi da će ih na taj način privoljeti na suradnju i smirivanje tenzija, popušta nacionalistima. „Velika većina zapadnih diplomata i političara i dalje se oslanja na suradnju s etnonacionalistima – s predstavnicima drugačijih strujanja oni često ni ne govore. U ovom trenutku postoji veliki pritisak iz SAD-a i EU da najveća bošnjačka stranka, SDA, prihvati želje HDZ-a. Prema riječima diplomata, šefu SDA Bakiru Izetbegoviću prijete čak i sankcije ako ne pristane na dogovor s HDZ-om”, navodi se u tekstu.

„Taj pritisak je povezan s uvjerenjem prije svega američkih diplomata da moraju ponovo spojiti dvije nacionalističke stranke Bošnjaka i Hrvata – kao i u Washingtonskom sporazumu tokom rata. No, Izetbegović je trenutno na istoj liniji kao i nenacionalističke stranke te ne želi pristati na ‘deal'”, piše Wölfl.

To se, po riječima autrice, odnosi i na zahtjeve Milorada Dodika da se promijene uredbe o državnom vlasništvu. Ona navodi procjene da je Dodikovo blokiranje rada državnih institucija dio taktike kojom pokušava iznuditi da barem veći dio nekadašnjeg socijalističkog društvenog vlasništva pređe s državnog na entitetsku razinu.

Izgubljeno povjerenje

Takva politika prilagođavanja nacionalistima, navodi se dalje u tekstu, vodi do velikog razopčaranja građana Bosne i Hercegovine u Europsku uniju i Sjedinjene Američke Države. Otuda je razumljivo i upozorenje Azre Zornić: „Ako se zapadna diplomacija udaljila od svojih vrijednosti do te mjere da aktivno podržava politiku koja se zalaže za esencijalističke, etničke teritorijalne podjele i meku separaciju, onda im jedino preostaje nadati se da se njihove zemlje neće u nekoj bliskoj budućnosti suočiti sa sličnim ekstremnim i dezintegrativnim političkim izazovima.”

(DW)

Izdvajamo