
Studija pokazuje da je tržište u Francuskoj sve više podijeljeno. S jedne strane nalaze se premijum proizvodi usmjereni na zdravlje i ekologiju, dok s druge stoje jeftinije opcije ograničenog kvaliteta, prenosi Euractiv.
Takva struktura tržišta, zajedno s trajnim rastom cijena, produbljuje jaz između bogatijih i siromašnijih domaćinstava, dodaje se u izvještaju.
Cijene hrane u Francuskoj će nastaviti da rastu, pod uticajem faktora poput klimatskih promjena, energetskih troškova i čestih zdravstvenih kriza u stočarstvu, upozorava IDDRI.
Kako se navodi, prosječan godišnji rast cijena hrane u periodu 2020-2024. dostigao je šest posto, dok je u ranijim periodima bio manji od dva posto.
U 2023. godinu su cijene hrane u Francuskoj bile za 10 posto veće od evropskog prosjeka, prenosi Tanjug.
Sve veća nesigurnost u snabdijevanju i rast siromaštva dodatno opterećuju porodične budžete i izdatke za hranu, napominje institut.
Slične promjene bilježe se i u drugim državama Evropske unije.
"Visoki troškovi života i dalje pogađaju domaćinstva, a cijene hrane nadalje rastu širom Evrope", upozorava predstavnik Evropske organizacije potrošača (BEUC) Samuele Tonelo.
Kako bi se ublažio pritisak, IDDRI predlaže politike koje podstiču zdraviju i održiviju ishranu, uz podršku najugroženijima.
Na nivou Evropske unije, Tonelo smatra da su potrebne sistemske promjene, što podrazumijeva i duboku reformu Zajedničke poljoprivredne politike (CAP).
(Vijesti.ba)