
Ova bolest, nekada poznata po svojoj rasprostranjenosti tokom rovovskih ratova Prvog svjetskog rata, ponovo se širi među ranjenim vojnicima, prenosi The Telegraph.
Ljekari navode da su intenzivne borbe i upotreba dronova od strane ruskih snaga onemogućili pravovremenu evakuaciju povrijeđenih, što stvara idealne uslove za razvoj infekcije.
– Vidimo komplikacije povreda kakve nijedna živa osoba nije doživjela u ratu posljednjih 50 godina, možda čak i od Drugog svjetskog rata. Ljudi dolaze u bolnicu s ranama starim i po nekoliko sedmica, koje su morali preživjeti u podzemnim skloništima – rekao je Alex, strani volonter-medicinar u Zaporožju.
Gasna gangrena je teška infekcija mišića koju uzrokuju bakterije roda Clostridium. Prepoznatljiva je po jakom oticanju tkiva, intenzivnom bolu i stvaranju gasnih mjehurića ispod kože. Bez brze hirurške intervencije i agresivne terapije antibioticima, smrtnost gotovo uvijek doseže 100 posto.
Problem dodatno pogoršava rast otpornosti bakterija na antibiotike u Ukrajini, što je rezultat kašnjenja u liječenju, česte upotrebe širokog spektra lijekova i ograničenog pristupa laboratorijskim analizama.
– Ako dobijete soj otporan na antibiotike, liječenje postaje izuzetno složeno – upozorava dr Lindsey Edwards s King’s Collegea u Londonu.
Zbog stalnih napada, većina medicinskih timova u Ukrajini radi u improviziranim klinikama, skloništima i podrumima – mjestima koja su jedina donekle zaštićena od dronova. U tim uslovima ljekari izvode samo osnovne, tzv. zahvate za kontrolu štete, dok je potpuna medicinska njega često nemoguća.
– Vidimo sve više ljudi s povredama koje bi inače bile izlječive, ali zbog nemogućnosti evakuacije mnogi jednostavno ne prežive – dodaje Alex.
Stručnjaci upozoravaju da se bolesti iz prošlih ratova, poput gasne gangrene, vraćaju u moderno ratovanje, podsjećajući koliko nedostatak medicinskih resursa i logistike može biti smrtonosan za ranjenike.
(Vijesti.ba)