
Kako navodi ekspertica za migracije i direktorica Centra pri Njemačkom savjetu za vanjske odnose (DGAP) Victoria Rietig, smanjenje broja zahtjeva za azil "više je posljedica izmijenjene političke situacije u Siriji i bilateralnih dogovora nego domaćih mjera".
Prema podacima Savezne kancelarije za migracije i izbjeglice (BAMF), u prvih deset mjeseci 2025. azil je u Njemačkoj zatražilo 142.495 osoba, od čega je 97.277 podnijelo zahtjev prvi put. To je gotovo upola manje nego u istom periodu prošle godine.
Iako je Merzova vlada po stupanju na dužnost u maju obećala "oštriji pristup" i pojačane kontrole granica, pad broja novih zahtjeva zabilježen je već ranije – čak 43 posto manje u prva četiri mjeseca 2025. godine. Trend se, prema podacima, nastavio bez značajnijih promjena nakon formiranja nove vlade.
Rietig napominje da se broj ponovljenih aplikacija, međutim, više nego udvostručio, naročito među Afganistankama koje strahuju od gubitka statusa i deportacije.
"Premijer Merz je obećao više negativnih odgovora kandidatima za azil, naročito onima s kriminalnim dosijeima. No, pojačane kontrole granica nisu dale vidljive rezultate – broj osoba koje su neregularno ušle u zemlju ostao je gotovo isti", istakla je Rietig.
Zaključila je da je, uprkos rastu troškova zaštite granica, učinak novih mjera skroman: "Mjereno brojkama, obećani zaokret migracione politike zasad nije pokazao efikasnost."
Prema njenim riječima, daleko uspješnijim pokazali su se bilateralni sporazumi o repatrijaciji, poput nedavnog dogovora između Evropske unije i Tunisa, koji su konkretno doprinijeli smanjenju migracijskog pritiska na Njemačku.
(Vijesti.ba)