
Ovaj podatak objavila je koalicija Kick Big Polluters Out, koju podržavaju organizacije poput Transparency Internationala, Global Witnessa, Greenpeacea i Climate Action Networka. Za izračun broja korišteni su javno dostupni podaci Sekretarijata Ujedinjenih naroda za klimatske promjene (UNFCCC), prenosi HINA.
Koalicija navodi da lobisti imaju više propusnica za pristup nego sva delegacije iz deset zemalja najugroženijih klimatskim promjenama. Takvi lobisti često pripadaju trgovačkim ili poslovnim udruženjima kojima je dozvoljeno da šalju posmatrače na klimatske konferencije.
Africa, despite producing less than 4% of global emissions, faces the worst climate impacts.
— African Development Bank Group (@AfDB_Group) November 14, 2025
At the margins of #COP30 in Belém, @KevinKKariuki, @AfDB_Group VP for Power, Energy, Climate and Green Growth, met @icdiong, Fund for Responding to Loss and Damage (FRLD) Executive… pic.twitter.com/OCw1x4FmXH
Prema analizi, čak 164 lobista akreditirano je direktno putem vladinih delegacija. Ukupno 599 od približno 1600 lobista ima akreditaciju koja im omogućava pristup unutrašnjim krugovima pregovora.
Koalicija traži da UN u budućnosti isključi velike zagađivače sa klimatskih samita kako ne bi mogli utjecati na učesnike iza zatvorenih vrata, u hodnicima ili na neformalnim sastancima.
Ivonne Yanez iz Accion Ecologica u Ekvadoru kritikovala je vlade koje su na samit pozvale lobiste za naftu, gas i ugalj, rekavši da su oni učesnici u “ekološkim zločinima”.
Sagorijevanje nafte, gasa i uglja oslobađa staklenički plin ugljični dioksid, koji zagrijava planetu. Na klimatskoj konferenciji 2023. u Dubaiju, svih 200 zemalja složilo se da će se postepeno udaljiti od ovih fosilnih goriva, ali mnoge zemlje i dalje imaju planove za širenje njihove upotrebe.
(Vijesti.ba)