
Istraživanje, zasnovano na računarskim simulacijama, pokazuje da se disk Mliječnog puta mogao promijeniti unutar ogromnog omotača tamne materije koji ga okružuje. Naučnici smatraju da bi ova teorija mogla objasniti neke neobične karakteristike naše galaksije.
Astronom Kirill Batrakov sa Univerziteta Durham i njegov tim proučavali su rotaciju zvjezdanog haloa Mliječnog puta. Otkrili su moguću vezu između sporijeg kretanja zvijezda u halou i promjene položaja galaktičkog diska.
Mliječni put nije samo spiralni disk sa zvijezdama, plinom i prašinom. Oko njega se nalazi zvjezdani halo, područje s drevnim zvijezdama, a cijela galaksija okružena je još većim haloom tamne materije.
Podaci sa satelita Gaia pokazali su da zvijezde na rubovima zvjezdanog haloa kruže sporije nego što bi se očekivalo. Umjesto da uzrok traže u pogrešnim procjenama mase galaksije, istraživači su proučili mogućnost da je razlog drevni sudar s drugim galaksijama.
Koristeći simulacije Auriga, naučnici su pokazali da galaksije koje su u prošlosti doživjele velika spajanja često imaju sporije rotirajuće zvjezdane haloe. Mliječni put ima brojne tragove takvih sudara, uključujući zvjezdane tokove i poremećaje u njegovom disku.
Jedan od najvećih sudara dogodio se prije oko 10 milijardi godina s galaksijom poznatom kao "Gaijina kobasica". Prema simulacijama, upravo taj događaj mogao je izazvati gravitacijske promjene koje su tokom milijardi godina nagnule disk Mliječnog puta.
Naučnici pojašnjavaju da to ne znači da se galaksija doslovno okrenula naglavačke, već da se njen disk postepeno naginjao sve dok nije promijenio orijentaciju za više od 90 stepeni.
Kada bi se cijeli proces mogao vidjeti sa Zemlje, noćno nebo bi izgledalo potpuno drugačije – položaji zvijezda bi se promijenili, a nastala bi nova sazviježđa.
Slične zaključke iznijeli su i istraživači Kineske akademije nauka, koji su također pronašli dokaze da je halo tamne materije Mliječnog puta gotovo okomito postavljen u odnosu na zvjezdani disk.
Iako preokreti galaktičkih diskova često postoje u računarskim simulacijama, još nije definitivno potvrđeno da se događaju u stvarnosti. Naučnici smatraju da bi dodatni dokazi iz prošlosti Mliječnog puta mogli potvrditi ovu teoriju.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja