Ima 90 godina i još svaki dan liječi pacijente: Radit ću dok me služi zdravlje

S medicinskom torbom u ruci Apostolov se penje strmim ulicama sela Skrat, u podnožju planine Belasice, nedaleko od granice s Grčkom i Sjevernom Makedonijom.

Njegov slučaj nije neuobičajen u Bugarskoj, posebno u ruralnim područjima u kojima nema dovoljno ljekara koji bi zamijenili starije kolege, piše AFP.

Prema podacima Eurostata, 54,5 posto bugarskih ljekara u 2023. godini imalo je najmanje 55 godina, što je najveći udio među članicama Evropske unije. Prosječna starost ljekara opće prakse viša je od 61 godine.

Apostolov brine o više od 1.500 pacijenata raspoređenih u nekoliko sela. Radni dan počinje oko sedam sati, kada se iz svog doma u Petriču vozi približno 16 kilometara do ordinacije u Skratu.

Pacijenti ga najčešće posjećuju zbog visokog krvnog pritiska, dijabetesa i drugih hroničnih oboljenja. U podne obilazi one koji više ne mogu samostalno doći do ordinacije, a poslijepodne odlazi i u susjedna sela.

- Za sada se osjećam dobro. Posao mi ne predstavlja teret. Nastavit ću raditi sve dok se dobro osjećam i dok su pacijenti zadovoljni - kazao je Apostolov.

Dodao je da bi rado prepustio posao nekome ko želi doći i raditi u tom području, ali da mladih ljekara nema.

Apostolov je počeo raditi 1962. godine kao okružni ljekar, nakon čega je rukovodio bolničkim odjeljenjem u Petriču i vodio kardiološku ordinaciju. U Skratu radi od 2000. godine.

Bugarska ima najniži očekivani životni vijek u Evropskoj uniji, koji je 2024. iznosio 75,8 godina, u poređenju s prosjekom EU od 81,5 godina. Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, zemlja bilježi i jednu od najviših stopa smrtnosti koja se može spriječiti.

Nedostatak ljekara jedan je od razloga za kasno otkrivanje bolesti i slabije liječenje hroničnih oboljenja.

Potpredsjednica Bugarskog nacionalnog udruženja ljekara opće prakse Gergana Nikolova upozorila je da je primarna zdravstvena zaštita nedovoljno razvijena, finansirana i cijenjena.

Prema njenim riječima, mladi ljekari izbjegavaju rad u porodičnoj medicini, posebno u ruralnim područjima, zbog pretjerane administracije, slabih mogućnosti napredovanja i niskih primanja.


(Vijesti.ba / FENA)