Čak 10.000 manje birača iz dijaspore prijavilo se za izbore u BiH

To je približno 10.000 manje nego prije četiri godine.

Najviše prijava stiglo je iz Njemačke, gdje živi i najveći broj bh. državljana u dijaspori.

Do isteka roka za registraciju 21. jula prijavilo se oko 11.000 birača, što je prema procjenama oko 4,4 posto državljana BiH koji u toj zemlji imaju pasoš.

Nakon Njemačke slijede Hrvatska sa 6.360 prijavljenih birača, Austrija sa 4.956, Srbija sa 2.425, Švedska sa 2.419 i Švicarska sa 2.068 prijava. Najmanji broj prijavljenih zabilježen je u Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji, gdje ih je između 150 i 300.

Sagovornici Radija Slobodna Evropa koji godinama žive u inostranstvu kao glavne razloge navode nezainteresovanost za politička dešavanja u Bosni i Hercegovini, razočaranje političkom scenom, ali i nedovoljnu informisanost o postupku registracije.

Reakcije ljudi

Katarina, koja već deset godina živi u Njemačkoj, kaže da nije ni znala da će izbori biti održani u oktobru.

"Ja sam i napustila BiH zbog politike. Čula sam od Bosanaca da ih uglavnom političke partije kontaktiraju u vezi prijavljivanja za glasanje", kazala je.

Nina, koja tri decenije živi u Švedskoj, također nije među registrovanim biračima.

"Nisam se registrovala za izbore, iskreno, jednostavno nisam zainteresovana za politiku u BiH", rekla je.

Mirsad, koji također živi u Švedskoj, kaže da je propustio rok za prijavu.

"Nisam se prijavio za izbore, iskreno ne znam ni do kada je bio rok. Očigledno da sam zakasnio", istakao je.

Sanela, koja već 27 godina živi u Beču, smatra da ne bi trebala odlučivati o političkim procesima u zemlji u kojoj više ne živi.

"S obzirom da ne pratim politiku i da živim van Bosne, smatram da nemam ni moralno ni bilo koje drugo pravo da krojim drugima kapu", kazala je.

S druge strane, Hadis, koji živi u Češkoj, kaže da bi glasao kada bi imao tu mogućnost.

"Ja bih vrlo rado glasao u Bosni i Hercegovini, ali u Češkoj ne mogu imati dva državljanstva. Imam samo češko, pa sam se morao odreći bh. državljanstva", rekao je.

Registracija birača iz inostranstva obavlja se putem online platforme Centralne izborne komisije BiH. Prilikom prijave birači biraju da li će glasati poštom ili u ambasadama i konzulatima u kojima je organizovano glasanje.

Član Centralne izborne komisije Ahmet Šantić rekao je da su u toku provjere pristiglih prijava.

"Sada smo u fazi provjera. Za oko 36 hiljada su izvršene provjere i oni ispunjavaju uslove za glasanje iz inostranstva. Što se tiče animacije biračkog tijela, za to su zaduženi politički subjekti i institucije BiH", rekao je Šantić.

Razočarenje političkom situacijom

Predstavnik koalicije "Pod lupom" Vehid Šehić smatra da pad broja prijavljenih birača pokazuje razočaranje političkom situacijom i sve manji interes dijaspore za izbore.

"Za to najveću odgovornost snose vlast i političke stranke. Prošlo je trideset godina od završetka rata, ljudi su izgradili život u drugim državama, a njihova djeca svoju budućnost uglavnom ne vide u Bosni i Hercegovini", rekao je Šehić.

Na općim izborima 4. oktobra pravo glasa imat će oko 3,4 miliona birača. Birat će članove Predsjedništva BiH, zastupnike u državnom i entitetskim parlamentima, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske te zastupnike u kantonalnim skupštinama u Federaciji BiH.

Jedna od novina na ovogodišnjim izborima trebalo bi da bude uvođenje biometrijske identifikacije birača, skeniranje glasačkih listića i videonadzor na oko 5.000 biračkih mjesta, s ciljem da izborni proces bude brži i sigurniji.

(Vijesti.ba)