Cijena nafte pala ispod 100 dolara, berze se djelimično oporavile

Brent i američka referentna nafta West Texas Intermediate (WTI) pojeftinili su za više od dva posto. Dan ranije Brent je poskupio sedam posto, dok je WTI zabilježio rast veći od šest posto.

Nagli rast cijena uslijedio je nakon što su jemenski pobunjenici Huti napali naftne tankere u Crvenom moru, čime je otvorena mogućnost širenja sukoba na novi front na Bliskom istoku.

Američki predsjednik Donald Trump u međuvremenu je zaprijetio snagama koje podržava Iran "velikom vojnom odmazdom".

Iako su Sjedinjene Američke Države u petak izvele nove napade na Iran, tržišta su reagovala s određenim olakšanjem jer pojedini brodovi i dalje prolaze kroz moreuz Bab el-Mandeb, jedan od ključnih pomorskih prolaza prema Crvenom moru.

„Brodovi koji prevoze saudijsku naftu i dalje prolaze, tako da za sada nije riječ o potpunoj blokadi, što donekle smanjuje rizik od dodatnog zaoštravanja situacije na tržištu nafte“, izjavio je za AFP Giovanni Staunovo, analitičar za robna tržišta u švicarskoj banci UBS.

Wall Street je trgovanje otvorio uglavnom stabilno, dok je tehnološki indeks Nasdaq Composite oslabio za 0,1 posto zbog nastavka pritiska na tehnološke dionice.

„Ovo nije snažan oporavak nakon jučerašnjih gubitaka, ali predstavlja osnovu za tržište koje je prethodnog dana ozbiljno uzdrmano“, rekao je analitičar Briefing.coma Patrick O'Hare. Dan ranije Nasdaq je izgubio više od dva posto, dok su indeksi Dow Jones i S&P 500 pali po jedan posto.

Za razliku od američkog tržišta, evropske berze, na kojima tehnološke kompanije imaju manji udio, zabilježile su rast.

Azijske berze pratile su negativan trend s Wall Streeta, dok su globalna tržišta bila pod pritiskom kombinacije faktora – intenziviranja sukoba na Bliskom istoku, skoka cijena nafte iznad 100 dolara po barelu i rastuće zabrinutosti zbog velikih ulaganja u umjetnu inteligenciju (AI).

Analitičari ističu da investitori više ne uspijevaju ublažiti negativne efekte fokusiranjem na pozitivna kretanja u drugim sektorima, jer se istovremeno suočavaju s visokim cijenama nafte, rastom troškova državnog zaduživanja i neizvjesnošću oko vrijednosti tehnoloških kompanija.

Tehnološki sektor ponovo je bio među najvećim gubitnicima zbog sve izraženijih sumnji da će ogromna ulaganja u AI hardver, proizvodne kapacitete i istraživanja donijeti očekivane prinose u razumnom roku.

Dodatni pritisak uslijedio je u četvrtak nakon što su Alphabet, vlasnik Googlea, i Tesla bili u fokusu zbog velikih kapitalnih ulaganja.

Dionice Alphabeta pale su gotovo sedam posto, dok je vrijednost Teslinih dionica potonula za više od 14 posto.

Kompanije Meta, Microsoft i Amazon ranije su najavile da će tokom ove godine u razvoj umjetne inteligencije uložiti više od 700 milijardi dolara, a svoje finansijske rezultate objavit će naredne sedmice.

Istovremeno su porasli prinosi na državne obveznice, pri čemu je prinos na desetogodišnje američke državne obveznice dostigao najviši nivo u posljednjih 18 mjeseci, dok su očekivanja o povećanju kamatnih stopa dodatno ojačala.

David Morrison iz kompanije Trade Nation izjavio je da je vjerovatnoća povećanja kamatnih stopa na narednoj sjednici američkih Federalnih rezervi porasla sa 13 posto prošle sedmice na oko 30 posto.

„Možda je još značajnije to što CME-ov alat FedWatch pokazuje 90-postotnu vjerovatnoću da će do kraja godine uslijediti najmanje jedno povećanje kamatnih stopa za 25 baznih poena“, rekao je Morrison.

(Vijesti.ba)