BiH bez ijedne provedene reforme iz Plana rasta EU, već izgubila 108 miliona eura

Kako piše Euractiv, neujednačen napredak pokazuje da politička nestabilnost koči pojedine zemlje, ali otvara i pitanje provode li vlade trajne promjene ili samo ispunjavaju rokove kako bi dobile novac.

Evropska komisija pokrenula je Plan rasta 2023. godine radi ubrzavanja evropskih integracija. Finansijska sredstva uvjetovana su provođenjem konkretnih ekonomskih, institucionalnih i reformi u oblasti vladavine prava, uz postepeno uključivanje šest zemalja zapadnog Balkana u dijelove jedinstvenog tržišta EU.

Bosna i Hercegovina još nije provela nijednu reformu predviđenu Planom rasta, zbog čega nije mogla pristupiti raspoloživim sredstvima.

Visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas upozorila je tokom nedavne posjete Sarajevu da će daljnja kašnjenja značiti i nove finansijske gubitke.

BiH je već izgubila 108 miliona eura, a do kraja godine mogla bi ostati bez više od 370 miliona eura.

Sličan problem ima Kosovo, koje je u aprilu dobilo 61,8 miliona eura pretfinansiranja, ali je politička kriza onemogućila provođenje potrebnih reformi.

Kosovska vlada procjenjuje da je zemlja već izgubila oko 40 miliona eura zbog neispunjavanja reformskih ciljeva do kraja juna, dok bi do kraja godine mogla ostati bez ukupno 250 miliona eura ukoliko ne bude formirana funkcionalna vlast sposobna usvojiti potrebne zakone.

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Kosovo Riho Terras ocijenio je da zemlja ne može napredovati dok se politička kriza ne riješi.

Srbija je u januaru dobila jednu isplatu, ali je izvjestilac Evropskog parlamenta Tonino Picula pozvao da daljnje isplate budu obustavljene dok Beograd ne pokaže snažniju opredijeljenost za evropske reforme.

Analitičar Evropskog centra za politike u Beogradu Marko Todorović kazao je da Srbija ima sposobnu administraciju i stabilnu parlamentarnu većinu, zbog čega neispunjavanje obaveza predstavlja pitanje političkih prioriteta.

Dodao je da će pritisak na vlasti rasti jer sredstva koja ne budu iskorištena mogu biti preusmjerena zemljama koje brže napreduju.

Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija osigurale su više isplata uprkos vlastitim političkim podjelama. Stabilne parlamentarne većine, poput one u Albaniji, te politički kompromisi u Crnoj Gori omogućili su brže usvajanje reformskih mjera.

Direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava iz Podgorice Nevenka Vuksanović upozorila je, međutim, da formalno ispunjavanje ciljeva u Crnoj Gori nije uvijek praćeno dokazivim strukturnim promjenama.

Prema njenim riječima, brojčani ciljevi često su ostvareni, ali dokumentacija potrebna za nezavisnu provjeru rezultata nije dostupna, posebno u oblastima pravosuđa i vladavine prava.

Iz Evropske komisije naveli su da je Plan rasta istovremeno instrument evropske integracije i test sposobnosti vlada zapadnog Balkana da provedu obećane reforme.


(Vijesti.ba / FENA)