
Protesti u Libiji proširili su se Tripolijem nakon dugotrajnih nestanaka električne energije tokom toplotnog vala u kojem su temperature dosezale 45 do 50 stepeni Celzijusa. Demonstranti su blokirali puteve, zatvarali državne institucije i tražili smjenu vlasti u zapadnom i istočnom dijelu zemlje.
Nezadovoljstvo je počelo zbog energetske krize, ali je brzo preraslo u širi protest protiv političkog establišmenta. Građani su optužili vlasti za loše upravljanje i rasipanje novca, posebno prihoda od nafte, dok su svakodnevni nestanci struje trajali i do 14 sati.
Pokreti poput Souq al-Jumaa i Sinovi Tadžure pozvali su na građansku neposlušnost i uklanjanje vladajućih struktura. Demonstranti su blokirali ključne saobraćajnice, zatvorili urede državnih institucija, banaka i telekomunikacionih kompanija te proteste proširili na područja oko Tripolija i grada Zawiya.
لليوم الثانى على التوالى، تصاعدت الاحتجاجات الشعبية فى غرب ليبيا، بما فى ذلك العاصمة طرابلس ومدن أخرى، بسبب ازمة انقطاع التيار الكهربائى وتردى الخدمات الأساسية، وسط دعوات متزايدة لاعلان العصيان المدنى، لاجبار حكومة الوحدة المؤقتة برئاسة عبد الحميد الدبيبة ، على الاستقالة.
— khaled mahmoued (@khaledmahmoued1) July 26, 2026
تم… pic.twitter.com/QGAiJ38kEG
Energetska kriza dodatno je pogoršana dugogodišnjim nedovoljnim ulaganjima, krađama iz sistema i političkim sukobima oko upravljanja elektroenergetskim sektorom. Spor između premijera Abdulhamida Dbeibaha i lidera Generalne elektroenergetske kompanije Libije dodatno je otežao rješavanje problema.
U pojedinim područjima došlo je do napetosti između demonstranata i naoružanih grupa. U Misrati su održane demonstracije sile protivnika Dbeibaha, dok su u Janzouru zabilježeni navodi o pucnjavi na demonstrante. Sigurnosne snage u Tripoliju podigle su pripravnost i upozorile da će reagovati protiv pokušaja ugrožavanja državnih institucija.
Libija je i dalje politički podijeljena između vlade sa sjedištem u Tripoliju, koju vodi Dbeibah, i rivalske administracije sa sjedištem u Bengaziju. Zemlja nije održala nacionalne izbore od 2014. godine, a brojni pokušaji međunarodne zajednice da pokrenu politički proces nisu uspjeli.
Bogata naftna nalazišta često su predmet političkih sukoba umjesto ulaganja u obnovu infrastrukture. Slični protesti zbog nestanka struje i korupcije održani su i 2025. godine, ali tada nisu doveli do političkih promjena.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja