Povratnici u Kulu: Otpad iz RiTE Gacko završava na našim imanjima

U peticiji se navodi da se stanovnici sela Mjesne zajednice Kula od povratka 1999. godine suočavaju sa problemima koji, prema njihovim tvrdnjama, ugrožavaju pravo na miran život, zdravu životnu sredinu i nesmetano korištenje privatne imovine.

Kao najveće probleme ističu odlaganje jalovine (otkrivke) Rudnika i Termoelektrane Gacko na javne površine i privatna zemljišta, odlaganje otpada i otpadnih materijala, ispuštanje fekalnih voda u novo korito rijeke Mušnice, kao i oštećenja lokalnih puteva usljed prolaska teških transportnih vozila.

- Radi zaštite naših prava na nesmetan i slobodan život na svom posjedu i u svom zavičaju, zahtjevamo da se hitno zaustavi dalje odlaganje jalovine, smeća i otpadnog materijala na privatna imanja Bošnjaka i javne površine na prostoru sela Mjesne zajednice Kula - navodi se u peticiji.

Stanovnici Kule traže izradu i provođenje nezavisne i javno dostupne studije uticaja postojećih aktivnosti na okoliš, zdravlje ljudi i kvalitet života, kao i zaštitu privatnog vlasništva i javnih površina koje koriste za život i privređivanje.

- Imajući u vidu činjenicu da se ovo namjerno radi da bi se ne samo spriječio povratak, već je ovo i poruka povratnicima da nemaju perspektivu življenja u svom zavičaju i da ga trebaju napustiti. Svjesni da do sada nismo imali razumijevanja od strane vlasti Opštine Gacko i rukovodstva Rudnika i Termoelektrane Gacko, niti možemo sami zaustaviti dalje uništavanje našeg životnog prostora, ovim putem ponovo se obraćamo odgovornim i nadležnim: Rudniku i Termoelektrani Gacko, Opštini Gacko, kao ministarstvima entiteta i države Bosne i Hercegovine u čijoj je nadležnosti ova problematika,kao i međunarodnim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda za hitno djelovanje i pomoć. Posebno zabrinjava činjenica da se povratnici osjećaju nesigurno i institucionalno zanemareno jer se problemi na koje godinama ukazuju ne rješavaju, dok se štete na putevima, zemljištu i izvorima vode svakodnevno povećavaju - navodi se u dokumentu.

Povratnici tvrde da nije jasno zbog čega se jalovina ne odlaže u napuštene rudničke prostore i ne vrši njihova rekultivacija, već se, kako navode, koriste javne površine i zemljišta Bošnjaka.

- Posebno zabrinjava činjenica da se povratnici osjećaju nesigurno i institucionalno zanemareno jer se problemi na koje godinama ukazuju ne rješavaju, dok se štete na putevima, zemljištu izvorima vode svakodnevno povećavaju. Kad kažemo da se namjerno zagađuje i ugrožava životni prostor sela Mjesne zajednice Kula, prvenstveno mislimo da je nelogično da se u rudničke jame koje su napuštane ne vrši odlaganje jalovine, odnosno ponovna njihova rekultivacija kako je i projektno predviđeno, već se zatrpavaju javne površine i imanja Bošnjaka. Namjera i poruka je jasna, a iskustvo nas uči, prostore sela Mjesne zajednice Kula treba uništiti za život - navode potpisnici peticije.

U dokumentu se dalje tvrdi da se odlaganje jalovine i drugog otpadnog materijala vrši isključivo na prostoru sela Mjesne zajednice Kula, dok se to, prema njihovim navodima, ne radi na područjima gdje žive pravoslavci.

- Više nego interesantno je napomenuti da se odlaganje jalovine i drugih otpadnih materijala vrši samo na prostoru sela Mjesne zajednice Kula, dok se na prostore gdje žive pravoslavci, kao što su sela Srđevići koje je ekspropisano i Lukovica gdje je bilo i projektno predviđeno odlaganje jalovine to ne radi. U kontekstu navedenog želimo naglasiti da se godinama na prostoru Mjesne zajednice Kula vrši eksploatacija sirovina, kamena-krečnjaka, a da Mjesna zajednica nema nikakvu zaštitu niti korist od te eksploatacije, naprotiv samo su štete očigledne - navode.

Stanovnici Kule peticijom su se obratili Rudniku i Termoelektrani Gacko, Opštini Gacko, nadležnim ministarstvima RS i Bosne i Hercegovine, kao i međunarodnim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava, tražeći hitno reagovanje.

- Imajući u vidu činjenicu da se Gacko nalazi na krovu hidrologije Hercegovine, to neplanski i nesistemski način eksploatacije uglja i zagađivanja prirode ima direktan uticaj na hidrologiju slivova rijeka: Bune, Neretve, Bregave i Trebišnjice i dovodi u pitanje život na ovim prostorima - zaključuju u peticiji.

M. Ovčina

(Vijesti.ba)