Guterres najavio nove pregovore o okončanju višedecenijskog sukoba na Kipru

Guterres je pozvao lidere podijeljenog ostrva i tri države garantore – Grčku, Tursku i Veliku Britaniju – na sastanak u formatu „5+1“.

Ipak, nije objavio datum održavanja razgovora, naglasivši da će oni zavisiti od „odgovarajuće pripreme“, što bi, prema njegovim riječima, trebalo uključivati napredak u mjerama izgradnje povjerenja.

Predsjednik međunarodno priznate Republike Kipar, Nikos Christodoulides, pozdravio je najavu i izrazio optimizam.

On je rekao da je ovo „prvi put“ od propasti pregovora 2017. godine da se „suština kiparskog pitanja ponovo razmatrala“.

Guterres, kojem mandat ističe krajem godine, boravio je na Kipru u prvoj posjeti nekog generalnog sekretara UN-a tom mediteranskom ostrvu od 2010. godine.

Podijeljeno ostrvo

Kipar je podijeljen od 1974. godine, kada je Turska izvršila invaziju i zauzela sjevernu trećinu ostrva nakon puča među kiparskim Grcima koji je podržavala Atina, a čiji je cilj bilo ujedinjenje s Grčkom.

Prije turske intervencije, kiparski Turci činili su oko petinu stanovništva nekadašnje osmanske i britanske kolonije, u kojoj su godinama postojale međunacionalne tenzije i nasilje.

Guterres je najavu novih pregovora iznio nakon bilateralnih i trilateralnih sastanaka s liderima dvije kiparske zajednice.

„Imam saglasnost obje strane i država garantora da pređemo na sastanak 5+1, ali uz odgovarajuću pripremu“, rekao je Guterres.

Format uključuje lidere kiparskih Grka i kiparskih Turaka, kao i predstavnike Grčke, Turske i Velike Britanije.

Ove tri zemlje dobile su status garantora Kipra sporazumom kojim je ostrvo steklo nezavisnost 1960. godine.

Mirovni proces

Guterres je naglasio da želi vidjeti napredak u mjerama izgradnje povjerenja prije održavanja sastanka.

„Ne želim imati još sastanaka 5+1 bez rezultata“, rekao je.

U martu prošle godine dvije strane su se dogovorile o nekoliko mjera, uključujući otvaranje novih prijelaza kroz tampon-zonu pod kontrolom UN i izgradnju zajedničke solarne elektrane.

Tada su ti dogovori smatrani najvećim pomakom od propasti pregovora 2017. godine, ali je od tada ostvaren samo ograničen napredak u njihovoj provedbi.

Guterres je rekao da rok za održavanje novog sastanka još nije određen, ali da će se raditi „što je brže moguće“.

Christodoulides se, međutim, nije složio da razgovori trebaju zavisiti od mjera povjerenja.

Svoj optimizam je obrazložio time da će novi pregovori nastaviti tamo gdje su prethodni završili i da će Evropska unija imati veću ulogu.

„Ne počinjemo od nule – pregovarački okvir će biti iskorišten. To je izuzetno važno“, rekao je.

Dodao je da je EU spremna uključiti se u područja pregovora u kojima je ostvaren najmanji napredak te da želi bolje odnose s Turskom.

„Svi znamo – i to nije samo naša procjena, već smo to direktno čuli od turskih zvaničnika – da oni žele vidjeti pozitivne pomake u odnosima EU i Turske“, rekao je Christodoulides.

U pregovorima bi kiparske Turke predvodio predsjednik Turske Republike Sjeverni Kipar, Tufan Erhurman.

Erhurman je izabran u novembru na programu ponovnog ujedinjenja Kipra, pobijedivši dotadašnjeg lidera Ersina Tatara, kojeg podržava Ankara i koji je zagovarao formalnu podjelu ostrva.

Prema izvještajima lokalnih medija, Erhurman je u utorak poručio Guterresu da „snažno podržava i pozdravlja njegove napore“.

Danas Kipar čine dvije administracije: Turska Republika Sjeverni Kipar (TRNC), koja je proglasila nezavisnost 1983. godine i koju priznaje samo Ankara, te Republika Kipar, članica Evropske unije koja kontroliše većinski grčki južni dio ostrva.

(Vijesti.ba)