Od pranja veša do Trumpovih ljudi: Gdje su otišli milioni za lobiranje RS u SAD

Istraživanje koje su proveli Detektor i Capital, analizirajući podatke iz američkog Registra stranih agenata (FARA), pokazalo je da su institucije Republike Srpske i Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine od 2022. do 2026. godine za angažman stranih lobista izdvojili više od 5,64 miliona dolara, odnosno približno deset miliona maraka.

Novac je, osim za same ugovore s lobističkim kompanijama, trošen i na svakodnevne potrebe angažovanih predstavnika u Washingtonu i Banjoj Luci, uključujući stanarine, vozače, avionske karte i druge troškove.

Troškovi iz budžeta

Jedan od primjera navedenih u izvještajima odnosi se na američkog advokata Martina Lutza, kojeg je RS angažovala za lobiranje u Washingtonu. Samo jednog dana u februaru 2023. godine iz budžeta RS plaćeno je više od 3.300 dolara za poslovne ručkove, korištenje sale za sastanke i hotelski smještaj.

Kompanija McGinnis Lochridge, koja je od 2022. godine bila glavni lobista RS, za Lutza je u Banjoj Luci organizovala i iznajmljivanje stana, po prosječnoj cijeni od oko 2.000 dolara mjesečno.

Pored toga, iz budžeta su plaćeni privatni vozač, usluge pranja odjeće i nabavka COVID testova za neimenovanu osobu, za šta je ukupno izdvojeno dodatnih 4.000 dolara.

Tokom četiri godine izdvajanja za lobiranje iznosila su vrijednost približnu 5.566 prosječnih plata u RS, što je više nego dvostruko u odnosu na sredstva koja su u istom periodu izdvojena za stambeno zbrinjavanje boračke populacije.

Direktorica Kancelarije za međunarodnu saradnju RS Ana Trišić-Babić kazala je da takvi troškovi predstavljaju uobičajenu poslovnu praksu.

"Obezbjeđivanje smještaja, prevoza i uslova za rad dio je profesionalnog odnosa prema poslovnim partnerima", navela je ona.

Veća potrošnja nakon sankcija

Prema dostupnim podacima, intenzitet lobiranja povećao se nakon što je američka administracija 2022. godine proširila sankcije protiv Milorada Dodika. Troškovi su tada bili gotovo sedam puta veći nego godinu ranije.

Posebno intenzivna kampanja pokrenuta je 2025. godine nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću. RS tada je angažovala nekoliko novih lobističkih kompanija, a izdvajanja su u periodu od 15 mjeseci premašila 2,7 miliona dolara.

Glavni ugovor potpisan je s kompanijom Zell & Associates, koja je dio poslova prosljeđivala drugim firmama, među kojima je bila i izraelska kompanija Gilad Government Relations. Jedan od njenih suvlasnika ranije je bio uključen u Trumpove predsjedničke kampanje u Izraelu.

Nekoliko mjeseci nakon intenziviranja lobističkih aktivnosti, krajem oktobra 2025. godine, američko Ministarstvo finansija ukinulo je sankcije Dodiku i pojedinim njegovim saradnicima.

Lobisti bez popusta

Vašingtonski konsultant Todd Prince, koji analizira izvještaje prema FARA registru, smatra da visoke cijene lobiranja nisu neuobičajene kada je riječ o složenim političkim ciljevima.

Prema njegovim riječima, lobističke kompanije nisu angažovane za jednostavne zadatke, već za pokušaje utjecaja na važne odluke američke administracije, zbog čega njihovi angažmani mogu biti veoma skupi.

Dodao je da je dodatni faktor bila reputacijska osjetljivost saradnje s vlastima RS i Miloradom Dodikom, koji je u SAD godinama bio pod sankcijama.

Zastupanje različitih interesa

Istraživanje je pokazalo i da je kompanija Continental Strategy, koju vodi bivši Trumpov savjetnik Carlos Trujillo, istovremeno radila za Vladu RS i Ministarstvo vanjskih poslova BiH.

Za RS je ta kompanija dobila ugovor vrijedan 750.000 dolara, dok je od Ministarstva vanjskih poslova BiH primila 175.000 dolara.

Dok su aktivnosti institucija BiH bile znatno manjeg obima, angažman ove kompanije pratio je i interes Tužilaštva BiH zbog sumnji u vezi s jednim od ugovora.

Politička analitičarka Tanja Topić ocijenila je da lobiranje nije donijelo velike koristi za RS kao instituciju, ali da je imalo značajan efekat za pojedince i kompanije koje su bile na američkim sankcijskim listama.

"Najveća korist bila je za one koji su godinama bili pod sankcijama SAD-a, jer su kroz te aktivnosti dobili prostor za političko i finansijsko djelovanje", navela je Topić.

Bivša službenica američkog State Departmenta Robin Brooks upozorila je da lobiranje bez dovoljno transparentnosti može predstavljati rizik.

Prema njenim riječima, lobističke kompanije mogu biti kanal za prikrivanje interesa i novčanih tokova, posebno zato što često istovremeno predstavljaju veliki broj različitih klijenata – od država do kompanija i političkih organizacija.

(Vijesti.ba)