02.08.2026 / 10:30 Regija - Iza kulisa javnosti

Izrael "sve bliži Srbiji", Beograd dobiva pristup vojnoj tehnologiji

Izrael "sve bliži Srbiji", Beograd dobiva pristup vojnoj tehnologiji
Foto: Tanjug
Izrael posljednjih godina intenzivno razvija odnose sa Srbijom, a ta saradnja posebno je ojačala tokom rata na Bliskom istoku, piše The Jerusalem Post.

U trenutku kada su odnosi Izraela s pojedinim evropskim državama opterećeni ratom u Gazi i pritiscima javnosti, Beograd se izdvojio kao jedan od važnijih partnera Izraela u Evropi.

Odnosi dvije zemlje nisu jednostavni jer Srbija istovremeno održava tradicionalne veze s Rusijom i pokušava balansirati između Zapada, Kine i vlastitih regionalnih interesa.

Ipak, vojna i sigurnosna saradnja Izraela i Srbije posljednjih godina značajno je porasla.

Srbija slala municiju Izraelu

Posebna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda Francesca Albanese u martu je u Beogradu kritikovala srpske vlasti, navodeći da "bez srama" sarađuju s Izraelom i šalju mu vojnu opremu.

Prema pisanju Balkan Insighta i Haaretza, izraelski zvaničnici kontaktirali su srpske kolege već 8. oktobra, dan nakon napada Hamasa na Izrael. Od Srbije su zatražili municiju, a Beograd je brzo reagovao.

Dozvola za izvoz izdata je za samo četiri dana, nakon čega je pošiljka upućena prema izraelskoj zračnoj bazi Nevatim kod Beer Sheve.

Isporuke su nastavljene i nakon početka izraelske kopnene operacije u Gazi. Do sredine 2024. godine Srbija je Izraelu izvezla municiju vrijednu 16,3 miliona eura. Za poređenje, tokom cijele 2023. godine do oktobra vrijednost srpskog izvoza oružja u Izrael iznosila je 540.000 eura.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu u februaru 2024. godine javno je zahvalio predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću na "nepokolebljivoj podršci Srbije, i riječju i djelom", nazivajući ga "istinskim prijateljem Izraela".

Veliki ugovor s Elbit Systemsom

Saradnja u oblasti odbrane nastavila je rasti. Tokom 2025. godine vrijednost srpskog izvoza oružja u Izrael povećana je za 140 posto i dostigla 114 miliona eura, dok je iste godine zabilježeno 38 srpskih transportnih letova s municijom prema Izraelu.

Izrael se i dalje najviše oslanja na Sjedinjene Američke Države, ali saradnja sa Srbijom pokazuje nastojanje da proširi krug dobavljača i smanji zavisnost od jednog partnera.

Srbija zauzvrat dobiva pristup izraelskoj vojnoj tehnologiji. Posebno se izdvaja ugovor s izraelskom kompanijom Elbit Systems vrijedan 1,6 milijardi dolara.

Petogodišnji sporazum obuhvata proizvodnju izviđačkih i borbenih dronova u Srbiji, razvoj lutajućeg streljiva, preciznih artiljerijskih raketa dugog dometa i sistema za elektronsko ratovanje.

Beograd je od Elbita ranije kupio raketne sisteme PULS, kao i nadzorne i borbene dronove Hermes 900. Tokom 2026. godine Srbija i Izrael potpisali su i sporazum o jednostavnijoj razmjeni obavještajnih i odbrambenih podataka.

Srbija pokušava balansirati između velikih sila

Za Srbiju saradnja s Izraelom ima i širi geopolitički značaj. Rusija je tradicionalno bila važan dobavljač oružja Srbiji, dok je Kina posljednjih godina postala značajan partner u oblasti protuzračne odbrane i dronova.

Veze s Izraelom, ali i s Francuskom, omogućavaju Beogradu da smanji zavisnost od samo jednog izvora vojne opreme.

Srbija je Izraelu važna i zbog svog geografskog položaja, kao zemlja koja povezuje jugoistočnu Evropu s ostatkom kontinenta. U okviru novih trgovačkih ruta, uključujući koridor Indija Bliski istok Evropa, Beograd bi mogao imati važnu logističku ulogu.

Ovakav razvoj događaja prate i regionalni rivali. Turska također jača odbrambene odnose s Hrvatskom, Albanijom i Kosovom, što izaziva zabrinutost u Srbiji.

Odnosi Srbije i Izraela imaju i historijsku dimenziju. U tekstu se spominje zajedničko iskustvo stradanja Jevreja i Srba tokom Drugog svjetskog rata, ali i manje poznate veze s počecima modernog cionizma.

Djed Theodora Herzla, Shimon Loeb Herzl, živio je u Zemunu i bio blizak rabinu Yehudi Alkalaiju, jednom od ranih zagovornika modernog jevrejskog nacionalizma. Alkalai je bio inspirisan srpskim ustancima protiv Osmanlija, a smatra se da je mladi Herzl preko porodičnih veza prvi put došao u kontakt s idejama o jevrejskom nacionalnom preporodu.

Danas su ipak u prvom planu praktični interesi, poput oružja, dronova, obavještajne saradnje, regionalne sigurnosti i nastojanja obje zemlje da u nestabilnom međunarodnom okruženju ne zavise samo od jedne velike sile.

(Vijesti.ba)

Chat čitatelja

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjeren sadržaj bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u chatu nisu stavovi redakcije portala Vijesti.ba.

Izdvajamo