Pakleno ljeto još nije rekordno: "Čekajte da krene El Nino..."

Prema dosadašnjim podacima, trenutno je treća najtoplija, iza 2024. i 2025. godine.

No, naučnici upozoravaju da bi kombinacija globalnog zagrijavanja izazvanog ljudskim djelovanjem i izuzetno snažnog El Niña do kraja godine mogla pogurati 2026. na prvo mjesto, piše AP, prenosi Index.

Čak i ako se to ne dogodi ove godine, stručnjaci smatraju gotovo sigurnim da će 2027. oboriti dosadašnji temperaturni rekord, možda i s velikom razlikom.

"Svijet je ponovo u plamenu zbog klimatskih promjena i to na način koji je sve teže ignorisati. Bit će sve gore“, rekao je klimatski naučnik Zeke Hausfather iz organizacije Berkeley Earth.

Šansa za rekord porasla sa sedam na 35 posto

Hausfather procjenjuje da postoji 35 posto šanse da će 2026. prestići 2024. kao najtopliju godinu u historiji mjerenja. Još u martu tu mogućnost procjenjivao je na samo 7 posto.

Bivši vodeći NASA-in klimatolog James Hansen smatra da će 2026. do kraja godine ipak neznatno prestići 2024.

Temperatura površine svjetskih mora od maja se približila rekordima iz 2024. godine, a od juna gotovo svakodnevno doseže najviše vrijednosti zabilježene za taj period godine.

Copernicus je objavio da je prosječna temperatura površine okeana izvan polarnih područja u junu iznosila 20,86 stepeni Celzijusa, najviše dosad za taj mjesec.

Prema podacima evropske klimatske službe, oko 82 posto površine svjetskih okeana ove godine zahvaćeno je morskim toplotnim valovima.

El Nino je prirodna pojava privremenog zagrijavanja ekvatorijalnog dijela Tihog okeana. Povećava prosječnu globalnu temperaturu i mijenja vremenske obrasce širom svijeta.

Američki klimatski centar procjenjuje da postoji 81 posto šanse da će El Niño od oktobra do decembra postati veoma snažan i svrstati se među najjače zabilježene od 1950. godine. Postoji i 97 posto vjerovatnoće da će trajati do početka proljeća 2027.

Eksperimentalni modeli američkog laboratorija GFDL pokazuju da bi ovaj događaj mogao biti uporediv s najjačim El Niñima u posljednjih stotinjak godina.

El Niño oslobađa toplotu koja se nakupila u okeanima. Zbog stakleničkih plinova koji zadržavaju toplotu u atmosferi, okeani danas sadrže više energije koju mogu prenijeti u atmosferu.

Ovogodišnje vrućine nisu posljedica El Nina

Klimatolozi naglašavaju da se ovogodišnji požari, toplotni valovi i druge vremenske krajnosti još ne mogu uglavnom pripisati El Ninu jer se njegov puni utjecaj očekuje tek za nekoliko mjeseci.

Glavni uzrok trenutnih vrućina su dugoročne klimatske promjene izazvane sagorijevanjem uglja, nafte i plina.

"Pokretač rekordne toplote su klimatske promjene u pozadini. Njihov doprinos je mnogo, mnogo veći od El Niña, koji dugoročnom trendu dodaje samo između 0,1 i 0,2 stepena“, rekao je klimatolog Zachary Labe iz organizacije Climate Central.

Hansen upozorava da se zagrijavanje ubrzava. Jedan od razloga je smanjenje industrijskog zagađenja koje stvara čađ i smog. Takvo zagađenje šteti zdravlju, ali istovremeno djelimično odbija Sunčevu energiju i prikriva dio zagrijavanja izazvanog stakleničkim plinovima.

Evropu pogodio niz toplotnih valova

Evropa je ove godine imala izuzetan toplotni val već u maju, zatim još jedan u junu, dva u julu te novi val koji trenutno pogađa Francusku i Španiju.

Velike vrućine zabilježene su i u Sjevernoj i Južnoj Americi te Indiji.

"Toplotni valovi uvijek negdje postoje, ali ono što je ove godine veoma neobično za Evropu jeste njihova učestalost i rasprostranjenost“, rekla je Samantha Burgess iz Copernicusove službe za klimatske promjene.

Posebno su opasne visoke noćne temperature, koje ljudima onemogućavaju da se tijelo ohladi i da se kvalitetno naspavaju. To povećava zdravstvene rizike i smanjuje radnu sposobnost ljudi.

"Ovo nisu samo slike budućnosti, kako smo nekada govorili, nego slike onoga što klimatske promjene već čine“, rekao je klimatolog Michael Oppenheimer sa Univerziteta Princeton.

(Vijesti.ba)