Rozić: Dugotrajne suše i niski vodostaji ugrožavaju ekosistem Hutova blata

Upozorila je ovo u razgovoru za Fenu direktorica Javnog poduzeća Park prirode Hutovo blato Irena Rozić.

Istaknula je kako Hutovo blato nije klasična riječna močvara, već jedinstven krški močvarni ekosustav čiji vodni režim ovisi o složenim hidrološkim vezama u slivu Neretve.

- Upravo zbog toga i manje promjene u količini vode mogu izazvati značajne promjene u cijelom ekosustavu. Smanjenje vodostaja dovodi do viših temperatura vode, manje količine otopljenog kisika, pojačanog taloženja sedimenta te ubrzanog zarastanja otvorenih vodenih površina i poplavnih livada. Time se smanjuje kvaliteta staništa za brojne biljne i životinjske vrste te narušava prirodna dinamika ovog iznimno vrijednog močvarnog područja - kazala je Rozić.

Najugroženije autohtone vrste

Prema njezinim riječima, među najosjetljivijima su autohtone vrste riba karakteristične za krška slatkovodna staništa, vodozemci te brojne vrste močvarnih ptica koje ovise o plitkim poplavnim područjima bogatim hranom.

- Dugotrajni manjak vode nepovoljno utječe i na zajednice močvarne vegetacije koje održavaju stabilnost cijelog ekosustava. Istodobno, takvi uvjeti pogoduju širenju invazivnih biljnih i životinjskih vrsta koje dodatno narušavaju prirodnu ravnotežu i potiskuju autohtone vrste - upozorila je Rozić.

Ugroženi migracijski putevi ptica

Rozić ističe kako bi dugotrajno snižavanje vodostaja moglo imati ozbiljne posljedice i na međunarodno značajnu ulogu Hutova blata kao odmorišta brojnih ptica selica.

- Hutovo blato jedno je od najvažnijih močvarnih područja na migracijskom putu ptica duž istočne obale Jadrana. Dugotrajno smanjenje vodnih površina umanjuje kvalitetu hranilišta, odmorišta i gnijezdilišta te može utjecati na brojnost i migracijske obrasce pojedinih vrsta - naglasila je.

Dodaje kako postupno zarastanje otvorenih vodenih površina i poplavnih livada smanjuje raznolikost staništa, koja predstavlja temelj bogate bioraznolikosti ovog zaštićenog područja.

Klimatske promjene ostavljaju sve vidljivije posljedice

Na pitanje jesu li klimatske promjene već vidljive u svakodnevnom radu Parka, Rozić odgovara kako posljednjih godina bilježe sve izraženije posljedice dugotrajnih sušnih razdoblja i visokih temperatura.

- To potvrđuju i hidrološki podaci nadležnih institucija za upravljanje vodama na vodnom području Jadranskog mora. Promjene se očituju kroz smanjenje dostupnih vodenih staništa, pojačano zarastanje, veću prisutnost invazivnih vrsta te promjene u raspoloživosti staništa za ribe, ptice i druge organizme. Kod krških močvara posljedice se često razvijaju postupno, ali dugoročno mogu značajno promijeniti strukturu i funkciju cijelog ekosustava - pojasnila je.

Osim što ugrožavaju bioraznolikost, klimatske promjene i niski vodostaji imaju izravan utjecaj i na razvoj održivog turizma u Parku prirode Hutovo blato.

Kako ističe Rozić, smanjenje vodenih površina, promjene u staništima te smanjenje brojnosti pojedinih biljnih i životinjskih vrsta mogu utjecati na kvalitetu doživljaja posjetitelja i atraktivnost Hutova blata kao jedne od najvažnijih destinacija održivog turizma u HNŽ-u.

Monitoring i međunarodni projekti

Kako bi ublažio posljedice klimatskih promjena, Park prirode Hutovo blato kontinuirano provodi monitoring stanja staništa i bioraznolikosti, sudjeluje u znanstvenim istraživanjima te provodi nacionalne i međunarodne projekte usmjerene na očuvanje i obnovu močvarnih staništa.

- Važno je naglasiti da Park ne upravlja vodnim režimom. Zato je kontinuirana suradnja s institucijama nadležnima za upravljanje vodama, razmjena stručnih podataka i zajedničko planiranje mjera ključna za dugoročno očuvanje Hutova blata - rekla je direktorica.

Očuvanje Hutova blata pitanje je cijelog sliva Neretve

Govoreći o dugoročnim rješenjima, Rozić smatra kako je nužno osigurati integrirano upravljanje vodama na razini cijelog sliva Neretve te odluke temeljiti na stručnim i znanstvenim spoznajama.

- U krškim područjima svaka promjena vodnog režima može imati posljedice daleko od mjesta na kojem nastaje zbog složenih podzemnih hidroloških veza. Hutovo blato nije važno samo kao zaštićeno područje i stanište velikog broja biljnih i životinjskih vrsta. Ono je prirodno retencijsko područje koje ublažava posljedice poplava i suša, pročišćava vodu, skladišti ugljik i doprinosi ublažavanju klimatskih promjena - istaknula je.

Zaključila je kako očuvanje prirodnih hidroloških procesa znači očuvanje vrijednih ekosustavnih usluga od kojih koristi imaju lokalna zajednica i cijeli sliv Neretve.

- Zato je nužno dodatno osnažiti suradnju institucija nadležnih za upravljanje vodama, zaštitu prirode i znanstvenu zajednicu kako bi se odluke temeljile na struci i dugoročnom očuvanju jednog od najvrjednijih krških močvarnih ekosustava u Europi - poručila je direktorica JP Park prirode Hutovo blato Rozić.

(Vijesti.ba / FENA)