4°C
Mostar 9°C
Tuzla 6°C
Banja Luka 6°C
Bihać 5°C

28.03.2020 / 20:22 Intervjui - Razgovor za Vijesti.ba

Komšić: Vjerujem u ljude u zdravstvenom sistemu, moramo intervenisati u privredi

Komšić: Vjerujem u ljude u zdravstvenom sistemu, moramo intervenisati u privredi
Foto: Vijesti.ba

Kada sve ovo jednom prođe morati će se naći načina da oni koji su podnijeli najveći teret budu nagrađeni i priznati, jer znam za brojne situacije u kojima ljudi stavljaju što bi se reklo glavu u torbu, da bi spasili živote drugih.

Poručio je ovo u intervjuu za Vijesti.ba član Predsjedništva BiH i predsjednik DF-a Željko Komšić


- Gospodine Komšiću, kako održavate kontakt sa građanima u ovom periodu kada su direktni socijalni kontakti smanjeni, i koliko imate informacija o našim građanima van BiH?

Komšić: Imao sam priliku putem video-komunikacija razgovarati sa brojnim Bosancima i Hercegovcima u zemlji i svijetu. Ponosan sam kad vidim način kako naš ambasador u Ujedinjenom Kraljevstvu Vanja Filipović u stalnom kontaktu sa našim državljanima tamo. Imamo sjajne studente, stručnjake, poduzetnike, koji žive u Londonu i širom Velike Britanije. Tamo je izuzetno jaka organizovanost inicijative "Remembering Srebrenica", imamo brojne prijatelje u Parlamentu, institucijama, među narodom. Onda mi stižu vijesti iz Češke Republike, naša ambasadorica Martina Mlinarević je odvojila sredstva od reprezentacije kako bi osigurala pakete pomoći za naše studente u Pragu, Brnu i drugim univerzitetskim centrima širom zemlje. Ona je prošla kroz brojne napade, vrlo podmukle i smišljene, u posljednjih par mjeseci. Pa evo, sada pokazuje, koliko je važno što je imamo u Pragu, i koliko naši građani tamo osjete to prisustvo države.

Kako da vam objasnim, nekad naši građani u dijaspori često govore 'kako to rade oni iz Srbije ili Hrvatske', kada žele navesti primjer šta žele i šta očekuju od naših ambasadora. Drago mi je da sada imamo primjere naših ljudi, koji se spominju na takav pozitivan način među iseljeničkom zajednicom.

Naš ambasador u Rimu, Slavko Matanović, brine se o našim građanina u Italiji i čini sve što je u njegovoj moći. Također, činjenica je da se Crna Gora dobro nosi sa pandemijom, a ambasador Branimir Jukić ostvaruje odlične kontakte i sa našim građanima tamo ali i sa vlastima u Crnoj Gori.


- Kao što to obično bude u ovakvim situacijama, dešava se da među građanima kruže tiha nagađanja o tome da se na virus testiraju podobni i oni koji su bolje stoje u društvu. Da li su do vas došla takva nagađanja ili uvjeravanja?

Komšić: Vidite, ne iznenađuje me da među narodom postoje takve priče. Mogu razumijeti tu priču. Vanredna je situacija, ljudi se pomalo plaše, iako vidim da ne dopuštaju da ih strah parališe. Hvala vam na tome pitanju, čini mi se da ga do sada niko javno nije postavio, ili nije imao hrabrosti da ga bilo kome postavi, ali zaista nemam saznanja o tome. Kada bih imao, odmah bih učinio sve što je u mojoj moći da i u tome svi budemo jednakopravni, jer vidimo da ovaj virus nikoga ne zaobilazi i da se nećemo sačuvati time što će neko prije biti testiran.

Ipak, vjerujem u dignitet našeg zdravstvenog sistema i odgovornost ljudi koji s njim rukovode, naprosto moram vjerovati, i ne želim ovdje unositi nikakve sumnje. Ako bih ipak morao da kažem, ko bi po mom mišljenju bio prioritetan, kada se već govori o intezitetu testiranja, onda su to svakako ljudi koji već od ranije imaju velike zdravstvene poteškoće, i naravno medicinski radnici. Oni moraju ostati zdravi i funkcionalni jer su naša prva linija odbrane. Kada sve ovo jednom prođe morati će se naći načina da oni koji su podnijeli najveći teret budu nagrađeni i priznati, jer znam za brojne situacije u kojima ljudi stavljaju što bi se reklo glavu u torbu, da bi spasili živote drugih.


- Mislite li da institucije dovoljno dobro i brzo odgovaraju svim izazovima koje je pandemija stavila pred nas? Šta mislite da bi mogli bolje raditi?

Komšić: Vrlo sam ponosan na mnoge građane i institucije, mislim da smo reagovali mnogo bolje nego što su mnogi očekivali. Iskreno, ne znam da li bi i Šveđani, da ih dovedete u ovaj politički okvir kakav je nama nametnut, bolje reagovali. A šta mislim da trebamo bolje ili drugačije?

To je sigurno da ozbiljnije shvatimo ekonomsku situaciju. Izaći ćemo mi iz ove zdravstvene krize, izaći ćemo i iz ekonomske, ali ako budemo pametni, oporavit ćemo se za godinu dana, a ne za četiri ili pet. Ja očekujem da će vrlo brzo nivoi vlasti nadležni za ekonomska pitanja izaći sa setom mjera. Na prvom mjestu da pomognemo građanima koji će ostati bez primanja, a istovremeno i da pomognemo firme da prođu ovaj period koji im je veoma težak. Čitav Zapad interveniše u svoju privredu, pogledajte i Veliku Britaniju i Njemačku i Ameriku, svi su se zadužili i ubrizgali novac u privredu. Moramo ih pratiti u tim primjerima.

- Kažete da bi se mogli oporaviti i brže, ako reagujemo na vrijeme, kako to mislite, šta bi država mogla uraditi da spriječi otpuštanja radnika?

Komšić: Da odmah budem i direktan i iskren, neki ljudi će nažalost ostati bez posla. Nije naš narod naivan, svima je jasno da neke posljedice moramo osjetiti. Međutim, mi sada možemo agresivnije intervenisati u privredi, pomoći najdirektnije izvozno orijentirane firme, firme iz turizma, one koje su najpogođenije, a to moramo učiniti da do masovnih otpuštanja ne bi došlo. Dajte za početak da ne izgubi veliki broj ljudi posao, lakše će nam biti poslije.

Znate, lakše je kada ova pandemija prođe da pokrenemo opet firme koje su preživjele, imaju pogone, osoposobljene radnike, nego da osnivamo nove firme, tražimo radnike, obučavamo. To će veliki trošak i finansijski i vremenski biti za našu ekonomiju. Lakše je i brže zimi ugrijati kuću kad si je toplu održavao, nego kad pustiš da se zidovi ishlade.

Nama treba da država ponese privremeno teret na svojim leđima, kako bi istog dana kada pandemija prođe, mi mogli krenuti raditi u punom kapacitetu. Moramo nekako privremeno osloboditi firme doprinosa i poreza ako su spremni zadržati radnike, uvesti obavezni moratorij na kredite, ne ovaj što sada imamo da banke odlučuju kome će dati moratorij a kome ne, pripremiti fond da pokrijemo privremeno nezaposlene. Ima mnogo dobrih praksi koje vidimo na Zapadu. Znam da se na nekim prijedlozima radi i kod nas, ali ja mislim da to mora ići brže i radikalnije, blage nam mjere ne mogu pomoći.


- Različiti politički analitičari, često predviđaju da će DF doživjeti pad na narednim izborima. Zašto javnost često daje takvu ocjenu?

Komšić: Demokratska fronta je, od svog nastanka do danas, bila vođena principom prava njenih članova i članica na različita mišljenja i stavove. To je na neki način bila i ona tačka spoticanja koja je dovela do izlaska iz SDP-a i drugih političkih organizacija, svih onih ljudi koji su se okupili oko ideje DF-a. Insistiranje na toj slobodi stvaralo nam je i stvaraće nam probleme u stvarnosti, jer onda često ljudi na čelu ovog pokreta dođu u situaciju da moraju braniti stavove koje iznose članovi od lokalnog nivoa do najviše razine vlasti. Plaćamo debelu političku cijenu takvog pristupa, oni koji su vidjeli da neke stvari ne mogu gurati na neki drugačiji način, danas više nisu sa nama. I to je dio jednog sazrijevanja, procesa kroz koji prolaze svi pokreti, kako kod nas, tako i svugdje u svijetu. Drugi važan izazov je ono pitanje na koje svaki politički aktivan građanin ili građanka mora imati i znati neki svoj odgovor na to šta je važnije stranka ili država.

- Šta je važnije, stranka ili država?

Komšić: Ja sam lično, svojim primjerom, uvijek nastojao naglasiti da je uvijek važnija budućnost ove zemlje i opstanak naše domovine od političkih stranaka, nas kao pojedinaca i svih pozicija. Pogledajte stalne promjene u odnosima vladajućih većina. Danas si premijer, sutra više nisi. Danas svi gledaju u tebe za rješenje, sutra vas se niko neće ni sjetiti. Nekima je možda laknulo što su smijenjeni, govore tiho, među sobom, dobro je da nismo sad 'vlast' u vremenu pandemije, migrantske krize i napada na ustavni poredak BiH.


- Reakcije u javnosti izazvala je odluka Vlade HNK da više sredstava za pomoć usmjeri za pomoć Gradu Zagrebu nego zdravstvenim ustanovama u Konjicu. Kako Vi na to gledate?

Komšić: Zaista me kao i svakog normalnog čovjeka pogodilo to što se desilo u Zagrebu, bilo je i žrtava i to baš u ovakvom trenutku. Svi akteri na političkoj sceni BiH uputili su riječi podrške, i ponudili prijateljsku pomoć, međutim moramo razumijeti ogorčenje građana Konjica neradom Vlade HNK. Ljudi iz kantonalnog odbora DF-a, jučer su pozvali Vladu HNK da izdvoji primjerena sredstva za zdravstvene ustanove u Konjicu. Nadam se da Vlada HNK već radi na tome. Ako ne radi, onda imamo ozbiljan problem političke prirode koji nadilazi HNK. Nemojte misliti da će se naš apel završiti na nekom saopćenju. 
Nećemo skrštenih ruku posmatrati nepravdu koja se nanosi građanima Konjica koji se sada s pravom osjećaju zapostavljenima. Mora se dakle više pažnje obratiti na Konjic.

Pozivam i medije da se u to više uključe. Situacija u Konjicu nije dobra. Prema mojim informacijama, tek je pripremljen jedan manji izolatorij u slučaju da krene ogroman priliv ugroženih od virusa, a mora ih se napraviti više, za što postoje kapaciteti. Ne može se čitava priča o Konjicu svoditi na raspravu o tome kolika je greška bila organizovanje neke zabave 11.marta. Nema sada od te priče ništa, mora se djelovati da se pomogne ljudima u Konjicu. Prva na potezu je Vlada HNK.

S.Ć


(Vijesti.ba)

Izdvajamo