10°C
Mostar 17°C
Tuzla 11°C
Banja Luka 12°C
Bihać 13°C
Powered by Dark Sky

01.04.2020 / 21:09 Ekonomija - Ekskluzivno

Donosimo detalje: Dva fonda Vlade FBiH za pomoć privredi teška milijardu KM

Donosimo detalje: Dva fonda Vlade FBiH za pomoć privredi teška milijardu KM
Foto: Vijesti.ba

Premijer FBiH Fadil Novalić danas je predstavnicima stranaka u Parlamentu FBiH predstavio okvirni plan ekonomskih mjera za suzbijanje posljedica uzrokovanih pandemijom koronavirusa na privredu.

Zastupnici su dali određene primjedbe, a Valda će ih sve razmotriti na sjednici u petak.

- Glavni prioritet Vlade je subvencioniranje doprinosa i poreza, za sve zaposlene u realnom sektoru na cijelom području Federacije Bosne i Hercegovine. Pravo na subvencije će imati poslodavci koji nisu otpustilli radnike, rekao je Novalić.

Dodao je da će mjere obuhvatiti sve - od obrtnika do velikih preduzeća.

- Najavljujem formiranje dva fonda od milijardu maraka za pomoć privredi. Detaljnije ćemo vas informirati na nakon sjednice koja je zakazana u petak, poručio je Novalić u obraćanju.

Vlada Federacije BiH se trenutnk nosi sa dvije krize - zdravstvenom i onom u ekonomiji.

Vijesti.ba saznaju dijelove ekonomskog programa, ali i ono što se trenutno radi na polju opskrbe prioritetnog - zdravstvenog sistema. Također, ovo je samo dio saznanja do kojih smo došli i kako saznajemo još se radi na brojnim detaljima.

Nabavke za zdravstveni sistem

U petak bi u Federaciju BiH trebalo stići dodatnih 150 hiljada testova, a uporedo s tim osigurana je i nabavka od 100 do 300 respiratora, 200.000 medicinskih maski i 100.000 hirurških maski za medicinsko osobilje, zatim 50.000 pari zaštitne obuće i milion rukavica. Sve ovo vrijedno je između osam i deset miliona KM. Sa već postojećim respirstorima cilj je da FBiH ima ukupno oko 600 respiratora, odnosno oko 300 na milion stanovnika. U ovoj procjni Vladi FBIH je uzor bila Njemačka koja ima 312 respiratora na milion stanovnika.

Za zdravstveni sistem Vlada je do sada osigurala 70 miliona KM.

Dva fonda za privredu

Plan za spas ekonomije koji ima Vlada FBiH težak je dodatnih milijardu KM i biće raspoređen u dva fonda - Stabilizacijski i Garantni.

FBiH prije svega računa na sredstva koja sada ima na raspolaganju, ali i ona od MMF-a odakle bi do kraja aprila trebala stići tranša od oko 200 miliona KM.

To je, prema procjenama, dovoljno za prva tri mjeseca za Stabilizacijski program. Ono što su dobre vijesti jeste to da je Federacija BiH likvidna i da nema problema sa zaduženošću. Dobre vijesti su i da FBiH može u ovom periodu bez problema finansirati penzion find.

U petak bi Vlada FBiH u suštini trebala donijeti odluke o izmjenama i dopunama budžeta za 2020. godinu u okviru kojeg će se usvojiti Fond za stabilizaciju i paralelno raditi na uspostavljanju Garantnog fonda pri Razvojnoj banci FBiH koji će dati potencijal i garantovati čak sedam do deset posto intervencije u kontekstu federalnog BDP-a.

Kriza slijedi, turizam prvi na udaru

U Vladi su svjesni da će kriza izazvati negativne ekonomske posljedice među kojima su:

- Gubitak radnih mjesta;
- usporavanje ili potpuno obustavljanje proizvodnje;
- pad izvoza posebno izražen u poremećaju lanca snabdijevanja i 
- generalno usporavanaje poslovnog ciklusa

Procjena je da će u prvom valu negativnih efekata uzrokovanih pandemijom, ekonomske posljedice stravično pogoditi turizam i hotelijerstvo.

Kriteriji za pomoć

Osnovni razlozi za uspostavljanje Fonda su upravo očuvanje radnih mjesta i pojačana zaštita u slučaju gubitka posla, redovna isplata penzija i isplata naknada i svih doprinos.

Osnova je finansijska podrška kompanijama koje zadovoljavaju kriterije. Taj kriterij je pad prihoda.

Odluka još nije donesena, a kako saznajemo razmišlja se da to bude 20 ili 25 posto u odnosu na januar i februar ove godine kumulativno - kad se podijeli sa dva, pa bi se se efekti vidjeli u kontekstu marta. Nije isključeno i da kriterij za pad prihoda bude i prosjek zadnjeg kvartala prošle godine.

Drugi kriterij će biti neotpuštanje radnika. Razmišlja se o eventualno minimalanom procentu koji će biti dozvoljen. Važno je istaći da se ovdje govori o svim, ne samo o onim na neodređeno vrijeme. Većina firmi naime ima 10, 15 pa i 20 posto onih koji su na ugovoru o djelu ili na određeno vrijeme. Sve to Vlada FBiH će uzmeti u razmatranje, uz obavezu da su izmireni doprinosi sa 31.decembrom 2019.

Procjena je da će se negativne posljedice pandemije morati premoštavati narednih 18 do 24 mjeseca da bi se FBIH eventualno našla na nivou na kojem je bila prošlog mjeseca.

Ovo su interventne mjere koje će koliko toliko pomoći da se očuva poslovni ciklus koji je usporen temporalno. Nakon što mjere poput ograničenog kretanja u izvjesnom vremenu budu olabavljene i malo fleksibilnije, iz Vlade očekujeu da one firme kojima je trenutno zabranjeno da rade za vrlo kratko vrijeme mogu stati na noge, a najveći problemi se očekuju u sektoru malih i srednjih preduzeća.


Sredstva u fondu

Što se tiče samog Stabilizacijskog fonda, Vlada u prvom mahu razmišlja o sredstvima između 400 i 500 miliona KM. Ta sredstva se mogu osigurati kroz rebalans budžeta gdje će ministarstva i službe izvršiti prenamjenu određenih sredstava koja nisu potrebna za ovu godinu. Praktično - kresanje troškova koji neće biti potrebni. Radi se o uštedi koja donosi od 100 do 140 miliona KM. Inicijalna injekciju od još 150 miliona KM su sredstva od prošle godine od akumulirane dobiti javnih preduzeća.

Također, u Budžetu za ovu godinu je i 115 miliona KM za izgradnju cesta. Ta sredstva ipak se neće dirati jer će kasnije biti potrebna progresivna potrošnja nakon što se stabilizuju zdravstvene mjere.

Najveći teret na FBiH

Obzirom na poslovično bježanje od probkena i odgovornosti kod većeg broja kantona, ono što Vlade FBIH želi postići sa Fondom je da federalni nivo podnese najveći teret.

Zakon o pripadnosti javnih prihoda pokazuje da se u federalni budžet slijeva samo 36,2 posto prihoda od indirektnih poreza.

Ipak, Federacija će podnijeti najveći finansijski teret. Najveći upitnik je Budžet kojem sasvim izvjesno slijedi radikalan pad prihoda. Međutim, plan Vlade FBiH je da bez obzira na sve preuzme najveći dio tereta, da se premoste naredna dva-tri mjeseca.

Resorna ministarstva i Generalni sekretarijat rade na zakonskom rješenju čiji će cilj biti da se prenamijene, odnosno uslovno rečeno otključaju namjenski prihodi koji su se već niz godina akumulirali na nižim nivoima vlasti.

To su pozamašna sredstva. Cilj tog zakona će biti da se nižim nivoima vlasti "otključaju" ta sredstva, da ih oni također koriste ukoliko žele da budu komplementarni sa nekim mjerama koje će Vlada poduzimati kroz fondove na federalnom nivou.

Taj zakon također treba da pruži mogućnost u eventualno nekom novom vidu kolektivnog pregovaranja, ukoliko se bude radilo na nekim korekcijama plaća, što nije u prvom planu. Međutim, to je nešto o čemu će se vjerovatno u srednjeročnom roku trebati razmišljati.

Još jedna od opcija koja postoji u tom nekom srednjeročnom periodu, jesu dodatne korekcije u Zakonu o porezu na dohodak i eventualno progresivna stopa oporezivanja kako bi svi podnijeli jednak teret.

Fond neće biti zasebno pravno lice. Fond će biti u okviru jedinstvenog računa trezora i imaće poseban namjenski račun. Odluke će donositi Vlada na prijedlog svog koordinacionog odbora, kojim predsjedava ministrica Edita Đapo.

Garantni fond

Garantni fond je za komercijalne banke, a Vlada FBiH će garantirati kredite. Ovaj Fond treba da poboljša likvidnost kad se privreda počne dizati, dok je stabilizacijski je namijenjen za očuvanje radnih mjesta.

Garantni fond će biti pri Razvojnoj banci gdje Vlada FBiH drži sredstva komisione. Ti komisioni će u suštini predstavljati 50 posto prvoklasnog kolaterala na osnovu kojih će Razvojna banka davati garancije komercijalnim bankama koje budu zainteresovane za ovu vrstu kreditiranja. Većina je već iskazala interes.

To će automatski uticati na smanjene, pa čak i prepolovljenje kamatne stope, jer će rizik biti manji. I dalje će komercijalne banke raditi bonitet i ocjenjivanje firmi i preduzeća. Međutim, ovaj fond je neophodan, posebno za sektor malih i srednjih preduzeća, kojima će itekako biti ugrožena likvidnost nakon dva-tri mjeseca.

Što se tiče potencijala Garantnog fonda, inicijalno Vlada FBIH bez problema može obezbijediti potencijal od oko 500 miliona KM, što uvećavanjem komisiona u Razvojnoj banci FBiH može podići na milijardu KM.

Važno je naglasiti da oba ova Fonda ukupno mogu dosegnuti iznos od oko 7 posto BDP-a.


(Vijesti.ba)

Izdvajamo