Cvijanović za Vijesti.ba o borbi protiv pandemije, relaksiranju mjera, sporoj reakciji EU, privredi

Poručila je ovo u razgovoru za Vijesti.ba predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović.

- U Republici Srpskoj na snazi je vanredno stanje. Šta se tom odlukom o proglašenju vanrednog stanja za teritoriju Republike Srpske promijenilo i šta građani mogu očekivati?

CVIJANOVIĆ: Omogućeno je, prije svega, brže i efikasnije donošenje i provođenje mjera u cilju spašavanja ljudskih života i sprečavanja širenja zaraze, kao i mjera koje su usmjerene na održanje privrede koja je ozbiljno pogođena u vrijeme pandemije, ali i u sferi obrazovanja.

Vanredno stanje je bilo nužno jer su se iscrpile sve mogućnosti koje smo imali u okviru vanredne situacije. Pribjegli smo ovom rješenju jer je neophodno da intervenišemo u određene zakone, a zbog zabrane okupljanja nije moguće obezbijediti rad Narodne skupštine Republike Srpske jer bi takva zasjedanja predstavljala ozbiljan zdravstveni rizik.

Pandemija nas je natjerala da u potpunosti promijenimo način funkcionisanja društva, stoga smo morali reagovati na ovaj način.  

- Na snagu je stupilo nekoliko uredbi. Kako će to izgledati u praksi i hoće li ih biti još?

CVIJANOVIĆ: Uredbe će se donositi shodno potrebama Vlade da reguliše određena pitanja u vrijeme pandemije, odnosno u okolnostima vanrednog stanja. Dakle, uz ove već donesene koje se odnose na davanje olakšica privredi, prilagođavanje u pravosuđu po pitanju rokova i postupanja, novi način realizacije nastavnog procesa u obrazovanju i tako dalje, pojaviće se sigurno i druge stvari koje će biti neophodno regulisati uredbama sa zakonskom snagom. One će ići na potvrdu u Narodnu skupštini kad se za to steknu uslovi. Nadam se da će to biti što prije.

- Postoji li neka procjena do kad će na snazi biti vanredno stanje u Republici Srpskoj?

CVIJANOVIĆ: Teško je precizno reći kad ćemo se vratiti u normalan režim funkcionisanja, jer to zavisi od zdravstvenih okolnosti i to ne samo kod nas, već i u širem okruženju, ali se nadam da ćemo tokom mjeseca maja relaksirati određene mjere i da će se tada steći i uslovi za ukidanje vanrednog stanja.

Sve ove okolnosti na dnevnoj osnovi analizira glavni koordinacioni tim, kao i Republički krizni štab, i mislim da će se ići u tom pravcu.



- Vlasti na svim nivoima bore se sa dvije krize paralelno – zdravstvenom i onom koja tek slijedi ekonomskom. Kako je odgovoreno na krize po Vašem mišljenju i šta je sad prioritet?

CVIJANOVIĆ: Rekla bih – prilično dobro znajući koliko je teško upravljati ovakvom situacijom. Ako uzmemo u obzir šta se dešavalo u zemljama koje su u našoj percepciji uzor, uključujući i njihove daleko bolje kapacitete i resurse i u privrednoj i u zdravstvenoj sferi, onda bih rekla da smo se na vrijeme mobilisali i da smo preduzeli dobre korake. Bilo bi i bolje da je postojala ujednačena praksa između dva entiteta u pogledu tretmana ulazaka naših državljana iz inostranstva.

I dalje ne možemo tačno predvidjeti koliko bi kriza mogla da potraje, ali, ono što sa sigurnošću možemo reći je to da su  preventivne mjere koje smo u Republici Srpskoj donijeli prvi u regionu, doprinijele efikasnijoj borbi sa pandemijom. Pri tome treba zahvaliti našim zdravstvenim radnicima i  ogromnoj većini naših građana koji su disciplinovano poštovali donesene mjere.

Iako ne znamo kad će se život vratiti u normalne tokove, sada je već jasno da će posljedice biti ozbiljne i to ne samo kod nas, već i cijelom svijetu. Zato je naša obaveza da kreiramo rješenja, kako bi se privredni život, nakon što se izborimo sa zdravstvenom krizom, obnovio u što kraćem roku.

- Dobar ste poznavalac odnosa unutar Evropske unije. Kako je po Vašem viđenju EU odgovorila na krizu izazvanu pandemijom?

CVIJANOVIĆ: Prema onom što su u prvo vrijeme rekle i same države članice najteže pogođene pandemijom – konfuzno, sporo i nedovoljno solidarno. To je njihova ocjena, a bila je i naša.

Ta percepcija kolektiviteta koju imamo kad je riječ o Evropskoj uniji nekako se istopila i rasula na pojedinačno viđenje zemalja i aktivnosti koje one provode.  Malo šta se tu doživljavalo kao integrisana akcija kolektiviteta. Nakon nekog vremena, slika je postajala bolja.

Moram priznati da su naša očekivanja od EU velika, ne samo kad je riječ o pomoći u borbi sa pandemijom, već i kad je riječ o podršci za obnovu privrede, i želimo da se to jasno vidi kroz naše partnerstvo. Zato se nadam, a i želim, da se ta ukupna slika naših odnosa što prije rehabilituje, iako znam da je cijela Evropska unija teško pogođena i da je za to potrebno neko vrijeme.  


S.Ć


(Vijesti.ba)