Turković o pomoći za BiH, državljanima u inostranstvu, EU i NATO partnerima

Možda bismo i mi trebali razmisliti da, onoliko koliko možemo, pomognemo zemljama koje su u nepovoljnijoj situaciji od nas.

Poručila je ovo u intervjuu za Vijesti.ba zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković.

Razgovarao: Delvin Kovač

Bosnu i Hercegovinu u ovom teškom vremenu i žestokoj borbi s koronavirusom nisu zaboravile mnoge prijateljske zemlje, koje su nam dostavile svoju medicinsku pomoć. Možemo li očekivati nastavak tog trenda i u narednom periodu?

TURKOVIĆ: U pravu ste, uprkos globalnoj pandemiji koja je mnoge zemlje dovela u znatno težu situaciju nego što je to na sreću slučaj sa BiH, veoma smo zahvalni našim prijateljima koji su do sada iskazali velikodušnu solidarnost i pomogli našoj državi u ovim zahtjevnim okolnostima. Ne trebamo zaboraviti naše prijatelje iz SAD koje su prve dostavile toliko neophodnu pomoć, kao ni podršku EU, Norveške, Turske, Kuvajta ili Ruske Federacije, koje su do sada angažovale svoje resurse kako bi dostavili medicinski i zaštitni materijal našim institucijama.

I u predstojećem periodu imamo konkretna obećanja za daljnju podršku, u prvom redu tu mislim na Republiku Mađarsku i prilično izdašnu pomoć u maskama koju će isporučiti Malezija u toku sutrašnjeg dana. U isto vrijeme, smatram da bi i BiH trebala razmisliti da u mogućnostima koje možemo trenutno priuštiti, pošaljemo određeni broj maski ili sličnih proizvoda koje možemo obezbijediti iz naše domaće proizvodnje i uputiti u zemlje koje su u nepovoljnijoj situaciji od nas, bilo sa aspekta pandemije, bilo sa aspekta njihovih ekonomskih mogućnosti.

Na Vašu inicijativu, Mađarska je promijenila svoju prvobitnu odluku i svoju medicinsku pomoć odlučila poslati državi BiH, a ne samo entitetu RS, kao što je to prethodno uradila Ruska Federacija. Zašto je u ovakvim situacijama izostala adekvatna reakcija države BiH?
 
TURKOVIĆ: Ne bih se mogla složiti sa vašom konstatacijom da je izostala adekvatna reakcija države, jer upravo je Ministarstvo vanjskih poslova BiH veoma važan akter države od koga se i očekuje da djeluje u ovakvim slučajevima u ime države, naravno u koordinaciji sa ostalim institucijama zaduženim za provođenje vanjske politike. Na video-konferenciji koju sam imala sa ambasadorima akreditovanim u BiH, zamolila sam sve njih da svojim vladama skrenu pažnju da u svojim dobronamjernim nakanama nesvjesno ne naruše specifičnu ustavnu strukturu BiH. Drago mi je da su naše sugestije prihvaćene i pravilno shvaćene od stranih vlada, te im i ovim putem upućujemo zahvalnost za razumijevanje i svakako podršku koju su uputili građanima BiH.

Raspolažete li podacima o tome koliko se bh. državljana ima namjeru vratiti iz inostranstva u BiH, i iz kojih zemalja?

TURKOVIĆ: Prema posljednjim podacima koje svakodnevno ažuriramo u našem Kriznom timu MVP-a, koji je danonoćno na raspolaganju našim građanima, trenutno je prijavljeno 1.540 naših državljana koji su iskazali zahtjev za nekom našom podrškom. Javljaju nam se državljani Bosne i Hercegovine iz Austrije, Nizozemske, Njemačke, Švicarske, Turske.

Konstantno apelujete na sve one koji to mogu da svoj povratak svakako odgode za neka bolja vremena. Šta naša zemlja konkretno može učiniti kako bi pomogla tim ljudima?

TURKOVIĆ: Savjetujemo našim sugrađanima da u ovo neizvjesno vrijeme, ako imaju zadovoljavajuće uslove u svojim sredinama, odgode dolazak u BiH. Pri tome nastojimo apelovati na naše građane da prije donošenja odluke razmisle o svom zdravlju i okolnostima kojima se izlažu tokom putovanja, zatim da razmišljaju o svojim porodicama da li će i njih eventualno dovesti u neku vrstu veće izloženosti ovoj pandemijskoj pošasti, a svakako da razmotre i opterećenost našeg zdravstvenog i bolničkog sistema koji ima ograničene kapacitete u datim okolnostima.

Naravno, ove preporuke se odnose na one naše sugrađane koji imaju mogućnost ostanka u solidnim okolnostima u mjestima gdje su se zatekli slijedom okolnosti, ali u isto vrijeme poduzimamo i aktivnosti u skladu sa našim mogućnostima da maksimalno izađemo u susret onim građanima BiH koje je ova situacija zatekla u teškim uslovima i činimo sve da im omogućimo povratak u domovinu.

S obzirom na vanrednu situaciju zbog koronavirusa, ima li naša zemlja vremena raditi na pitanjima pristupanja Evropskoj uniji (EU) i NATO-u?

TURKOVIĆ: Svjesni smo da trenutno ova pitanja nisu u fokusu kako zemalja Zapadnog Balkana, tako ni Evropske unije koja je preokupirana problemima oko uspostave Fonda solidarnosti EU za pomoć državama članicama i usvajanja višegodišnjeg budžeta za funkcionisanje institucija EU u narednom periodu. Svakako ohrabruje odluka koju je EU donijela na omogućavanju daljnjeg integrisanja Sjeverne Makedonije i Albanije na njihovom putu, tako da je više nego pozitivna poruka u ovim teškim i zahtjevnim okolnostima sa kojima se svi suočavamo.

Tehnički uslovi za neke iskorake u napretku ka EU i NATO-u su razumljivo ograničeni, mada ne i u potpunosti zapostavljeni i odvija se smanjena ali ipak redovna komunikacija sa našim partnerima u EU i NATO-u. Pozitivna stvar u ovoj zajedničkoj delikatnoj situaciji ipak može biti da se u nevolji pojačavaju neki odnosi usljed ispoljene solidarnosti na obje strane, te će oni svakako biti iskorišteni u promovisanju bržeg puta ka euroatlantskim integracijama jer su i oni postali svjesniji da dijelimo prostor koji ne poznaje administrativne granice i zajednički ugrožava sve stanovnike evropskog kontinenta. Ne treba zanemariti ni staru poslovicu, da u svakom zlu ima i neko dobro.


(Vijesti.ba)