9°C
Mostar 15°C
Tuzla 10°C
Banja Luka 11°C
Bihać 11°C
Powered by Dark Sky

11.05.2020 / 20:05 Politika - Analiza Vijesti.ba

HDZ u projektu destrukcije BiH: Izborni zak(l)on, blokade, ruski zagrljaj (I.dio)

HDZ u projektu destrukcije BiH: Izborni zak(l)on, blokade, ruski zagrljaj (I.dio)
Foto: Vijesti.ba
HDZ BiH zadnjih je mjeseci, u jeku pandemije COVID-19, dokazao zašto ga dio javnosti s pravom smatra “šampionom blokada“. Bez sumnje, radi se o političkoj organizaciji koja kroz svojih stotinjak hiljada glasova, pokušava da cijelu državu drži za taoca.

Nedostajući potpis Vjekoslava Bevande na aranžmanu s MMF-om razlog je nepovlačenja sredstava sa računa Centralne banke, neophodnih cijeloj državi u borbi sa koronavirusom. Druga značajna blokada tiče se pokušaja blokade EU integracija, dok je od ranije aktuelna blokada formiranja Vlade FBiH.

Kada je Dragan Čović prije nekoliko godina napravio radikalan politički zaokret sa svojim HDZ-om, vjerovatno nije ni slutio da će danas biti tu gdje jeste - prepoznat kao glavni kočničar napretka BiH, nepoštovalac Ustava, zakona i institucionalnih procedura, ali i da će se naći na negativnoj strani civilizacijskih vrijednosti, poraženih ideologija i političkih koncepcija.

Država BiH danas je taoc nemogućih zahtjeva i ekstremističkog koncepta Čovića i HDZ-a s kojima je nemoguće voditi bilo kakav, a pogotovo zdrav dijalog. Istina je da su takvi politički koncepti osuđeni na propast, no Bosna i Hercegovina više nema taj luksuz da nosi sav teret kriza koje joj je takva politika natovarila na leđa. Vijesti.ba će se u narednim danima baviti nizom postupaka HDZ-a i njegovog lidera koji godinama unazad nanose štetu državi i svim njenim građanima.

Izborni zakon, odbijanje Fulea i SAD-a

Isključivo zalaganje za izmjene Izbornog zakona i princip navodne "ravnopravnosti naroda", koji nema utemeljenje u pravnoj stečevini EU, nerijetko je bio razlog HDZ-ovog blokiranja procesa u državi, po principu - ili će biti kako HDZ hoće ili neće biti nikako. HDZ BiH na izmjene Izbornog zakona nije pristajao ni kada su kreirana zajednička rješenja u dogovoru s međunarodnom zajednicom.

Tako je bilo i 2013.godine kada je tadašnji komesar za proširenje EU Stefan Fule ponudio model koji je bio balans građanskog i nacionalnog načela i na koji su pristali svi osim Dragana Čovića i HDZ-a. Na identičan način je završila inicijativa iz juna 2018.godine, uz snažan angažman SAD-a (nezabilježen još od aprilskog paketa). Ponovo je HDZ ostao mimo civilizacijskog konsenzusa koji je uspostavljen između predstavnika međunarodne zajednice i predstavnika ostalih političkih opcija uz podršku Venecijanske komisije. Tada je postalo jasno da HDZ na Opće izbore želi izaći bez izmjene Izbornog zakona i sa kampanjom “straha od Komšića“. Procjena Čovića bila je da će na taj način mobilizirati hrvatske glasače, u čemu je i uspio, te donio HDZ-u značajan izborni rezulata, ali se i precijenio u pogledu procjene da će na istoj kampanji ostvariti i dobar personalni rezultat. Uostalom, Čoviću isti Izborni zakon nije smetao četiri godine ranije kada je upravo on izabran u Predsjedništvo BiH. Po istim je pravilima Čović pristao na direktno sučeljavanje sa Komšićem, no kada je izgubio, poraz nije priznao.

Blokiranje formiranja vlasti i Ustavnog suda FBiH

Umjesto toga, Čović je ponovo izmjene Izbornog zakona postavio kao aspolutni uslov za formiranje vlasti. U međuvremenu, i pod pritiskom Milorada Dodika, Čović je popustio i pristao na formiranje vlasti na državnom nivou. No još uvijek, i pored brojnih apela zemalja Kvinte i EU, HDZ  kroz svog predsjednika FBiH Marinka Čavare blokira formiranje vlasti u Federaciji BiH. Zbog Čavarine samovolje blokiran je i Ustavni sud FBiH budući da i dalje u ladici čuva listu kandidata koju mu je u oktobru prošle godine dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH (VSTV), a sa koje bi trebalo imenovati troje sudija. Time je ignorisano i zajedničko pismo koje su 20. novembra prošle godine Delegacija EU, Ambasada SAD-a, OHR i Misija OSCE-a u BiH uputili predsjedniku i potpredsjednicima FBiH, u kojem su od njih tražili da bez daljnjeg odgađanja izvrše sve korake i dostave svoje prijedloge Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Nepoštivanje Ustava i zakona

Da HDZ BiH ne poštuje Ustav BiH jasno je i iz posljednjeg primjera nedolaska na sastanak Političke radne grupe za EU integracije kada su izabrani dužnosnici ove stranke odbili poziv na sastanak iz Predsjedništva BiH.  Iako se HDZ voli predstaviti “promicateljem europskih vrijednosti“, nedolazak na sastanak koji ima za cilj ubrzati EU put BiH ne govori u prilog tim tvrdnjama. Šta više, bio je to još jedan šamar Delegaciji EU i zemljama Kvinte koji su bili inicijatori novog pristupa.

Udar na Ustavni sud BiH

Vrhunac HDZ-ovog nepoštivanja odluka Ustavnog suda bio je pojavljivanje lidera ove stranke Dragana Čovića na proslavi neustavnog Dana RS 9.januara 2019.godine u Banja Luci. Ovaj potez naišao je na kritike kako kod Hrvata u BiH, tako i iz Hrvatske, s obzirom da je na toj proslavi odlikovan ratni zločinac Slavko Lisica, između ostalog, odgovoran za granatiranje Šibenika, prenose Vijesti.ba.

Ustavni sud BiH, a pogotovo strani suci, pod dugogodišnjim je združenim udarom osovine Čović – Dodik. Tako je Dodikov SNSD, prije nekoliko mjeseci donio odluku o blokadi odlučivanja u državnim institucijama do odlaska stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, u čemu je punu podršku dao Čovićev HDZ.

HDZ-u BiH je sporan i kroz institucije izabrani saziv Centralne izborne komisije BiH. Članovi Centralne izborne komisije koje je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH izabrao 11. marta ove godine, po HDZ-u su nelegitimni iako ih je izabralo zastupničko tijelo nadležno za imenovanje i tijelo koje je izraz direktne izborne volje svih građana BiH. Svoj izraz nepoštivanja institucija države HDZ je iskazao napuštanjem pomenute sjednice, a nastavio vaninstitucionalnim pozivom timu vojske Rusije da dezinfikuje bolnicu u Mostaru.

U ruskom zagrljaju

Ako je suditi po ranije navedenim potezima i Čovićevom neuspjelom pokušaju da ruske vojne jedinice angažira u akciji dezinfekcije SKB Mostar, onda se može s pravom smatrati da se nije šalio kada se, govoreći u Moskvi za ruske medije, zauzeo za jačanje ruskog uticaja u BiH.

Nažalost, u BiH ima veoma malo ruskog uticaja”, izjaviće Dragan Čović početkom februara tokom posjete Moskvi za "Rossiyske Gazete".  Odatle je jasniji identičan stav HDZ-a BiH i ambasade Rusije po pitanju slanja Prvog godišnjeg nacionalnog programa (ANP) u Brisel kada su sinhronizovano poručivali kako treba “formirati vlast, a ANP staviti na čekanje”. Da Čovićeva politika ima ruski rukopis po pitanju NATO puta BiH vidjelo se i ranije. Tako je u oktobru 2017. godine HDZ BiH u državnom Parlamentu glasao protiv prijedloga Denisa Bećirevića o dinamiziranju aktivnosti Bosne i Hercegovine na putu prema punopravnom članstvu u NATO savez. Novembra iste godine Narodnoj Skupštini RS  su delegati iz kluba Hrvata odlučili da ne podrže veto kluba Bošnjaka o Rezoluciji o vojnoj neutralnosti RS-a. Ovime je HDZ nedvosmisleno poručio da slijedi Milorada Dodika i proruski vojno-politički uticaj u Bosni i Hercegovini na štetu dinamiziranog NATO puta Bosne i Hercegovine.

Da hrvatska politika u Bosni i Hercegovini, ne mareći za posljedice, srlja u zagrljaj ruske geopolitičke interesne sfere potvrdila je i priča o Izbornom zakonu. Samoprozvani nositelj evropskih vrijednosti – HDZ i njegov čelnik Dragan Čović, evropske su zamijenili ruskim vrijednostima. Nakon što je njihov prijedlog izmjena Izbornog zakona od brojnih zapadnih zemalja ocijenjen kao anticivilizacijski i antievropski, Rusija je dala podršku i izrazila zabrinutost za tzv. hrvatsko pitanje čije rješenje vidi na isti način kao i HDZ BiH, i jednako kao HDZ ne vidi ili ne želi da vidi da je jedino hrvatsko pitanje koje postoji u Bosni i Hercegovini ustvari pitanje katastrofalnog položaja Hrvata u Republici Srpskoj. Nakon niza uspjeha u procesu EU i NATO integracija, kako u Crnoj Gori, Makedoniji, pa donekle i u Srbiji, indikativno je da su Milorad Dodik i Dragan Čović, možda i posljednje utočište ruskih interesa na Balkanu.

Za Srbiju i Hrvatsku na štetu BiH

Rad na štetu države Bosne i Hercegovine, a u korist drugih država posebna je specijalnost HDZ-a. Pelješki most je jedan od primjera kada je HDZ BiH branio interese Hrvatske. To je bio samo nastavak prakse kojoj svjedoči povijest te stranke. Uostalom, radi se o stranci na čijem su čelu nekad bili presuđeni ratni zločinci i koja je aktivno radila na priključenju dijela teritorije BiH susjednoj Hrvatskoj. Kada to nije uspjelo, na scenu je stupila strategija “legalnog” rušenja države BiH.  Tako je Čović u Zagrebu, u vrijeme najveće polemike, poručio da ne postoje nikakve prepreke za gradnju Pelješkog mosta. Sve to Čović je saopćio svojstvu tada Predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine , iako to nije bio zvanični i usaglašeni stav BiH.

Isto se desilo u decembru 2017.godine u Beogradu, kada je Čović s pozicije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH na press konferenciji poručio kako će BiH po pitanju Kosova pratiti stavove Beograda, čime je suverenitet BiH praktično predao u ruke Srbiji. U tome ga je, kao i press konferenciju, prekinuo tada član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, stavivši Čoviću i cijeloj javnosti do znanja da će se o stavovima BiH spram međunarodnih pitanja odlučivati u Sarajevu, a ne u Beogradu. Uz to Čović je po ukusu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića čak bio spreman rješavati pitanje granice između dvije države na štetu BiH, a u korist i po željama Srbije, pišu Vijesti.ba.

Duga lista

Ovo je samo dio antidržavnog djelovanja HDZ-a BiH. U narednim danima ćemo analizirati činjenice poput onih da HDZ zabranjuje bosanski i srpski jezik u “svojim” kantonima, nakon što je izumio i još uvijek hrani model “dvije škole pod jednim krovom” i potiče segregaciju.

HDZ građansku državu naziva islamskom i odbija potpisati ugovor države sa Islamskom zajednicom kakav već imaju Katolička i Pravoslavna crkva, dok istovremeno podržavaju misu za ustaše stradale u Blajburgu i glorificiraju Udruženi zločinački poduhvat, te kao heroje dočekuju presuđene ratne zločince poput Darija Kordića i omogućavaju prijevremeno puštanje na slobodu zločincima poput Make Radića.

Pažnju ćemo posvetiti i ekonomskoj putoši na prostorima koje kontrolira ova stranka, ali i zaštitu koju dugi niz godina ova stranka pruža kladioničarskom lobiju.


(Vijesti.ba)

Izdvajamo