11°C
Mostar 18°C
Tuzla 12°C
Banja Luka 13°C
Bihać 12°C
Powered by Dark Sky

20.05.2020 / 11:21 Zanimljivosti - Svjetski dan pčela

Biljke i pčele prirodno povezane neraskidivom vezom

Biljke i pčele prirodno povezane neraskidivom vezom
Foto: INZ - Vijesti.ba

Ujedinjene nacije (UN) ove godine su za temu Svjetskog dana pčela, koji se obilježava 20. maja, odabrale slogan "Spasite pčele", što dovoljno naglašava ozbiljnost situacije i nužnost zaštite pčela, drugih oprašivača i njihovih staništa.

Iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica podsjećaju da je medonosna pčela (latinski Apis mellifera) najvažniji je oprašivač među insektima. Pčele doprinose složenim, međusobno povezanim ekosistemima koji omogućavaju suživot raznovrsnom broju različitih vrsta.

Ističu da se za pčele nerijetko kaže da su jedan od nosivih stubova života na Zemlji. Ti fascinantni insekti, koji planet nastanjuju oko 110 miliona godina, su mala - velika čuda prirode čijem se načinu života i inteligenciji moramo diviti. Shvaćajući značaj i ulogu pčele u prirodi, brojni drevni narodi su je smatrali svetom.

Na svijetu postoji skoro 20.000 različitih vrsta pčela. Pčele naučnike oduševljavaju brojnim nevjerovatnim sposobnostima poput memorije, osjećaja za vrijeme i prostor, mogućnosti lokaliziranja tačnog odredišta cvijeta, ali i razlikovanja više od 130 mirisa s 98-postotnom tačnošću.

Jednako je čudesan i njihov "društveni" život jer žive u zajednicama koje predstavljaju najviši nivo organizacije "životinjske društvenosti". Unutar DNK pčele, naučnici su otkrili iznenađujuće sličnosti i veze pčela sa sisarima i čovjekom.

O posebnosti pčela govori i istraživanje koje su sproveli Centar za pčelarsko preduzetništvo Univerziteta Major i Pčelarska korporacija Čilea, koje je pokazalo da su pčele jedina stvorenja na svijetu koja ne nose bilo kakve patogene, bilo da je riječ o gljivicama, virusima ili bakterijama.

Pčele su, s obzirom na njihovu izuzetnu osjetljivost, najbolji pokazatelj zagađenja i okolišnih uvjeta. Biljke i pčele su prirodno povezane neraskidivom vezom, koja im osigurava međusobni opstanak. Taj socijalni insekt ima važnu ulogu u očuvanju i poboljšanju biodiverziteta, a svojim oprašivanjem biljaka doprinosi funkcionisanju lanca ishrane.

- Pčele i ostali polinatori oprašuju skoro 90 posto cvjetnica i 70 posto svih svjetskih usjeva. Ono što ističe pčele među ostalim oprašivačima je to što pčele žive u zajednici koja je sposobna preživjeti veliku hladnoću i pri tome othraniti leglo tako da u rano proljeće ima dovoljan broj jedinki koje su sposobne u velikoj mjeri oprašivati sve što u prirodi cvijeta, ističe Aida Šanjta-Reis, koja vodi Laboratoriju za dijagnostiku bolesti pčela INZ-a.

Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede, oprašivanje od strane samo jedne medonosne pčele vrijedi 14,6 milijardi dolara vrijednosti usjeva godišnje. Ako se ima u vidu da svaki treći zalogaj u ishrani čovjeka zavisi od pčela i njihove oprašivačke djelatnosti, nije teško zaključiti da bi sa nestankom pčela polako nestao i čovjek.

Kako bi mogli nahraniti rastuću svjetsku populaciju, treba nam sve više i više hrane, koja mora biti raznovrsna, uravnotežena i dobre kvalitete. Pčele su poznate po svojoj ulozi u visokokvalitetnoj hrani (med, matična mliječ i polen), kao i drugim proizvodima koji se koriste u medicini i drugim industrijama (pčelinji vosak, propolis i pčelinji otrov).

Međuvladina naučno-politička platforma o biodiverzitetu i uslugama ekositema (IPBES) procijenila je da pčele ne samo da osiguravaju sigurnost u hrani, nego obavljaju i ekonomske aktivnosti vrijedne 577 milijardi dolara. U svakoj zemlji ukupna korist od pčela koja se ostvari oprašivanjem, sto puta je veća od vrijednosti dobijene od svih pčelinjih proizvoda zajedno.

Pčele povećavaju prinose mnogih voćaka poput jabuka, šljiva, krušaka, trešanja i višanja za oko 60 posto, suncokreta za 40 posto, sjemena djeteline za oko 70 posto, a plodove i sjemenje raznog povrća za više od 70 posto.

Međutim, uprkos svom značaju koje pčele imaju, nerijetko se dešavaju pomori tih životinja izazvani ljudskom nepažnjom i nemarom, koji, osim što utiču na cjelokupan ekosistem, izazivaju i veliku materijalnu štetu vlasnicima košnica. Na Evropu otpada 10 posto svjetske populacije pčela, od toga 2.000 vrsta divljih pčela.

- Međutim, broj oprašivača u Evropi smanjen je u posljednjih 30 godina za tri četvrtine. Nedavne studije pokazuju da je čak 90 posto pčela već nestalo sa planete. Razlozi ovog istrebljenja zavise od geografskog područja, ali među glavne spadaju nаjnovije poljoprivredne tehnologije, klimаtske promjene, GMO, snažni pesticidi, prehrambeni stres, širenje bolesti, štetočine i prirodni neprijаtelji pčela. Također industrijski i ispušni plinovi mnogobrojnih zagađivača nepovoljno utječu na njihov razvoj i opstanak - ističe Šanjta-Reis.

Ukoliko se ostvari najcrnji scenarij i pčele jednog dana zaista izumru, stotine miliona usjeva će propasti, a čovječanstvo će se suočiti sa najvećom prijetnjom od svog postanka što bi na kraju neminovno dovelo do svjetskog rata zbog gladi, naglašeno je u izvještaju UN-a iz 124 zemlje.

S obzirom da se pčela već nalazi na listi ugroženih vrsta, borba za život sve manje populacije pčela nema alternativu. Zbog toga se ovoj vrsti sve više ustupa dosta medijskog prostora i rade se različite kampanje širom svijeta kako bi se ukazalo na značaj tog malog i krhkog, a tako bitnog organizma za cijelu planetu Zemlju.

UN je prepoznao važnost pčela u ekosistemu, te je Generalna skupština UN-a krajem 2017. donijela odluku da se 20. maj proglasi Svjetskim danom pčela jer je na taj dan 1734. rođen pionir pčelarstva Anton Janša u Sloveniji. Cilj je da se podigne svijest o njihovom značaju i upozori na enormno smanjenje broja pčela u svijetu.

Predviđeno je da se Svjetski dan pčela obilježava kroz edukaciju i aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti o značaju pčela i drugih oprašivača, na opasnosti sa kojima se suočavaju, kao i njihov doprinos održivom razvoju. Pčela je kao životinjska vrsta 2019. proglašena za najvažnije živo biće od strane Earthwatch Instituta.

Iako BiH kvalitetom meda itekako možemo konkurirati svjetskom tržištu, prisutan je uvoz meda niske kvalitete uz obaranje cijene domaćem kvalitetnom medu. Također, nije riješeno ni označavanje meda kao ni mehanizmi zaštite proizvođača i potrošača. Ipak, pčelarstvo u BiH je zadnjih desetak godina u ekspanziji, jer je proizvodnja meda postala značajan izvor dodatnih prihoda seoskih domaćinstava.

Iz INZ-a navode da je pčelarska proizvodnja u BiH organizirana u okviru udruga i saveza, a često pčelari obavljaju svoju djelatnost potpuno individualno. Posljednjih godina prisutna su poboljšanja zakonske regulative i standardizacije koja su ipak još uvijek siromašna i nedovoljna, a cjelokupan institucionalno pravni okvir je nekonzistentan. Osim pčelara, njihovih udruženja i saveza, neophodna je zainteresovanost i aktivno učešće veterinarskih organizacija i nadležnih ministarstava.

Iako pčele direktno zаvise od brige pčelаrа koji neprestano istražuju, nadgledaju zdravlje, stanje i očuvanje pčela, subvencije su, u odnosu na druge poljoprivredne grane, nerazrađene i nedorečene, čime su pčelari u startu zakinuti. Posebno je neophodno kvalitetnije uređenje državnih programa zaštite od bolesti pčela kao i zaštite od predatora.

U INZ-u smatraju da je pčelarskoj proizvodnji u BiH neophodno povećanje produktivnosti i unaprjeđenje osiguranja kvalitete. Zbog toga je neophoda izgradnja sistema kontrole proizvodnog lanca i uspostava zakonskog okvira sljedljivosti uz kontrole pčelarskih proizvoda na tržištu kao i kontrola unutar pčelarskih udruženja.

S obzirom da pčelarstvo predstavlja opštedruštveni interes, naglasak bi trebao biti na motivisanju novih mladih pčelara kroz subvencije. Evropska unija redovno sufinansira programe pčelarstva, gdje je za period od 2020. do 2022. planirala izdvojiti oko 40 miliona eura.

Jačanjem pčelarstva kao bitne razvojne privredne grane, direktno bi ojačali ekonomiju, ruralni razvoj, ekologiju, zdravlje i biodiverzitet u Bosni i Hercegovini. Svjetski dan pčela izvrsna je prilika da se pčele na jedan dan stave u središte razgovora, ne samo u naučnim, već i u političkim krugovima.

- Zajedničkim snagama (organizacija, istraživačkih i obrazovnih institucija, civilnog društva, privatnog sektora, poljoprivrednika i pčelara, kao i svakog pojedinca) možemo inicirati konkretne akcije koje bi stvorile više pejzaža prilagođenih pčelama i drugim oprašivačima, te povećali njihov broj i produktivnost jer njihovim sigurnim oprašivanjem štitimo našu prehrambenu sigurnost. Slavimo zajedno, podižemo svijest i učinimo nešto dobro za pčele - saopćeno je iz INZ-a.



(Vijesti.ba)

Izdvajamo