26°C
Mostar 31°C
Tuzla 25°C
Banja Luka 22°C
Bihać 21°C
Powered by Dark Sky

20.06.2020 / 10:00 BiH - Po receptu Salke Selmana

Kako ukrasti rijeke? Uveži vlast, policiju i tužilaštvo

Kako ukrasti rijeke? Uveži vlast, policiju i tužilaštvo

"Ovu zemlju nismo naslijedili od predaka, već smo posudili od naše unučadi.” Ova duboka misao i opasna istina nije bila na umu posljednjim vladarima Srednje Bosne koja je ponajviše uništena malim hidorcentralama (mHE).

Srednja Bosna ima ubjedljivo najveći broj izgrađenih mHE. Iznosi koncesionih naknada koje dobijaju općine i kanton su sramne, džepovi šake ljudi se bezobrazno pune, korita rijeka su suha, neke je već obrasla vegetacija, ubogi radnici su ginuli gradeći te frankenštajnske građevine, njihove smrti su zataškivane, eksplozije cijevi mHE su uništavale javnu imovinu, nanosile ekonomsku štetu lokalnom stanovništvu, podnosile su se krivične prijave…i nikom ništa.

Kako je to moguće?

„Salko Selman je kao premijer bio vladar Srednje Bosne. Napravio je takav sistem odnosa da se ništa važno i bitno nije moglo desiti bez njegovog odobrenja. Pokrio je sve. Posebno takvi projekti koji donose milionske prihode, nisu mogli biti realizovani bez njegovog znanja. Čak ni načelnici općina iz HDZ korpusa nisu smjeli bez njegove saglasnosti davati nikakva odobrenja“, počinje svoju priču Besim Ajanović, nekadašnji bliski suradnik Salke Selmana.

Ajanović je bio sekretar kantonalnog odbora SDA, u vrijeme kada je Salko Selman bio predsjednik odbora. Baš u to vrijeme su krenuli projekti minihidrocenrala. Podsjećamo da je Selman bio direktor i Razvojne banke FBiH.


Ode rijeke za 1500 maraka

„Ubrzo sam primjetio brojne nelogičnosti između onog što je obećano i onog što se zaista dešava. Primjetio sam male prihode od tih projekata koji su bombastično najavljivani. Naprimjer mHE Torlakovac ima godišnji prihod od 220 – 250 hiljada maraka. Dva posto od toga se izdvaja za koncesione naknade i dolazimo do cifre od pet hiljada maraka. Od toga 70 posto navodno zadržava kanton a 30 posto se vraća opštini. Znači opština od 250.000 maraka ima 1.500 maraka godišnjeg prihoda. I zato ode rijeka?“, pita se Ajanović.





U kantonalnom i federalnom zakonu o koncesijma jasno stoji da se upotrebna dozvola ne može dobiti dok investitor ne riješi imovinsko-pravne odnose. Ovaj akt govori na mjestu gdje je izgrađena strojara mHE Torlakovac se ne može jasno identificirati katastarska čestica, što znači da investitor ne može riješiti imovinsko pravne odnose. Ipak, oni su dobili dozvolu i već 12 godina proizvodi struju kršeći zakon.

Prema podacima Eko akcije investitori malih hidroelektrana s lokalnim vlastima potpisuju koncesione ugovore, obično u trajanju od 30 godina, u zadnje vrijeme sve češće i na 50 godina, unutar kojih se obavezuju da će plaćati i koncesionih naknadu čija dala raspodjela ovisi od entiteta i kantona na čijoj teritoriji je izgrađena mala hidroelektrana. Iznosi
koncesionih naknada su simbolični. Obično se kreću u rasponu od 1 do 3% od ukupnog prihoda kojeg ostvari mala hidroelektrana.

Ukupni prihod od koncesija opštine Fojnica, na čijoj teritoriji se nalazi čak 6 malih hidroelektrana, u periodu od 2015. do 2018. godine se kretao od 44,6 do 59,6 hiljada KM godišnje (1,38% do 1,85% od ukupnih prihoda opštinskog budžeta). Udio prihoda od koncesije Srednjobosanskog kantona, na čijoj teritoriji je do sada izgrađeno ukupno 35 malih hidroelektrana, skoro trećina od ukupnog broja, ukupno je iznosio svega 0,46% .

Jedan vodeni mlin je vrijedniji od godišnje koncesione naknade za mHE Torlakovac a tamo gdje je izgrađena ova hidrocentrala srušeno je čak 11 mlinova s kojima, i od kojih je živjelo lokalno stanovništvo.

“Mlinovi su porušeni a da vlasnici i stanovništvo o tome čak nije bilo obavješteno.”, priča nam Ajanović.

Ovakva vrsta nasilja nad brojno nadmoćnijim stanovništvom koji su protiv gradnje ovih objekata na rijekama koje njima život znače je moguća uz dobro organiziranu spregu vlasti, policije i organa gonjenja.

„Sedžad Milanović je bio desna ruka Salke Selmana. Kad sam se suprostavio ovom kriminalu i počeo glasati protiv takvih dokumenata na skupštini, Sedžad Milanović je tada kao ministar unutrašnjih poslova u 16 navrata slao policiju meni, mojoj porodici i roditeljima. On je obavljao najprljavije poslove za Selmana“, svjedoči Ajanović.

Smrt dvojice radnika

Teško je i zamisliti da među te „prljave“ poslove spada i zataškivanje smrti iz 2009. godine kada su na području opštine Gornji Vakuf poginuli tada 34-godišnji Šerif Ćelić i 20-godišnji Jasmin Čaušević. Radnici su se otrovali od isparenja ljepila kojim su lijepili unutrašnjost cijevi mini hidroelektrane na Kozičkoj rijeci.

Gradili su mHE Dubrava koja je kasnije prodana firmi Eko-elektron d.o.o. Gornji Vakuf - Uskoplje u vlasništvu Kerim Kasumović (brat Fuada Kasumovića gradonačelnik Zenice) i Marte Knežević.

Ipak, za smrt radnika do danas niko nije odgovarao.



Dubrave: Gradeći ovu hidrocentralu dvojica radnika su izgubili život 2009. godine. Niko do danas nije odgovarao

“Selman je dugo i strpljivo gradio svoju mrežu. Evo nekoliko primjera. Abdulah Burek je dugogodišnji predsjednik komisije za dodjelu koncesija SBK, jedan od najvećih agitatora za izgradnju ovih objekata. Da bi ga trajno vezao za sebe, Selman je zaposlio njegovu suprugu u ministarstvo obrazovanja.Predhodno je isposlovao da ona uzme 15.000 maraka otpremnine za radno mjesto profesorice u Gornjem Vakufu, gdje je prethodno radila”, objašnjava Ajanović.

Pored policije, važne su poluge i u tužilaštvima.

“Tako je Selman zaposlio suprugu tužitelja Šemsudina Fuške u provjetnu inspekciju, a sina tužitelja Mehe Bradića je zaposlio u BH Telecom. I tako redom. U suštini sve ih je on i postavio na to mjesto prije reforme pravosuđa. Kad sam otišao u tužilaštvo jedne prilike da provjerim šta je sa mojim prijavama protiv Selmana i Milanovića, tužilac Ivica Dujmović mi je rekao:”…kada njih dvojica kada dođu u tužilaštvo svi se tresu od straha, počev od glavnog – Senada Dautovića, pa sve do mene a ti tražiš da ja te ljude procesuiram.” Mislim da ova izjava puno objašnjava”, kazao je Ajanović.

2012. godine Ajanović je podnio obimne krivične prijave Tužilaštvu BiH. Prijavili su nezakonte radnje kompletne vlade Salke Selmana u oba mandata i sve potkrijepili obimnom dokumentacijom i dokaznim materijalima ali iz tužilaštva je dolazio samo muk.

Prema podacima Eko-akcije u Bosni i Hercegovini je do sada izgrađeno 108 malih hidroelektrana. U raznim fazama planiranja, pripreme, izgradnje je još barem 339. Prema izvorima iz redova samih investitora na kraju bi taj broj mogao iznositi i preko 600, što bi značilo da na skoro svakoj rijeci i potoku u BiH bude izgrađena barem jedna mala hidroelektrana.

Izgradnja ovolikog broja MHE u BiH nije rezultat bilo kakvih strateških potreba za el. energijom već isključivo namjera da se zadovolje investitori, koji su uglavnom izvanredno povezani s vlastima i stranačkim krugovima. U 2019. godini, u 104 male hidroelektrane proizvedeno je 497,99 GWh (što je svega 3,1% od ukupno proizvedene električne energije). BiH proizvodi daleko više električne energije nego što potroši. U BiH je u 2019. godini prozvedeno ukupno 16.074 GWh električne energije, potrošeno je 12.033 GWh. Neto izvoz je veći od neto uvoza za 3743 GWh, što je 7,5 puta više no što je proizvedeno u malim hidroelektranama.

Male hidroelektrane – velika šteta

"Za taj dan su najavili da će nestati struje. Rano ujutro pio sam kafu, kad se oko sedam sati iz plazme počelo pušiti. Vidim puši se iz onih kablova, a i frižider je dobio neki čudan rad. Ugasim sve, kad i telefon odjednom prestade raditi. Puno je tu stvari u kvaru, pumpa od etažnog grijanja, motor od garaže koji sam morao poraviti, novi televizor. I frižider je otišao u helać i evo gledam da i njega popravim. Nisam ja jedini, većina u selu ima štetu", ispričao je Jusuf u decembru prošle godine za Radio Slobodna Evropa.

Jusuf je jedan od 180 stanovnika Prokosa (Općina Fojnica) kojima je načinjena šteta od približno pola miliona maraka. Odgovorna je mini hidroelektrana Mujakovići. Utvrđeno da su problemi uzrokovani neispravnošću relejnih zaštita u postrojenju mini hidroelektrane, zbog čega je došlo do enormnog povećanja napona kod kupaca koji se električnom energijom napajaju putem srednjenaponskog voda.

Mini hidroelektrana Mujakovići jedna je od četiri hidroelektrane na području Fojnice, u vlasništvu kompanije Intrade energija d.o.o. Sarajevo. Kolektivnu tužbu su podnijeli stanovnici ovog mjesta, te privredni subjekti koji tu posluju. Pitanje je hoće li šteta ikada biti namirena.

Kada su se stanovnici Fojnice prije sedam godina okupili ispred opštine da protestvuju protiv izgradnje mHE Luke, tadašnji načelnik Salkan Merdžanić izdao saopštenje u kom između ostalog stoji:

“Razlozi zbog kojih je Općina Fojnica prihvatila gradnju mini hidroelektrana su da je Općina Fojnica prije rata imala lošu naponsku mrežu te da je jedna od četiri općine u BiH koja nema izgrađen 110 KW dalekovod. Gradnjom ovih mini centrala poboljšati naponske prilike na području općine i dobit će se sigurnost snabdijevanja električnom energijom na području općine koja je do sada ovisila o drugim lokalitetima, navodi se u saopštenju koje i danas dostupno na netu.

Inače Salkan Merdžanić, bivši načelnik općine Fojnica u dva mandata, osuđen je 2018. za korupciju za zloupotrebu položaja i ovlaštenja, te krivičnog djela povreda ravnopraavnosti pri zapošljavanju. Priznao je krivnju i dobio uvjetnu kaznu.

Mi smo na oprezu

Rober Oroz, predsjednik Udruge Eko Gotuša,čiji su članovi svojim tijelima branili rijeku Željeznicu kaže da je stanje na rijekama u SBK je najgore u državi. Posebno u Bugojnu i Gornjem Vakufu / Uskoplju. Monitoring nad MHE koje su u funkciji gotovo da i ne postoji.


“Najgore stanje je na rijeci Pršljanici u Bugojnu gdje je korito potpuno suho ispod oba vodozahvata i MHE Pršljanica 1 i MHE Pršljanica 2. Ispod vodozahvata MHE Pršljanica 1 korito je čak obraslo vegetacijom tako da se vidi da voda dugo nije tekla. Treba napomenuti da nije puno bolje stanje ni na drugim rijekama”, objašnjava Oroz.

Robert svjedoči o katastrofalnom utjecaju mHE na lokalnu zajednicu. Čak i najveće apologete izgradnje ovih objekata, danas su žestoki protivnici.

“Koristi od MHE ima samo investitor i veoma uzak krug njemu bliskih ljudi. To je jako dobro razrađena shema ostvarivanja ekstraprofita. Stoga i ne odustaju od dalje gradnje. Više je aktivnih žarišta u BiH. Svakako trenutno je najburnije na rijeci Neretvici u Konjici, Bjelavi - Foča, Prači– Pale, Kaljina – Sokolac, Jablanica – Višegrad. Uskoro bi to mogli postati i rijeke Rama (Prozor/Rama), Bunta (Bugojno), Šujica (Tomislavgrad), Lepenica (Kiseljak) i mnoge druge,” dodaje Oroz.

Kako kaže, njihovo udruženje Eko Gotuša aktivno prati sva dešavanja oko gradnje MHE u cijeloj BiH, ali i regiji. Pomažu savjetima i prenose iskustva.

“Na našoj rijeci Željeznici trenutno nema aktivnih koncesija, ali dok god se planovi gradnje MHE potpuno ne izbrišu iz “Nacrta prostornog plana općine Fojnica” mi smo na oprezu i spremni na rakciju”, dodaje Oroz.

Istraživački tim

(Vijesti.ba)

Izdvajamo