Šta za BiH znači skidanje s liste finansijski visokorizičnih zemalja!?

O tome kako se do nje došlo i šta znači ova odluka Evropske komisije za Vijesti.ba je govorio zamjenik ministra pravde BiH i aktivni sudionik cijele priče BiH Nezir Pivić.

On navodi da je, da bi se pojasnilo ono što za Bosnu i Hercegovinu predstavlja delistiranje sa EU liste visokorizičnih zemalja za pranje novca i finansiranje terorizma, potrebno pojasniti put koji je Bosna i Hercegovina prošla do skidanja sa sive liste MONEYVAL-a i FATF-a.

Naime, Evropska unija je do sada pratila rad pomenuta dva nadzorna mehanizma kada je riječ o borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.

- Po preuzimanju dužnosti zamjenika ministra u prošlom sazivu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, 2015. godine, zatekli smo katastrofalno stanje u oblasti borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma, jer se Bosna i Hercegovina nalazila na listama kako MONEYVAL-a, tako i FATF-a, gdje je prijetilo i pogoršanje njenog statusa, navodi Pivić i dodaje"

- Na sastanku na kojem se odlučivalo o rejtingu Bosne i Hercegovine predvodio sam delegaciju naše zemlje i predstavljao Vijeća ministara, te smo uz preuzimanje određenih mjera definisanih Akcionim planom, uspjeli da Bosna i Hercegovina zadrži tadašnji rejting uz obećanje da ćemo ispuniti ono što nam se nalaže Akcionim planom.

Pivić dodaje da mjere predviđene Akcionim planom nije bilo nimalo jednostavno ispuniti, naročito imajući u vidu da je to konkretno podrazumijevalo koordinacijski rad u smislu ujednačenog pristupa i provedbe zadatih aktivnosti.



- U našoj državnoj organizaciji je zahtjevno ostvariti koordiniran pristup, naročito gdje su za pojedine aktivnosti nadležni niži nivoi vlasti ili provedba zahtjeva jednak pristup nekoliko institucija pri čemu nadležnosti nisu uvijek simetrične u oba entiteta. Pored vertikalne i horizontalne koordinacije, moj tim i ja smo bili i svojevrsna spona između tehničkog nivoa pripreme aktivnosti i političkog nivoa njihove realizacije. Sa oba nivoa vlasti smo imali izvrsnu saradnju: na tehničkom nivou sa zadovoljstvom mogu reći da Bosna i Hercegovina raspolaže izvrsnim ekspertima u ovoj oblasti, a na političkom nivou smo imali razumijevanje i podršku nadležnih ministara i predsjedavajućeg Vijeća mininistara. Svi smo imali jasan cilj i ono što smo zajedno radili je urodilo plodom da Bosna i Hercegovina bude skinuta sa sive liste Moneyvala u septembru 2015. godine i FATF-a u februaru 2018. godine, a sa malim zakašnjenjem i sa EU liste visokorizičnih zemalja, navodi Pivić.

On kaže da delistiranjem BiH sa EU liste prestaju da važe određeni zahtjevi finansijskih institucija u EU prema klijentima iz Bosne i Hercegovine pri bilo kojoj vrsti poslovnog odnosa.

- Pod tim se misli na primjenu specifičnih elemenata poboljšane dubinske analize (due diligence) i uvođenje poboljšanih relevantnih mehanizama izvještavanja ili sistematskog izvještavanja o finansijskim transakcijama. Bosna i Hercegovina će, također, imati mogućnosti da osnuje podružnice ili predstavništva finansijskih institucija iz Bosne i Hercegovine u zemljama EU, ali i da određuje uspostavljanje ogranaka ili predstavništava u Bosni i Hercegovini drugim finansijskim institucijama. Najvažnije je da, pored navedenog, delistiranje znači i da nema više ograničavanja poslovnih odnosa ili financijskih transakcija prema Bosni i Hercegovini, što je bitno za bosanskohercegovačke privrednike, ali i strane investitore i međunarodnu privrednu saradnju, pojašnjava Pivić i zaključuje:

- Delistiranje Bosne i Hercegovine ne znači da je posao završen, jer se oblast borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma razvija u skladu sa novim zahtjevima i izazovima koje pred nas postavljaju kriminalci, pa u tom smislu se pred našu zemlju na međunarodnom nivou postavljaju unaprijeđeni standardi u cilju preveniranja i suzbijanja pojave pranja novca i finansiranja terorizma.



(Vijesti.ba)