-2°C
Mostar 1°C
Tuzla -3°C
Banja Luka -3°C
Bihać 0°C
Powered by Dark Sky

20.11.2020 / 20:00 Politika - Haris Silajdžić

Dejton nije implementiran i pored garancija velikih sila

Dejton nije implementiran i pored garancija velikih sila
Foto: Vijesti.ba

Dejtonski sporazum nije implementiran i pored garancija velikih sila, posebno Aneks 7 koji se tiče povratka prognanih i raseljenih, poručio je Haris Silajdžić, ministar vanjskih poslova...

... Republike Bosne i Hercegovine i predsjednik Vlade RBiH u ratnom periodu, te bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (2006.-2010.), u razgovoru za Anadolu Agency (AA).

Ovaj političar, koji je uz rahmetli Aliju Izebegovića, prvog demokratski izabranog predsjednika Predsjedništva RBiH, podnio najveći teret ratnog liderstva napadnute i okupirane Bosne i Hercegovine, 25 godina poslije, govorio je o Dejtonskom mirovnom sporazumu, kojim je 21. novembra 1995. godine zvanično prekinut rat u BiH.

Silajdžić je, kao član delegacije BiH koja je prihvatila Sporazum, bio u Daytonu, u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

"Znamo da su presude donesene poslije Daytona potvrdile da se u BiH radilo o agresiji i planiranom genocidu u cijeloj BiH po mišljenju mnogih. Presuda o genocidu, međutim, odnosi se samo na Srebrenicu. Sam Dayton posljedica je političke odluke velikosrpskog establišmenta u Beogradu, ali i pristajanja hrvatskog političkog vrha na podjelu BiH između dvije susjedne države zloupotrebom vojne sile i zločinima protiv civilnog stanovništva, koji se u Evropi nisu dogodili od Drugog svjetskog rata", rekao je Silajdžić i dodao:

"Međunarodna zajednica nije bila neutralna. Vijeće sigurnosti UN-a još u septembru 1991. izglasalo je nametanje embarga na naoružavanje svim bivšim jugoslovenskim republikama (rezolucija 713) što je prirodno pogađalo gotovo isključivo BiH."

Tadašnji američki predsjednik Bill Clinton je, kako se prisjetio Silajdžić, rekao da je embargo "išao na štetu Bosne". Ipak, embargo je ostao na snazi i pored nastojanja nekih američkih političara, kao što su Joseph Biden i Robert Dole, čime je omogućeno srpskoj oružanoj sili da u prvim mjesecima agresije ostvari ciljeve etničkog čišćenja na velikom dijelu BiH putem masovnih ubijanja, konclogora i progona civilnog stanovništva. Pružajući otpor agresiji, političko i vojno rukovodstvo BiH bilo je prisiljeno kršiti embargo da bi ostvarilo pravo na samoodbranu, koje je prirodno pravo zaštićeno Poveljom UN-a.

"BiH je postala članicom UN-a 22. maja 1992. godine. Embargo je održavan u suprotnosti sa Poveljom UN-a, uglavnom zbog stava političkih centrala u Londonu, Parizu i Moskvi, gdje je i iniciran, i pored masovnog stradanja civilnog stanovništva koje se nije moglo braniti bez oružja protiv vojne sile bivše JNA", istakao je Silajdžić.

U situaciji kad je BiH u tim ključnim momentima imala protiv sebe domaće ekspoziture politika susjednih država, vlade velikih evropskih država u Londonu, Parizu i Moskvi, i embargom vezane ruke, nastojanja američke administracije, kako je kazao, nisu bila dovoljna da se taj odnos promijeni.

BiH je imala i prijatelje koji su pomagali, uglavnom u islamskim zemljama i dobar dio medija, pogotovo američkih, na svojoj strani.

"Ovakvi odnosi i ukupan kontekst su se prirodno odrazili na Dejtonski sporazum, koji je donio mir, ali je i prihvatio rezultate ostvarene agresijom i genocidom. To je činjenica koja stoji na putu stabilizacije BiH kao demokratske države ravnopravnih građana. Treba reći da Dejton nije implementiran i pored garancija velikih sila, posebno Aneks 7 koji se tiče povratka prognanih i raseljenih", rekao je Silajdžić istakavši da je ovo jedan od uzroka oživljavanja pretenzija prema BiH, posebno vidljivih u djelovanju velikosrpske iredente i vlade u Beogradu sa situaciji prilagođenim pristupom, a uz podršku Moskve.

Odgovor ukupne međunarodne zajednice na opasnosti koje izaziva otvoreno miješanje u stvari BiH je neadekvatan, smatra Silajdžić, uz napomenu da slučaj BiH ne smije biti priča od genocida do Dejtona i natrag, ne samo zbog BiH.

Silajdžić smatra da "će izbori u BiH biti produktivni kada se ostvare osnovne pretpostavke kao što su transparentnost i integritet, te obaviještenost i ozbiljan pristup onih koji biraju i onih koji se biraju".

"Izbori u Bosni i Hercegovini će biti produktivni kada se ostvare osnovne pretpostavke kao što su transparentnost i integritet izbora te obaviještenost i ozbiljan pristup onih koji biraju i onih koji se biraju, ovom stubu demokratije kako se izbori često nazivaju. U našem slučaju važan je okvir u kome se izbori događaju", rekao je Silajdžić.

Govoreći o nedavno održanim izborima u SAD-u, Silajdžić je rekao da je moguće da će nova američka administracija na čelu sa predsjednikom Joeom Bidenom u okviru novog odnosa prema Evropi i NATO-u poduzeti mjere koje će se bazirati na pravima BiH kao članice UN-a, odredbama Dejtonskog sporazuma i presudama Suda za ljudska prava u Strazburu koje dokidaju diskriminaciju i primat etničkog principa, koji je neprirodnom vojnom silom i genocidom nametnutut BiH.



(Vijesti.ba / AA)

Izdvajamo