8°C
Mostar 11°C
Tuzla 11°C
Banja Luka 11°C
Bihać 10°C

08.01.2021 / 15:54 Politika - Ekskluzivno

OHR: Nelegalna Skupština na kojoj je smijenjena Vlada TK

OHR: Nelegalna Skupština na kojoj je smijenjena Vlada TK
Foto: Vijesti.ba
OHR dao svoje tumačenje. Krivične prijave već podnesene, Tužilaštvo TK pokrenulo istragu ...

Šta se dešavalo

Politička trakavica u TK počela je sjednicom Skupštine 16. decembra 2020. kada je nova većina, koju čine SDP BiH, PDA, SBB i Naša stranka, predložila smjenu aktuelnog rukovodstva Skupštine i Vlade. Na tu tačku dnevnog reda pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa pokrenuli su članovi rukovodstva Žarko Vujović (SDBiH) i Boris Krešić (DF).

Sjednica započeta 31. decembra je zbog nedostatka kvoruma (prisustvovalo joj 16 zastupnika, op.a.) prekinuta. Paralelno s održavanjem te sjednice u prostorijama BKC-a, nova skupštinska većina sazvala je sjednicu u prostorijama Skupštine TK. Na toj sjednici smijenjeno je aktuelno rukovodstvo Skupštine. Za novog predsjednika izabran je Slađan Ilić (SDP BiH), a za njegovu novu zamjenicu Vedrana Petrović (SDP BiH). Lejla Vuković iz SBB-a ostala je na ranijoj funkciji zamjenice. Također je smijenjena Vlada TK na čelu s premijerom Denijalom Tulumovićem.

Tumačenje OHR-a

Danas je stiglo i tumačenje Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR). Tumačenje prenosimo u cjelosti:

"Nedavni događaji u Tuzlanskom kantonu ozbiljno su ugrozili vladavinu prava i predstavljaju prijetnju po stabilnost i neometano funkcioniranje institucija u ovom Kantonu. Usljed niza radnji koje su preduzete 31. decembra 2020. godine, naročito uključujući pokušaje jednog od zamjenika predsjednika Skupštine da sazove i održi 'sjednicu Skupštine' s predstavnicima političkih stranaka koje čine novu većinu u Skupštini, kao i odluku Vlade Tuzlanskog kantona u vezi s nastupanjem vanrednih prilika i naknadnim usvajanjem niza pravnih akata od strane Vlade u takvim vanrednim prilikama, zanemaren je važeći ustavni i pravni okvir i mogle bi nastupiti posljedice koje u znatnoj mjeri nadilaze politički spor zbog kojeg su takve mjere u prvom redu i pokrenute. U ovakvim okolnostima, želio bih s vama podijeliti svoje pravno mišljenje i predložiti daljnje korake.

S obzirom da bi se u vezi s prethodno navedenim pitanjima mogli pokrenuti postupci pred sudovima, posebno pred Ustavnim sudom Federacije BiH, stavovi iskazani u nastavku navedeni su bez prejudiciranja budućih odluka sudova, u slučaju da se ova pitanja iznesu pred njih.

Kao prvo, napominjemo da je dana 16. decembra 2020. nova većina u Skupštini Tuzlanskog kantona pokušala smijeniti Vladu i dio rukovodstva Kantonalne skupštine, ali da je ova inicijativa propala nakon što se predsjednik Kantonalne skupštine Žarko Vujović, koji je kasnije podržan od strane zamjenika predsjednika Borisa Krešića, pozvao na vitalni nacionalni interes. S tim u vezi važno je podsjetiti da pozitivni pravni okvir, koji je sadržan u članu V.2.7a Ustava FBiH, članu 26b Ustava Tuzlanskog kantona, kao i članu 68 Poslovnika o radu Skupštine Tuzlanskog kantona, predviđa da ukoliko se više od jednog predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg zakonodavnog organa u kantonu pozove na vitalni nacionalni interes, za usvajanje takvog akta potrebna je većina glasova unutar svakog od klubova konstitutivnih naroda zastupljenih u datoj Skupštini.

Za razliku od postupaka za utvrđivanje postojanja vitalnog nacionalnog interesa koje je pokrenuo jedan predsjedavajući ili jedan zamjenik predsjedavajućeg uz podršku dvotrećinske većine odgovarajućeg kluba jednog od konstitutivnih naroda ili dvotrećinske većine jednog od klubova konstitutivnih naroda, takvo pozivanje ne podliježe razmatranju od strane Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa pri Ustavnom sudu.

Međutim, važno je da se takav postupak koristi odmjereno i isključivo u svrhu zaštite legitimnih interesa jednog ili više konstitutivnih naroda. Promjena većine u kantonalnoj skupštini koja dovodi do izglasavanja nepovjerenja ne mora nužno otvoriti takva pitanja.

U pogledu pokušaja sazivanja i održavanja paralelne 'sjednice Skupštine' i 'akata' koji su tom prilikom doneseni, Poslovnik o radu Skupštine Tuzlanskog kantona, koji je usvojen na osnovu odredbi Ustava Federacije BiH i Ustava Tuzlanskog kantona, jasno predviđa da sjednicu Skupštine saziva zamjenik predsjednika Skupštine isključivo u slučaju kada je predsjednik spriječen da to učini ili kada predsjednik odbije da sazove sjednicu (član 59.). Nijedan od ova dva uslova nije bio ispunjen kako bi se omogućilo da zamjenik predsjednika Lejla Vuković sazove paralelnu sjednicu. Ovaj događaj očigledno nije ispunio neophodne zakonske uslove da bi se ista smatrala sjednicom Skupštine, pa se shodno tome akti doneseni na toj sjednici ne mogu smatrati validnim.

Odgovor koji je uslijedio nakon ovakve nezakonite sjednice predstavljala je odluka Kantonalne vlade da se na vanrednoj sjednici, održanoj 31. decembra 2020. godine proglasi stanje vanrednih prilika, da se naknadno usvoji budžet Tuzlanskog kantona za 2021. godinu i Zakon o izvršenju budžeta za 2021. godinu, te da se da saglasnost na Finansijski plan Zavoda zdravstvenog osiguranja. lako se članom 45 Ustava Tuzlanskog kantona Kantonalna vlada ovlašćuje da donosi posebne zakonodavne mjere od vitalnog značaja za kanton koje spadaju u nadležnosti Kantonalne skupštine, na to se može pozivati isključivo nakon ispunjavanja svih specifičnih uslova predviđenih u istom članu, u kojem se izričito predviđa da 'moraju postojati vanredne prilike, za vrijeme trajanja opasnosti po zemlju i Kanton i kada postoji objektivna nemogućnost da se sazove Skupština Kantona'. Član 45 Ustava Tuzlanskog kantona glasi:

'U vanrednim prilikama, za vrijeme trajanja opasnosti po zemlju i Kanton i kada postoji objektivna nemogućnost da se sazove Skupština Kantona, Vlada Kantona je ovlašćena da donosi propise od vitalnog značaja za Kanton iz nadležnosti Skupštine Kantona, kojima se ne mogu derogirati prava i slobode utvrđene Ustavom Federacije, ovim ustavom i drugim propisima.

Propis donesen u skladu sa prethodnim stavom Vlada Kantona će odmah po prestanku okolnosti zbog kojih Skupština Kantona nije mogla zasjedati, podnijeti Skupštini Kantona na porvrđivanje.

U slučaju ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti i vanrednih prilika, Vladi Kantona produžava se mandat za vrijeme trajanja tog stanja, a najduže šest mjeseci po prestanku tih okolnosti'.

Proglašavanje stanja vanrednih prilika koje se svodi na javne vanredne situacije poput onih predviđenih članom 45 Ustava Tuzlanskog kantona predstavlja ozbiljnu stvar, budući da se njime mijenja raspodjela funkcija i ovlaštenja između različitih resora vlasti, čime se Vladi omogućava da donosi akte koji inače spadaju u nadležnost kantonalnog zakonodavnog organa. Iz tih razloga, Ustavom Tuzlanskog kantona ograničava se njegovo korištenje, konkretno na način da se odredi da takvo proglašavanje treba uslijediti isključivo kao odgovor na neku vanrednu situaciju čije su razmjere takve da ista može imati posljedice i izvan granica kantona, a samim tim ugrožavati i Bosnu i Hercegovinu u cjelini. Pored toga, kao kumulativni uvjet također se predviđa i to da takva vanredna situacija čini 'objektivno nemogućim sazivanje kantonalne skupštine'. Sama činjenica da je Vlada na dan kada je sazvana redovna sjednica Skupštine prihvatila postojanje stanja vanrednih prilika prema članu 45. Ustava ukazuje na slabost takvog argumenta.

Činjenica da je ovo pozivanje nastupilo kao odgovor na pokušaj sazivanja paralelne 'sjednice' koja nije bila zakonito sazvana pokazuje da je njegova prvenstvena namjera bila da se odgovori na političke interese i na spremnost da se ponište radnje koje je navodno preduzela 'Skupština' tog istog dana. Zahvaljujući tome, može se ozbiljno sumnjati u to jesu li ispunjeni kumulativni uslovi propisani članom 45. Ustava koji bi opravdali da Vlada preuzme specifične nadležnosti Skupštine i jesu li vanredne prilike uistinu objektivno onemogućile sazivanje sjednice Skupštine.

Zbog činjenice da 'paralelna' sjednica nije legalno sazvana, ista nije ispunila neophodne zakonske uslove da bi se mogla smatrati sjednicom Skupštine, pa akte donesene na toj sjednici stoga ne bi ni trebalo smatrati validnim. Nije bilo ni opravdano prema članu 45. Ustava Tuzlanskog kantona da Vlada prihvati nastanak vanrednih prilika niti da preuzme ovlaštenje za donošenje propisa koji inače spadaju u nadležnost Kantonalne skupštine.

Kantonalna skupština u svojim rukama drži ključ za razrješenje situacije u ovom Kantonu. Shodno tome, pozivam organe vlasti Tuzlanskog kantona da hitno sazovu sjednicu Skupštine Tuzlanskog kantona u cilju usvajanja zakonodavnih akata koji su od ključnog značaja za građane Kantona, uključujući i Budžet Tuzlanskog kantona za 2021. godinu te Zakon o izvršenju budžeta za 2021. godinu. Da bi to bilo uspješno, važno je da predsjednik Skupštine Tuzlanskog kantona g. Žarko Vujović sazove sjednicu Skupštine bez daljeg odlaganja. Konstatiramo da već postoji procedura pomoću koje Skupština može riješiti situaciju u kojoj predsjednik eventualno odbija da sazove sjednicu.

Ponovo bih podsjetio da svi izabrani i imenovani dužnosnici u Skupštini i Vladi, kao i sve političke stranke, imaju obavezu da stalno postupaju unutar ustavnih i zakonskih okvira. Nadam se da će ovo mišljenje obezbijediti prostor koji je strankama zastupljenim u Skupštini Tuzlanskog kantona neophodan kako bi što prije pokrenule političku raspravu s ciljem postizanja dogovora kojim se ni na koji način ne bi ugrozila vladavina prava i mogućnost da institucije Tuzlanskog kantona izvršavaju svoje obaveze u najboljem interesu javnosti."

 

Pitanje odgovornosti

Podsjetimo, predsjednik Skupštine TK Žarko Vujović potvrdio je za Vijesti.ba da je već podnio krivične prijave protiv odgovornih osoba, te je u svojstvu svjedoka saslušan pred Tužilaštvom TK.

Nakon tumačenja OHR-a, postavlja se pitanje hoće li pravosudne institucije procesuirati cijeli slučaj i ko će odgovarati za pokušaj nelegalnog preuzimanja vlasti u TK.  


D.K.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo