16°C
Mostar 17°C
Tuzla 17°C
Banja Luka 15°C
Bihać 17°C
Powered by Dark Sky

27.01.2021 / 20:00 BiH - Denis Čarkadžić

Izgraditi sistem u kojem će oni koji blokiraju izbore snositi posljedice

Izgraditi sistem u kojem će oni koji blokiraju izbore snositi posljedice
Foto: Vijesti.ba

Politički analitičar Denis Čarkadžić kazao je za Vijesti.ba kako je potrebno uložiti sve napore kako bi zaživjela vladavina prava u BiH kako bi se u budućnosti spriječile bilo kakve blokade izbornog procesa.

On je za Vijesti.ba komentirao najave Milorada Dodika kako bi SNSD i HDZ mogli bojkotirati Opšte izbore naredne godine.

„Najava bojkota izbora u Bosni i Hercegovini bilo je i ranije, ali do sada niko nije ostao dosljedan tim najavama jer su one, u momentu kada su date, bile u funkciji pritiska na institucije sistema, u prvom redu na Centralnu izbornu komisiju, zatim na zakonodavna tijela ali i na strane faktore u BiH, što je i sada slučaj. Vrlo brzo, takve najave padale su u zaborav jer su politički subjekti koji su prijetili bojkotom bili svjesni da bi njime nanijeli veliku štetu upravo sebi i nikome i ničemu drugom“, kaže Čarkadžić.

On smatra da su i Dodikove najave bojkota u ovom trenutku daleko od tačke u kojoj bi se mogle ozbiljno shvatiti što ne znači da se to ne može promijeniti, ali je definitivno jasno da bi sam bojkot bio njegova veoma loša procjena.

„Međutim, ono što je definitivno moguće da se ostvari i što treba najozbiljnije uzeti u obzir su prijetnje onemogućavanjem održavanja Opštih izbora 2022. godine. S tim u vezi, treba podsjetiti da je izborni proces 2020. godine bio najdirektnije ugrožen neusvajanjem Budžeta za 2020. godinu i da su finansijski uslovi za njihovo održavanje u posljednji momenat obezbijeđeni samo zahvaljujući enormnom pritisku od strane dijelova međunarodne zajednice“, podsjeća Čarkadžić.

Čarkadžić dodaje da ono što u svemu tome najviše zabrinjava je činjenica da niko nije i neće odgovarati za kršenje Izbornog zakona na osnovu kojeg su nadležne institucije morale, a nisu, u zakonski predviđenom roku obezbijediti novac za izbore.

„Stoga, a obzirom na to da ne postoji mehanizam koji bi to spriječio ili sankcionisao, s pravom se može postaviti pitanje šta ili ko sprječava političke subjekte koji za to imaju kapacitet da, u pokušaju da na taj način isposluju svoje političke ciljeve, ponove sličnu blokadu i uoči Opštih izbora 2022. godine?“, pita se naš sagovornik.

Da je u ovakvom političkom kontekstu u BiH sve moguće svjedoči i blokada implementacije izborne volje građana Federacije BiH, gdje ni više od dvije godine nakon izbora nema nove izvršne vlasti, dodaje on.

„U vremenu koje je pred BiH, vjerovatno najsloženijem unutrašnjo-političkom trenutku u protekle dvije decenije, do sada najžešćoj geopolitičkoj borbi koja slijedi te odsudnoj odbrani svojih pozicija od strane struktura moći u našoj zemlji kojima je status quo i njegovo održavanje suštinski cilj, niko ne bi trebao biti iznenađen ukoliko se potegne i za takvim potezima koji bi imali za cilj potpuno suspendovanje i ono malo demokratije koje ima u BiH, a to je održavanje i samih izbora 2022. godine“, upozorava ovaj politički analitičar.

Stoga, puno korisnije od pukog nagađanja kakve bi to posljedice moglo imati je usmjeravanje energije i svih raspoloživih kapaciteta domaćih i stranih političkih faktora u BiH na uspostavi vladavine prava u našoj zemlji i provođenja reformi u tom pravcu čija bi implementacija, skupa sa reformama koje bi doprinijele efikasnijem funkcionisanju državnog aparata, u budućnosti spriječila bilo kakvu mogućnost blokade izbornog procesa, te obezbijedila uslove da oni koji bi to eventualno pokušali budu sankcionisani, zaključio je Denis Čarkadžić.


(Vijesti.ba)

Izdvajamo