Osmani: Mir se može postići kada Srbija zažali, kada zatraži oprost

U obraćanju poslanicima Osmani je izjavila da je njenim izborom na poziciju predsjednice Kosovo pokazalo primjer kako žene treba da budu predstavljene na institucionalnom nivou.

Osmani je, pored Atifete Jahajge, druga žena koja je izabrana za predsjednicu Kosova.

„Institucije naše zemlje sve više odražavaju strukturu našeg društva i našu raznoliku istoriju, ali takođe imamo i mnogo posla“, rekla je Osmani.

"Ovo nisu laka vremena, izazovi su veliki, posebno kada je u pitanju pandemija koja zahtijeva da se udružimo u borbi protiv nje", rekla je nova predsjednica Kosova.

Ona je spomenula i Vasfiju Krasnići, poslanicu Pokreta Samoopredjeljenje, koja je bila žrtva seksualnog nasilja tokom rata na Kosovu.

„U Vladi danas imamo i one koji su preživjeli masakr u Dubravi, na čelu Vlade je naš premijer, bivši politički zatvorenik. Svako od njih i mnogi drugi u ovoj sali su izgubili svoje najdraže, ali danas otvaramo novu stranicu u istoriji Kosova. Zajedno smo pretvorili bol u snagu”, rekla je Osmani i dodala da je „Kosovo ponovo primjer demokratije“.

Osmani je rekla kako su SAD, Evropska unija i Albanija tri najvažnija saveznika Kosova i dodala da kao predsjednica Kosova poziva sve političare na saradnju i toleranciju.

Navela je i da pravda neće biti dostignuta dok Srbija ne bude odgovarala za zločine koji su počinjeni na Kosovu. Kako je rekla, pred Kosovom je i dijalog “koji se mora voditi na ravnopravan način”.

"Mir se može postići samo kada budemo vidjeli da Srbija žali, kada zatraži oprost i kada bude dostignuta pravda za one koji su patili od njihovih zločina", navela je Osmani.

"Biću predsjednik svih. Nije nas previše da bi bili podijeljeni na nas i njih. Moja vrata će biti otvorena za sve", poručila je Osmani nakon izbora za predsjednicu.

Ona je "obećala da će raditi na jačanju države, vladavini prava, da će zaštititi svaki centimetar zemlje".

Osmani je za predsjednicu izabrana u trećem krugu glasanja. Za njen izbor glasao je 71 poslanik, a 11 listića je bilo nevažećih. Glasanju su prisustvovala 82 poslanika.

Vjosa Osmani se na februarskim izborima kandidovala za predsjednicu Kosova na listi Pokreta Samoopredjeljenje i dobila preko 300.000 glasova građana.

Rođena je 17. maja 1982. godine u Mitrovici. Pravni fakultet je završila na Univerzitetu u Prištini, dok je master studije i doktorat završila na Univerzitetu u Pittsburghu (SAD).

Osmani je bila dio kosovske delegacije, koja je pred Međunarodnim sudom pravde branila proglašenje nezavisnosti 2008. godine. Kosovo je tada dobilo slučaj protiv Srbije, odnosno Međunarodni sud pravde je utvrdio da proglašenje nezavisnosti Kosova nije protiv međunarodnog prava.

Dugi niz godina je bila aktivistkinja DSK da bi 2009. godine bila postavljena na mjesto šefice kabineta tadašnjeg predsjednika Kosova Fatmira Sejdiua. Bila je izričito protiv izbora Hašima Tačija (Hashim Thaci) za predsjednika Kosova 2016. godine zbog čega je došla u sukob i sa svojom strankom.

U tri mandata je bila poslanica u Skupštini Kosova ispred DSK-a a na oktobarskim parlamentarnim izborima 2019. godine je bila i kandidatkinja za premijerku ispred te stranke. Dobila je preko 175.000 glasova i postala najistaknutija žena u parlamentarnoj istoriji Kosova.

DSK je na tim izborima bio na drugom mjestu i formirao je koalicionu vladu sa pobjedničkom partijom, Pokretom Samoopredjeljenje Aljbina Kurtija (Albin Kurti). Kurti postaje premijer a Vjosa Osmani je izabrana za predsjednicu Skupštine Kosova.

Međutim, u martu 2020. godine, Vlada na čelu sa Aljbinom Kurtijem je srušena upravo na zahtjev koalicionog partnera Demokratskog saveza Kosova, čemu se Vjosa Osmani oštro protivila.

Već u julu 2020. godine Osmani je smijenjena sa svih vodećih mjesta u DSK a na prijedlog tadašnjeg predsjednika stranke Ise Mustafe. Mustafa je tvrdio da je Osmani prekršila statut stranke, kada je govorila protiv vlade koju je predvodio njen do tada stranački kolega Avdulah Hoti.

Novembra 2020. godine, kao predsjednica Skupštine Kosova, Vjosa Osmani preuzima funkciju vršiteljke dužnosti predsjednice Kosova a nakon što je Hašim Tači podnio ostavku jer su Specijalizovana veća protiv njega potvrdila optužnicu za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Na posljednjim parlamentarnim izborima 14. februara 2021. kandidovala se za predsjednicu Kosova na listi Pokreta Samoopredjeljenje. Dobila je preko 300.000 glasova i postala ponovo najistaknutija žene u politici Kosova ali i kandidat uopšte.

(Vijesti.ba / RSE)