Analiza 'trećeg': Čovićev HNS na Jelavićevom putu

Bolje poznavatelje prilika nije zavaralo niti navodno napuštanje HNS-a od strane Republikanaca (HRS). Naime, radi se o desnom krilu HDZ-a na koje se skupljaju nezadovoljnici, koji će se kad god to bude potrebno staviti u funkciju Dragana Čovića.

Šta je zapravo HNS i kako je nastao!?

Uoči parlamentarnih izbora 2000. godine, kao odgovor amandmane tadašnjeg šefa misije OSCE-a u BiH Robert Barrya na Izborna pravila i propise u BiH, održana je utemeljiteljska sjednica Hrvatskog narodnog sabora BiH na kojem je usvojena Deklaracija o pravima i položaju hrvatskog naroda u BiH. Na osnovu te deklaracije tadašnji član Predsjedništva BiH Ante Jelavić (HDZ) podnosi Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti "Barryjevih amadmana" po kojima se biraju izaslanici za Dom naroda FBiH i BiH iz reda hrvatskog naroda s prijedlogom za izdavanjem privremene mjere, ali taj zahtjev Ustavni sud BiH odbacuje .

U martu 2001. godine uslijedilo je treće zasjedanje HNS-a na kojem su donesene odluke o uspostavi Hrvatske samouprave u BiH. Tadašnji visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch smijenjuje Antu Jelavića s dužnosti člana Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ BiH s obrazloženjem da je tim odlukama ugrozio ustavno uređenje Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine s ciljem stvaranja hrvatske federalne jedinice u BiH.

Samouprava je finansirana iz Hercegovačke banke, a Jelavić je 2004.godine uhapšen na osnovu optužbi za postojanje tajnih novčanih fondova odnosno tajnih računa HDZ BiH i HVO-a u Hercegovačkoj banci. Sud BiH 2005. godine prvostepenom presudom osuđuje Jelavića krivim za zloupotrebu položaja i nesavjesno vršenje službene dužnosti na 10 godina zatvroa. U međuvremenu, Jelavić je kaznu u matičnoj domovini BiH zamijenio slobodom u bjekstvu u rezervnoj Hrvatskoj.

Rad HNS-a obnovljen je u aprilu 2011.godine kao odgovor HDZ-a BiH na formiranje platformaške Vlade FBiH predvođene SDP-om uz asisteniciju visokog predstavnika Valentina Inzka. Na čelo HNS-a dolazi lider HDZ-a Dragan Čović. I dok je Jelavićev HNS iz 2000. godine osnovan kao odgovor hrvatske politike na politiku međunarodne zajednice u BiH, Čović je poučen tom lekcijom učinio sve da svoje sljedbenike I političke protivnike ubijedi da njegov HNS ima podršku međunarodnog faktora. U stvaranju takve percepcije I na moment ne samo percepcije, na ruku mu je išla i činjenica da su Amerikanci, koji su se tenkovima borili protiv Hrvatske samouprave, glavnu riječ u BiH prepustili partnerima iz Evropske unije.

Ipak, ciljevi politike HNS-a od Jelavića do Čovića nisu se mijenjali što se najbolje vidi kroz nastojanja HNS-a da dobije Izborni zakon po mjeri HDZ-a. Jasno je da su ti zahtjevi u potpunoj suprotnosti sa evropskim standradima, stavovima PIC-a i vodećih država članica EU, što govori da će HNS teško ostvariti svoje političke ciljeve političkim sredstvima, a druga u BiH nikome nisu na raspolaganju. To najbolje zna Ante Jelavić.


D.N

(Vijesti.ba)