Srbiji nagoviješten novi odnos SAD i EU prema BiH i Kosovu

... a pitanje je ponovo postalo aktuelno i jasno prepoznatljivo prethodne nedjelje – u isto vrijeme kada su specijalni izaslanici Amerike i Evropske unije Metju Palmer i Miroslav Lajčak posjetili Beograd, predsjednik parlamenta i lider SPS-a Ivica Dačić bio je u višednevnoj posjeti Moskvi.

Prema mišljenju Sonje Biserko iz Helsinškog odbora za ljudska prava, Dačić je bio u Rusiji samo iz jednog razloga.

“Mislim da je on tražio tu podršku prije svega u vezi sa Kosovom. Naravno, Rusija sada daje te izjave gdje ona kaže da je Kosovo dio Srbije i da će ona stati iza Rezolucije 1244 i da će štititi integritet Srbije. Međutim, Rusija ima svoje račune koje će vjerovatno pokušati da izmiri i vidjećemo šta će biti na samitu u Ženevi na susretu između Putina i Bajdena", smatra Biserko.

Kakvu poruku šalje Beograd i može li takva spoljna politika opstati na duže staze je pitanje koje se nameće, a zvaničan stav, koji donekle potvrđuje i analitičar blizak vladajućoj SNS Dragomir Anđelković je da Srbija time može samo da profitira.

“Naši interesi su i na Zapadu i na Istoku. Istok je bitan kada se radi o odbrani našeg teritorijalnog integriteta i nacionalnog interesa u klasičnom smislu podrške Srbima u regionu, zalaganje za očuvanje Kosova u sastavu Srbije. Opet, Zapad ima težinu u ekonomskoj sferi, mi svakako u velikoj mjeri ekonomski sarađujemo sa EU. I drugo, treba da budemo svjesni da zapadni centri moći mogu da nam naprave dosta problema, i više nego što ih sada imamo", ocjenjuje Anđelković.

Uz ocjenu da je Beograd uspijevao vješto da manevriše između četiri stuba zvanične spoljne politike, Biserko ističe da je i Zapad doprinio takvoj situaciji, da je bio prilično neaktivan u regionu i da se izborom Džoa Bajdena za predsjednika Amerike stvari polako mijenjaju – što se osjetilo i prilikom posjete Palmera i Lajčaka.

“Posjeta Lajčaka i Palmera bila je vrlo znakovita, prije svega zato što je to nagovještaj tog novog odnosa prema Bosni i Kosovu, kao dva pitanja koja su nezavršen posao – znači zatvara se pitanje granica, jer to je jedna od glavnih poruka Palmera. A drugo, jeste da će sada Amerika zajedno sa Evropom posvetiti pažnju vladavini prava, ljudskim pravima, pluralizmu i toleranciji, sve ono što više ne stanuje u Srbiji već godinama i to istovremeno znači da Srbija i Zapadni Balkan još niz godina neće biti relevantan kandidat za članstvo u EU", smatra Biserko.

Za Anđelkovića generator približavanja Srbije Rusiji i Kini je Zapad, koji, po njegovom mišljenju ne uvažava srpske nacionalne interese.

“Na koji način EU ili Amerika mogu da pomognu Srbiji da napravi otklon od Istoka? To je potpuno iracionalno ako ne naprave otklon od dosadašnje politike. Ako žele da se Srbija ne približava dalje istočnim centrima moći, Moskvi i Pekingu, onda moraju nešto da urade za Srbiju. Na primjer da nam ponude fer rješenje za Kosovo i Metohiju ili da promijene odnos prema Republici Srpskoj", kaže on.

Teško je i zamisliti Brisel i Vašingtona promijene pozicije oko Kosova ili Bosne i Hercegovine, a Biserko na kraju podsjeća da je Bajden stavio među svoje spoljnopolitičke prioritete i Zapadni Balkan, i da je to usaglasio i sa evropskim partnerima.

“Znači Evropa i Amerika su definitivno definisale balkanski prostor kao svoju interesnu sferu, bezbjednosnu sferu i sve ono što ide uz to. I u tom smislu najavljen je pritisak EU na pet članica EU koje nisu priznale Kosovo, što je takođe nešto što je Amerika izdejstvovala i već se pokazuje rezultati kod Grčke i Španije koje podižu svoje kancelarije na viši nivo… To znači da Beograd više neće moći da manipuliše i nekako pliva u tom jednom međuprostoru, s obzirom da tih 5 zemalja se nikada nije deklarisalo oko statusa Kosova", zaključuje Biserko.

U datim okolnostima Beograd je sve bliže situaciji u kojoj mu i Zapad i Istok sve manje vjeruju, što je potencijalno veoma opasna pozicija. Skrivanje iza četiri spoljnopolitička stuba sve teže prolazi na velikoj sceni i trenutak kada će vlast u Srbiji morati da se jasnije opredijeli je sve bliži.


(Vijesti.ba / Glas Amerike)