8°C
Mostar 10°C
Tuzla 14°C
Banja Luka 14°C
Bihać 10°C

15.06.2021 / 19:03 Obrazovanje - Ima nedostatke

Profesori UNSA protiv Nacrta Zakona o visokom obrazovanju KS

Profesori UNSA protiv Nacrta Zakona o visokom obrazovanju KS
UNSA / Vijesti.ba
Nekoliko desetina profesora i asistenata Univerziteta u Sarajevu nezadovoljni su Nacrtom Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo. Oni su detaljno obrazložili zašto smatraju da ovaj nacrt zakona ima nedostatke.

Izmjene Zakona o visokom obrazovanju iniciralo je kantonalno Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade, a na Äijem je Äelu Melika Husić-Mehmedović. Nacrt Zakona je pripremila komisija Äiji je predsjednik bio akademik Miloš Trifković.

Ranije je Studentski parlament UNSA (SPUS) negodovao zbog sadržaja Nacrta Zakona, a sada su sve nezadovoljniji i akademski radnici.

Njihovo saopćenje prenosimo u cijelosti:

“Mi, dolje potpisani uposlenici UNSA, želimo upoznati javnost s nekim aspektima Nacrta Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo.

Od pokretanja incijative za izradu novog Nacrta Zakona o visokom obrazovanju, pa sve do njegovog usvajanja prošle sedmice, PredlagaÄ Nacrta Zakona, u javnim istupima, neprestano dezavuira javnost iznoseći neargumentovane i netaÄne tvrdnje o znaÄaju i neupitnim prednostima novih zakonskih rješenja.

Ovim obraćanjem želimo ukazati na kritiÄna mjesta usvojenog Nacrta Zakona i tako pokrenuti javnu raspravu, uvjereni da otvaramo pitanja koja su važna ne samo za akademsku zajednicu, već i za budućnost kako javnih univerziteta tako i akademskih sloboda i prava na djelovanje koje je usmjereno u pravcu ostvarivanja općih, javnih interesa našeg društva.

“Nacrt zakona nije usaglašen sa normativima EU”

Krenimo od osnovne tvrdnje predlagaÄa da se novim Nacrtom Zakona težište stavlja na tzv. dualno obrazovanje i nastavne procese, a ne na institucije, i da su zakonska rješenja usaglašena s normativima Evropske unije.

Najprije, ovaj Nacrt Zakona ne može biti usaglašen s normativima Evropske unije budući da na prostoru EU, ali i šire, ne postoji jedinstven model, odnosno uniforman naÄin reguliranja oblasti visokog obrazovanja. Većina zemalja EU, ali i regiona, zapravo insistira na vrlo jasnim državnim smjernicima i zakonskim rješenjima koji, pored ostalog, nastoje barem donekle zaštititi neke od vitalnih interesa, poput pitanja statusa jezika, kulture, umjetnosti i proizvodnje znanja koja će biti u službi društva i javnog dobra.

Gotovo u potpunosti ignorirajući te važne vrijednosti, i oÄigledno voÄ‘en principima komercijalizacije i novog javnog menadžmenta u obrazovanju, Nacrt Zakona stavlja akcenat na usko shvaćene i iskljuÄivo kvantitativne principe izvrsnosti u domenu nauÄnih istraživanja, statusa nastavno-nauÄnog osoblja, kao i univerziteta u cjelini.

O tome da ovaj nacrta zakona, zapravo, nije usklaÄ‘en s relevantnim normativima i preporukama EU najbolje svjedoÄe sporni Älanovi koji se odnose na izbor u nastavno-nauÄna zvanja. Tim odredbama se precizira da će se u kontekstu akademskog napredovanja vrednovati prije svega, ako ne i iskljuÄivo, Älanci objavljeni u Äasopisima s tzv. visokim faktorom utjecaja (engl. impact factor) (JIF) koji su indeksirani u bazama “najvišeg meÄ‘unarodnog ranga”.

MeÄ‘utim, sve najnovije preporuke, ukljuÄujući preporuke Evropske komisije i DORA-e (San Francisco Declaration on Research Assessment – Deklaracija o vrednovanju istraživanja), izriÄito traže da se istraživaÄi i nauÄnici ne vrednuju na taj naÄin, naroÄito prilikom zapošljavanja i dodjele sredstava za istraživaÄke projekte.

“Zanemaruju se slobode i specifiÄnosti istraživaÄkog procesa”

S obzirom na naÄine na koje se spomenute baze i Äasopisi stvaraju i održavaju, te imajući u vidu dominantne teme i perspektive koje favoriziraju, postavljanje tih baza i Äasopisa u sami centar definicije akademske izvrsnosti ne samo da ne uzima u obzir razliÄite potrebe i kapacitete pojedinih grana nauke i umjetnosti u Kantonu Sarajevo i Bosni i Hercegovini da se promptno prilagode globalnom ‘tržištu’ nauÄnih radova, već i ograniÄava i krši individualne nauÄne i istraživaÄke slobode garantovane meÄ‘unarodnim standardima (npr. Opći komentar br. 25 Komiteta Ujedinjenih nacija za ekonomska, socijalna i kulturna prava iz 2020. godine, Preporuka UNESCO-a o nauci i nauÄnim istraživaÄima iz 2017. godine).

Pukim kvantificiranjem nauÄnog rada u potpunosti se zanemaruju slobode i specifiÄnosti istraživaÄkog procesa u pojedinim disciplinama, ali i vrijeme koje je potrebno za osmišljavanje ili sazrijevanje tema, kao i vrijeme neophodno za pisanje i objavljivanje nauÄnih radova.

Pored toga, insistiranje na bibliometrijskom odreÄ‘ivanju kvaliteta neÄijeg rada može odvesti u pogrešnom pravcu, budući da se svaki statistiÄki podatak, pa i broj citata, kvartila, faktor utjecaja i sl. može frizirati i zloupotrijebiti. Ne smijemo zaboraviti da pritisak da se objavljuje više u Äasopisima s odreÄ‘enim kvartilama zapravo šteti istraživanjima, jer zanemaruje samu svrhu objavljivanja nauÄnih radova. Svrha je, podsjetimo, razmjena znanja, podsticanje daljnjih istraživanja i unapreÄ‘enje nauke.

“Nije predviÄ‘eno vrednovanje kroz rad u nastavi”

Nadalje, insistira se na tome da Nacrt Zakona nastoji unaprijediti i osavremeniti visoko obrazovanje i aktivnosti vezane za nastavne procese. No, usprkos takvim navodima, u Nacrtu Zakona se ne predviđa da se nastavnici i saradnici vrednuju i kroz rad u nastavnom procesu.

Sve ono što domaći nauÄni radnici rade na polju organizacije meÄ‘unarodnih skupova, uÄešÄ‡a u redakcijama domaćih i stranih Äasopisa, obrazovanju nauÄnog podmlatka i sl. novim Nacrtom Zakona kao da prestaje biti relevantno, što je posebno zabrinjavajuće kada se tiÄe procesa poduÄavanja i transfera znanja.

Istaknimo još jednom i to da su fakulteti nastavno-nauÄne institucije, a to se novim Nacrtom Zakonom potiskuje u drugi plan. U tom smislu, nesklad izmeÄ‘u obaveza i oÄekivanja u odnosu na nastavno-nauÄno osoblje, s jedne, i njihovih prava, sloboda i resursa, sa druge strane, a koje Nacrt Zakona predviÄ‘a, više je nego oÄigledan.

“ProblematiÄni su kriteriji za podršku nauÄnim istraživanjima”

Kriteriji za podršku nauÄnim istraživanjima jednako su problematiÄni i dio su istog konceptualnog problema. Premda relevantni meÄ‘unarodni standardi u ovoj oblasti predviÄ‘aju postepeno i progresivno ostvarivanje strožijih kriterija i zahtjeva, Nacrt Zakona propisuje da se ti standardi primjenjuju preko noći, odnosno odmah nakon usvajanja novog Zakona.

Tako se za uÄestvovanje na projektima koji će se finansirati sredstvima iz budžeta ove godine već navode isti kriteriji kao i za postupak napredovanja i izbora u akademsko zvanje koje predlaže novi Nacrt Zakona. U tom smislu, umjesto da ponudi platformu i viziju balansiranog razvoja nauÄnih disciplina u Kantonu Sarajevo, Nacrt Zakona namjerava da ozakoni neravnopravni status quo, favorizirajući odreÄ‘ene nauÄnike, institucije i discipline, a druge osuÄ‘ujući na marginu, stagnaciju, pa i nestanak.

“ObezvreÄ‘uje se raniji nauÄni rad”

Jasno je da se o društvenim, kulturnim, umjetniÄkim, filozofskim i drugim principima ne može misliti shematski, niti se oni mogu iskljuÄivo egzaktno odrediti. NauÄna misao se oslanja na iskustva i mišljenje uglednih profesora i akademika koji su prije nas stvarali, mislili i djelovali na našim fakultetima. Njihova nauÄna istraživanja nisu zastarjela, niti su ona nenauÄna. Ona su osnova, koja za mlaÄ‘e generacije otvara mogućnosti za nove perspektive sagledavanja društvenih, umjetniÄkih, kulturnih, pravnih i politiÄkih fenomena.

A upravo se ovim Nacrtom Zakona obezvreÄ‘uje nauÄni rad onih profesora koji su nas obrazovali i Äija smo nauÄna iskustva naslijedili, imajući u vidu da, prema predloženim kriterijima vrednovanja, njihova znanja nisu relevantna jer su objavljena u publikacijama koje nisu imale veliki faktor utjecaja.

Ako njegujemo svijest o bosanskohercegovaÄkom jedinstvu, trebamo da njegujemo i svijest o tome Äiji smo mi nasljednici, te u kakvom društveno-ekonomskom kontekstu djelujemo, kako bismo se otvorili prema novim nauÄnim horizontima i izazovima. Treba naglasiti da ovdje nije rijeÄ o tome da naše znanje treba biti zatvoreno u provincijalni okvir, već da se ovim nacrtom zakona, kako smo već istaknuli, urušava kadrovski i istraživaÄki niz nauÄnih oblasti/disciplina od fundamentalnog nacionalnog i društvenog interesa.

“Negativne posljedice nametanja da se piše iskljuÄivo na engleskom jeziku”

U bazama ‘najvišeg meÄ‘unarodnog ranga’, kao što su WoS i Scopus, nisu u znaÄajnijem broju zastupljeni bosanskohercegovaÄki Äasopisi, jer nikada nisu uÄinjeni ozbiljni napori od vlade i drugih relevantnih aktera da im se pruži institucionalna podrška za tako zahtjevan korak.

Kako domaćih Äasopisa iz oblasti humanistiÄkih i društvenih nauka gotovo da i nema u tim bazama, istraživaÄima se kao obaveza nameće pisanje i objavljivanje radova iskljuÄivo na engleskom jeziku. Ovakav zahtjev ima negativne implikacije barem na dva nivoa:

Najprije, na taj naÄin se obezvreÄ‘uje pisanje i produkcija znanja na maternjem jeziku (što je posebno pogubno za nacionalne discipline) i uništava domaća periodika.

Šalje se pogrešna i krajnje opasna poruka akademskoj zajednici da su domaći etablirani Äasopisi, sa dugogodišnjom tradicijom i praksom dvostruke anonimne recenzije, zapravo bezvrijedni jer nisu indeksirani u dvije spomenute baze.

Napomenimo kako je primarna zadaća nauke da proizvodi nauÄne spoznaje koje će se pouzdanim kanalima diseminirati i na osnovu kojih će cijela zajednica moći da se razvija i napreduje. Ukoliko ovaj nacrt zakona bude usvojen, naše buduće nauÄne spoznaje bit će pohranjene prvenstveno u inostranim Äasopisima na koje naše javne institucije, poput visokoškolskih i gradskih biblioteka, nisu pretplaćene. Tim znanjem se naše društvo zapravo neće moći okoristiti.

“Kako riješiti probleme u visokom obrazovanju, a pri tome zanemariti probleme u visokoobrazovnim ustanovama?”

Kada se kaže da se ovim nacrtom zakona žele riješiti sistemski problemi u oblasti visokog obrazovanja, a ne pojedinih institucija, treba postaviti pitanje kako se mogu otkloniti problemi u visokom obrazovanju ako se zanemare problemi institucija u okviru kojih se realiziraju nauÄni, obrazovni i nastavni procesi?

Iako poštuje osnovne odredbe Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini, Nacrt Zakona uvodi kriterije koji ne samo da pokazuju nerazumijevanje disciplina koje se izuÄavaju na Univerzitetu u Sarajevu, već su i bitno razliÄiti od kriterija koji se propisuju drugdje u Bosni i Hercegovini.

OÄigledna je namjera predloženog teksta da izjednaÄi UNSA s privatnim univerzitetima. Napominjemo da UNSA ima skoro 3.000 uposlenika, te više od 30.000 studenata. VeliÄinom, iskustvom, rangiranjem i tradicijom koju baštinimo, isto kao i organizacionom strukturom, bitno se razlikujemo od privatnih univerziteta.

Naš osnivaÄ je Kanton Sarajevo, mi se finansiramo novcem poreskih obveznika i njima odgovaramo za svoj rad. Sa druge strane, privatni univerziteti imaju privatne osnivaÄe, te su slobodni s njima planirati sve aspekte svog rada. Prostora ima i za jedne i za druge, ali obaveze i mogućnosti nisu iste.

Nacrt Zakona pojavljuje se nepune Äetiri godine nakon prethodnog, trenutno važećeg Zakona o visokom obrazovanju u Kantonu Sarajevo. Uz Äinjenicu da su nastavnici i saradnici svakako birani na odreÄ‘eni period i nemaju ‘stalno zaposlenje’ u uobiÄajenom smislu, biraju se po kriterijima koji su na snazi vrlo kratko, pravna nesigurnost koja se ovakvim postupanjem stvara nije ni na koji naÄin dobra ni za nastavni, ni za nauÄni ili umjetniÄki rad.

“Dobili smo ‘treniranje strogoće'”

Uz elemente u kojima je nepovoljan po studente, Nacrt Zakona zanemaruje nastavu. Pandemija još traje, brojna životno važna pitanja još nisu riješena. Umjesto podrške, unapreÄ‘enja uslova rada, ulaganja u infrastrukturu, u biblioteke, u nabavku literature, u pristup najnovijim publikacijama, umjesto unapreÄ‘enja studentskog standarda, jer studenti dijele sudbinu svojih fakulteta, dobili smo ‘treniranje strogoće’ kroz tekst koji je odraz neinformiranosti, nepoznavanja meÄ‘unarodnih standarda i prakse, arogancije i neodgovornosti prema budućim generacijama.

Na tragu teze Konrada Paula Liessmanna da u vrijeme velikih priÄa o društvu znanja mi, zapravo, živimo u neznanju, zakljuÄujemo ovo obraćanje tvrdnjom da vlast poput naše, koja samo na formalnoj razini potiÄe i nastoji unaprijediti visoko obrazovanje, ovakvim Nacrtom Zakona osigurava procvat neznanja, loše i površne obrazovanosti i permanentni ‘odljev mozgova'”, poruÄili su uposlenici UNSA kantonalnoj vladi.

Potpisnici ovog saopćenja su:

Abdel Alibegović, viši asistent, Fakultet politiÄkih nauka

Adijata Ibrišimović-Šabić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet

Adisa Bašić, docentica, Filozofski fakultet

Admir GlamoÄak, redovni profesor, Akademija scenskih umjetnosti

Adnan Busuladžić, redovni profesor, Filozofski fakultet

Adnan Silajdžić, redovni profesor, Fakultet islamskih nauka

Ahmed Zildžić, vanredni profesor, Filozofski fakultet

Aida Abadžić-Hodžić, redovna profesorica, Filozofski fakultet

Aida Ramić, nauÄna saradnica, Institut za historiju

Ajdin Muhedinović, viši struÄni suradnik, Institut za historiju

Ajla Demiragić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet

Aldin Husić, nauÄni savjetnik, Orijentalni institut

Alma Čović-Filipović, docentica, Filozofski fakultet

Alma Omanović-Veladžić, nauÄna saradnica, Orijentalni institut

Alma Sokolija, vanredna profesorica, Filozofski fakultet

Alma Žero, viša asistentica, Filozofski fakultet

Almir Bašović, vanredni profesor, Filozofski fakultet

Almir Imširević, redovni profesor, Akademija scenskih umjetnosti

Almir Peco, asistent, Filozofski fakultet

Amar Zuka, asistent, Arhitektonski fakultet

Amela Dautbegović, docentica, Filozofski fakultet

Amela Šehović, redovna profesorica, Filozofski fakultet

Amer Maslo, struÄni suradnik, Orijentalni institut

Amila Handžić Ferović, viša asistentica, Akademija likovnih umjetnosti

Amila Kasumović, vanredna profesorica, Filozofski fakultet

Amila Ramović, vanredna profesorica, MuziÄka akademija

Amila Ždralović, docentica, Pravni fakultet

Amina Ajdinović Mehović, asistentica, Filozofski fakultet

Amina Arnautović, docentica, Fakultet islamskih nauka

Amina Isanović-Hadžiomerović, viša asistentica, Filozofski fakultet

Amina Smajović, asistentica, Filozofski fakultet

Amina Šiljak-Jesenković, viša nauÄna saradnica, Orijentalni institut

Amir Kliko, Institut za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava

Amir Pušina, redovni profesor, Filozofski fakultet

Amira Sadiković, vanredna profesorica, Filozofski fakultet

Amra Bakšić-ÄŒamo, vanredna profesorica, Akademija scenskih umjetnosti

Amra Bosnić, docentica, MuziÄka akademija

Amra Mulović, vanredna profesorica, Filozofski fakultet

Amra ŠaÄić-Beća, docentica, Filozofski fakultet

Ana Lalić, viša asistentica, Filozofski fakultet

Andrea Lešić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet

Andrea Mekić, asistentica, Filozofski fakultet

Anida Dudić-Sijamija, viša asistentica, Fakultet politiÄkih nauka

Anida Sadiković, viša asistentica, Filozofski fakultet

Anja Bogojević, viša asistentica, Akademija likovnih umjetnosti

Anja Orozović, asistentica, Filozofski fakultet

Asim Mujkić, redovni profesor, Fakultet politiÄkih nauka

Asja Mandić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet

Azra Ahmetspahić-Peljto, asistentica, Filozofski fakultet

Berin Bajrić, viši nauÄni suradnik, Orijentalni institut

Bernisa Puriš, vanredna profesorica, Filozofski fakultet

Bisera Cero, viša asistentica, Filozofski fakultet

Dajana ZeÄić-Durmišević, asistentica, Filozofski fakultet

Dario Marić, vanredni profesor, Filozofski fakultet

Dragan Komadina, vanredni profesor, Akademija scenskih umjetnosti

Drago Župarić, vanredni profesor, Filozofski fakultet

Dubravka Pozderac-Lejlić, vanredna profesorica, Akademija likovnih umjetnosti

Dženana Hajdarpašić, viša asistentica, Filozofski fakultet

Dženeta Camović, docentica, Filozofski fakultet

Äenita Haverić, redovna profesorica, Filozofski fakultet

Äenita Kuštrić, docentica, Akademija likovnih umjetnosti

Äenita Tuce, docentica, Filozofski fakultet

Dženita Imamović-Omerović, docentica, Akademija likovnih umjetnosti

Dženita Rujanac, nauÄna saradnica, Institut za historiju

Edin Pobrić, redovni profesor, Filozofski fakultet

Edin Radušić, redovni profesor, Filozofski fakultet

Edina KeÄo, struÄna saradnica, Institut za jezik

Edina Murtić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet

Edina Spahić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet

Elma Abaspahić, asistentica, Filozofski fakultet

Elma Dizdar, vanredna profesorica, Filozofski fakultet

Elma Durmišević-Cernica, docentica, Filozofski fakultet

Elma Korić, viša nauÄna saradnica, Orijentalni institut

Elma Selmanagić-Lizde, vanredna profesorica, Pedagoški fakultet

Elma Tataragić, redovna profesorica, Akademija scenskih umjetnosti

Elša Turkušić-Jurić, docentica, Arhitektonski fakultet

Ema Mazrak, docentica, Akademija likovnih umjetnosti

Emina Mostić, struÄna saradnica, Orijentalni institut

Emir Šišić, viši asistent, Filozofski fakultet

Emira Mešanović-Meša, vanredna profesorica, Pedagoški fakultet

Enedina Hasanbegović-Anić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet

Enes Dedić, nauÄni suradnik, Institut za historiju

Enes Omerović, nauÄni saradnik, Institut za historiju

Enisa Bajraktarević, lektorica, Filozofski fakultet

Enver Kazaz, redovni profesor, Filozofski fakultet

Esad Duraković, akademik, profesor emeritus, Filozofski fakultet

Esad Kurtović, redovni profesor, Filozofski fakultet

Fahd Kasumović, vanredni profesor, Filozofski fakultet

Faruk LonÄarević, vanredni profesor, Akademija scenskih umjetnosti

Fahrudin Kujundžić, viši asistent, Filozofski fakultet

Fehim Hadžimuhamedović, redovni profesor, Akademija likovnih umjetnosti

Franjo ŠarÄević, viši asistent, Prirodno-matematiÄki fakultet

Goran Pirić, asistent, Filozofski fakultet

Halid Bulić, vanredni profesor, Filozofski fakultet

Hana Younis, viša nauÄna saradnica, Institut za historiju

Haris Cerić, vanredni profesor, Fakultet politiÄkih nauka

Ifeta Čirić-Fazlija, vanredna profesorica, Filozofski fakultet

Irma ÄŒehić, vanredna profesorica, Pedagoški fakultet

Irma Duraković, docentica, Filozofski fakultet

Iva SimÄić, vanredna profesorica, Akademija likovnih umjetnosti

Ivan Radeljković, vanredni profesor, Filozofski fakultet

Izela Habul-Šabanović, vanredna profesorica, Pedagoški fakultet

Jadranka Kolenović-Äapo, redovna profesorica, Filozofski fakultet

Jasenko Hadžihasanović, viši asistent, Filozofski fakultet

Jasmin Hasanović, viši asistent, Fakultet politiÄkih nauka

Jasmin Medić, viši struÄni saradnik, Institut za historiju

Jasmina Bećirović-Karabegović, vanredna profesorica, Pedagoški fakultet

Jasmina Gavrankapetanović-Redžić, vanredna profesorica, Akademija likovnih umjetnosti

Jelena Gaković, docentica, Filozofski fakultet

Kenan Šljivo, docent, Filozofski fakultet

Lada Lukić Bilela, redovna profesorica, Prirodno-matematiÄki fakultet

Lajla Hasić-Branković, vanredna profesorica, Stomatoloski fakultet

Lejla Osmić, docentica, Filozofski fakultet

Lamija Neimarlija, viša asistentica, Akademija likovnih umjetnosti

Lamija Silajdžić, viša asistentica, Fakultet politiÄkih nauka

Lara Hedžić, viša asistentica, Filozofski fakultet

Larisa Kasumagić-Kafedžić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet

Lejla Hajdarpašić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet

Lejla Kreševljaković, docentica, Arhitektonski fakultet

Lejla Mulalić, docentica, Filozofski fakultet

Lejla Osmanović, docentica, Filozofski fakultet

Lejla Silajdžić, vanredna profesorica, Pedagoški fakultet

Lejla Tekešinović, vanredna profesorica, Filozofski fakultet

Madžida Mašić, nauÄna saradnica, Orijentalni institut

Maida Koso-Drljević, vanredna profesorica, Filozofski fakultet

Maja PliÄanić, viša asistentica, Pedagoški fakultet

Marina Katnić-Bakaršić, akademkinja, redovna profesorica, Filozofski fakultet

Mario Hibert, vanredni profesor, Filozofski fakultet

Matea Tolić, asistentica, Filozofski fakultet

Mehmed Hodžić, struÄni saradnik, Institut za historiju

Mehmed Kardaš, docent, Filozofski fakultet

Mehmed PorÄa, vanredni profesor, Akademija scenskih umjetnosti

Meliha Suljagić, viša asistentica, Filozofski fakultet

Melisa Forić-Plasto, viša asistentica, Filozofski fakultet

Melisa OkiÄić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet

Merima ÄŒaušević, vanredna profesorica, Pedagoški fakultet

Merima Osmankadić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet

Merima Zukić, docentica, Filozofski fakultet

Merisa Äido, asistentica, Filozofski fakultet

Merisa Karović-Babić, nauÄna saradnica, Institut za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava

Minela Radušić, viša asistentica, Filozofski fakultet

Minka Džanko, docentica, Filozofski fakultet

Mirela Boloban, viša asistentica, Filozofski fakultet

Mirha BiÄo-Ćar, vanredna profesorica, Ekonomski fakultet

Mirzana Pašić-Kodrić, vanredna profesorica, Pedagoški fakultet

Mirjana Mavrak, redovna profesorica, Filozofski fakultet

Mirna Marković, docentica, Filozofski fakultet

Mirnes Duranović, asistent, Filozofski fakultet

Mirsad Begović,redovni profesor, Akademija likovnih umjetnosti

Mirsad Turanović, docent, Filozofski fakultet

Mirza Mejdanija, vanredni profesor, Filozofski fakultet

Mirza Sarajkić, vanredni profesor, Filozofski fakultet

Mladen Burazor, vanredni profesor, Arhitektonski fakultet

Muamer Hodžić, viši nauÄni saradnik, Orijentalni institut

Munir Drkić, vanredni profesor, Filozofski fakultet

Naida Hukić, docentica, MuziÄka akademija

Naser ŠeÄerović, docent, Filozofski fakultet

Nataša Perković, docentica, Akademija likovnih umjetnosti

Nataša Stojaković, docentica, Filozofski fakultet

Nedžad Prazina, docent, Pedagoški fakultet

Nejla Kalajdžisalihović, docentica, Filozofski fakultet

Nerma Hodžić-Mulabegović, docentica, MuziÄka akademija

Nermina Čengić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet

Nermina ÄŒordalija, viša asistentica, Filozofski fakultet

Nerzuk Ćurak, redovni profesor, Fakultet politiÄkih nauka

Nihad Dostović, viši struÄni suradnik, Orijentalni institut

Nina Alihodžić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet

Nina Ugljen-Ademović, redovna profesorica, Arhitektonski fakultet

Ramiza Smajić, nauÄna saradnica, Institut za historiju

Rasim Muratović, direktor,Institut za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava

Sabahudin Šarić, nauÄni suradnik, Institut za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava

Osman Sušić, viši asistent, Fakultet politiÄkih nauka

Sabina Bakšić, redovna profesorica, Filozofski fakultet

Sabina Silajdžić, vanredna profesorica, Ekonomski fakultet

Sabina Veladžić, nauÄna saradnica, Institut za historiju

Samir Forić, docent, Fakultet politiÄkih nauka

Sanela Bašić, vanredna profesorica, Fakultet politiÄkih nauka

Sanela Merjem-Rustempašić, vanredna profesorica, Pedagoški fakultet

Sanela Mešić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet

Sanja Gladanac-Petrović, nauÄna saradnica, Institut za historiju

Sanja Šoštarić, redovna profesorica, Filozofski fakultet

Sarina Bakić, docentica, Fakultet politiÄkih nauka

Seada Brkan, asistentica, Filozofski fakultet

Sedad Bešlija, viši nauÄni suradnik, Institut za historiju

Selma Äuliman, vanredna profesorica, Filozofski fakultet

Selma Rizvić, redovna profesorica, ElektrotehniÄki fakultet

Senada Dizdar, redovna profesorica, Filozofski fakultet

Senadin Musabegović, vanredni profesor, Filozofski fakultet

Senahid Halilović, akademik, redovni profesor, Filozofski fakultet

Senka Ibrišimbegović, docentica, Arhitektonski fakultet

Sibela Zvizdić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet

Sonja Dujmović, viša nauÄna saradnica, Institut za historiju

Srđan Vuletić, redovni profesor, Akademija scenskih umjetnosti

Srebren Dizdar, redovni profesor, Filozofski fakultet

Srebrenka MaÄković, viša asistentica, Filozofski fakultet

Tatjana Žarković, asistentica, Filozofski fakultet

Tomislav Tadić, docent, Filozofski fakultet

Vahidin Preljević, redovni profesor, Filozofski fakultet

Valida Akšamija, docentica, MuziÄka akademija

Valida Repovac-Nikšić, vanredna profesorica, Fakultet politiÄkih nauka

Vedad Lihovac, lektor, Filozofski fakultet

Vedad Muharemović, vanredni profesor, Filozofski fakultet

Veldin Kadić, asistent, Fakultet politiÄkih nauka

Velida Mataradžija, docentica, Filozofski fakultet

Zana Ekiz, lektorica, Filozofski fakultet

Zenaida Karavdić, viši struÄni saradnik, Institut za jezik

Zilha Mastalić-Košuta, nauÄna saradnica, Institut za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava

Zoran Mlinarević, docent, Akademija scenskih umjetnosti


(Vijesti.ba)

Izdvajamo