Izmjene Zakona o visokom obrazovanju iniciralo je kantonalno Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade, a na Äijem je Äelu Melika Husić-Mehmedović. Nacrt Zakona je pripremila komisija Äiji je predsjednik bio akademik Miloš Trifković.
Ranije je Studentski parlament UNSA (SPUS) negodovao zbog sadržaja Nacrta Zakona, a sada su sve nezadovoljniji i akademski radnici.
Njihovo saopćenje prenosimo u cijelosti:
“Mi, dolje potpisani uposlenici UNSA, želimo upoznati javnost s nekim aspektima Nacrta Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo.
Od pokretanja incijative za izradu novog Nacrta Zakona o visokom obrazovanju, pa sve do njegovog usvajanja prošle sedmice, PredlagaÄ Nacrta Zakona, u javnim istupima, neprestano dezavuira javnost iznoseći neargumentovane i netaÄne tvrdnje o znaÄaju i neupitnim prednostima novih zakonskih rješenja.
Ovim obraćanjem želimo ukazati na kritiÄna mjesta usvojenog Nacrta Zakona i tako pokrenuti javnu raspravu, uvjereni da otvaramo pitanja koja su važna ne samo za akademsku zajednicu, već i za budućnost kako javnih univerziteta tako i akademskih sloboda i prava na djelovanje koje je usmjereno u pravcu ostvarivanja općih, javnih interesa našeg društva.
“Nacrt zakona nije usaglašen sa normativima EU”
Krenimo od osnovne tvrdnje predlagaÄa da se novim Nacrtom Zakona težište stavlja na tzv. dualno obrazovanje i nastavne procese, a ne na institucije, i da su zakonska rješenja usaglašena s normativima Evropske unije.
Najprije, ovaj Nacrt Zakona ne može biti usaglašen s normativima Evropske unije budući da na prostoru EU, ali i šire, ne postoji jedinstven model, odnosno uniforman naÄin reguliranja oblasti visokog obrazovanja. Većina zemalja EU, ali i regiona, zapravo insistira na vrlo jasnim državnim smjernicima i zakonskim rješenjima koji, pored ostalog, nastoje barem donekle zaštititi neke od vitalnih interesa, poput pitanja statusa jezika, kulture, umjetnosti i proizvodnje znanja koja će biti u službi društva i javnog dobra.
Gotovo u potpunosti ignorirajući te važne vrijednosti, i oÄigledno voÄ‘en principima komercijalizacije i novog javnog menadžmenta u obrazovanju, Nacrt Zakona stavlja akcenat na usko shvaćene i iskljuÄivo kvantitativne principe izvrsnosti u domenu nauÄnih istraživanja, statusa nastavno-nauÄnog osoblja, kao i univerziteta u cjelini.
O tome da ovaj nacrta zakona, zapravo, nije usklaÄ‘en s relevantnim normativima i preporukama EU najbolje svjedoÄe sporni Älanovi koji se odnose na izbor u nastavno-nauÄna zvanja. Tim odredbama se precizira da će se u kontekstu akademskog napredovanja vrednovati prije svega, ako ne i iskljuÄivo, Älanci objavljeni u Äasopisima s tzv. visokim faktorom utjecaja (engl. impact factor) (JIF) koji su indeksirani u bazama “najvišeg meÄ‘unarodnog ranga”.
MeÄ‘utim, sve najnovije preporuke, ukljuÄujući preporuke Evropske komisije i DORA-e (San Francisco Declaration on Research Assessment – Deklaracija o vrednovanju istraživanja), izriÄito traže da se istraživaÄi i nauÄnici ne vrednuju na taj naÄin, naroÄito prilikom zapošljavanja i dodjele sredstava za istraživaÄke projekte.
“Zanemaruju se slobode i specifiÄnosti istraživaÄkog procesa”
S obzirom na naÄine na koje se spomenute baze i Äasopisi stvaraju i održavaju, te imajući u vidu dominantne teme i perspektive koje favoriziraju, postavljanje tih baza i Äasopisa u sami centar definicije akademske izvrsnosti ne samo da ne uzima u obzir razliÄite potrebe i kapacitete pojedinih grana nauke i umjetnosti u Kantonu Sarajevo i Bosni i Hercegovini da se promptno prilagode globalnom ‘tržištu’ nauÄnih radova, već i ograniÄava i krši individualne nauÄne i istraživaÄke slobode garantovane meÄ‘unarodnim standardima (npr. Opći komentar br. 25 Komiteta Ujedinjenih nacija za ekonomska, socijalna i kulturna prava iz 2020. godine, Preporuka UNESCO-a o nauci i nauÄnim istraživaÄima iz 2017. godine).
Pukim kvantificiranjem nauÄnog rada u potpunosti se zanemaruju slobode i specifiÄnosti istraživaÄkog procesa u pojedinim disciplinama, ali i vrijeme koje je potrebno za osmišljavanje ili sazrijevanje tema, kao i vrijeme neophodno za pisanje i objavljivanje nauÄnih radova.
Pored toga, insistiranje na bibliometrijskom odreÄ‘ivanju kvaliteta neÄijeg rada može odvesti u pogrešnom pravcu, budući da se svaki statistiÄki podatak, pa i broj citata, kvartila, faktor utjecaja i sl. može frizirati i zloupotrijebiti. Ne smijemo zaboraviti da pritisak da se objavljuje više u Äasopisima s odreÄ‘enim kvartilama zapravo šteti istraživanjima, jer zanemaruje samu svrhu objavljivanja nauÄnih radova. Svrha je, podsjetimo, razmjena znanja, podsticanje daljnjih istraživanja i unapreÄ‘enje nauke.
“Nije predviÄ‘eno vrednovanje kroz rad u nastavi”
Nadalje, insistira se na tome da Nacrt Zakona nastoji unaprijediti i osavremeniti visoko obrazovanje i aktivnosti vezane za nastavne procese. No, usprkos takvim navodima, u Nacrtu Zakona se ne predviđa da se nastavnici i saradnici vrednuju i kroz rad u nastavnom procesu.
Sve ono što domaći nauÄni radnici rade na polju organizacije meÄ‘unarodnih skupova, uÄešÄ‡a u redakcijama domaćih i stranih Äasopisa, obrazovanju nauÄnog podmlatka i sl. novim Nacrtom Zakona kao da prestaje biti relevantno, što je posebno zabrinjavajuće kada se tiÄe procesa poduÄavanja i transfera znanja.
Istaknimo još jednom i to da su fakulteti nastavno-nauÄne institucije, a to se novim Nacrtom Zakonom potiskuje u drugi plan. U tom smislu, nesklad izmeÄ‘u obaveza i oÄekivanja u odnosu na nastavno-nauÄno osoblje, s jedne, i njihovih prava, sloboda i resursa, sa druge strane, a koje Nacrt Zakona predviÄ‘a, više je nego oÄigledan.
“ProblematiÄni su kriteriji za podršku nauÄnim istraživanjima”
Kriteriji za podršku nauÄnim istraživanjima jednako su problematiÄni i dio su istog konceptualnog problema. Premda relevantni meÄ‘unarodni standardi u ovoj oblasti predviÄ‘aju postepeno i progresivno ostvarivanje strožijih kriterija i zahtjeva, Nacrt Zakona propisuje da se ti standardi primjenjuju preko noći, odnosno odmah nakon usvajanja novog Zakona.
Tako se za uÄestvovanje na projektima koji će se finansirati sredstvima iz budžeta ove godine već navode isti kriteriji kao i za postupak napredovanja i izbora u akademsko zvanje koje predlaže novi Nacrt Zakona. U tom smislu, umjesto da ponudi platformu i viziju balansiranog razvoja nauÄnih disciplina u Kantonu Sarajevo, Nacrt Zakona namjerava da ozakoni neravnopravni status quo, favorizirajući odreÄ‘ene nauÄnike, institucije i discipline, a druge osuÄ‘ujući na marginu, stagnaciju, pa i nestanak.
“ObezvreÄ‘uje se raniji nauÄni rad”
Jasno je da se o društvenim, kulturnim, umjetniÄkim, filozofskim i drugim principima ne može misliti shematski, niti se oni mogu iskljuÄivo egzaktno odrediti. NauÄna misao se oslanja na iskustva i mišljenje uglednih profesora i akademika koji su prije nas stvarali, mislili i djelovali na našim fakultetima. Njihova nauÄna istraživanja nisu zastarjela, niti su ona nenauÄna. Ona su osnova, koja za mlaÄ‘e generacije otvara mogućnosti za nove perspektive sagledavanja društvenih, umjetniÄkih, kulturnih, pravnih i politiÄkih fenomena.
A upravo se ovim Nacrtom Zakona obezvreÄ‘uje nauÄni rad onih profesora koji su nas obrazovali i Äija smo nauÄna iskustva naslijedili, imajući u vidu da, prema predloženim kriterijima vrednovanja, njihova znanja nisu relevantna jer su objavljena u publikacijama koje nisu imale veliki faktor utjecaja.
Ako njegujemo svijest o bosanskohercegovaÄkom jedinstvu, trebamo da njegujemo i svijest o tome Äiji smo mi nasljednici, te u kakvom društveno-ekonomskom kontekstu djelujemo, kako bismo se otvorili prema novim nauÄnim horizontima i izazovima. Treba naglasiti da ovdje nije rijeÄ o tome da naše znanje treba biti zatvoreno u provincijalni okvir, već da se ovim nacrtom zakona, kako smo već istaknuli, urušava kadrovski i istraživaÄki niz nauÄnih oblasti/disciplina od fundamentalnog nacionalnog i društvenog interesa.
“Negativne posljedice nametanja da se piše iskljuÄivo na engleskom jeziku”
U bazama ‘najvišeg meÄ‘unarodnog ranga’, kao što su WoS i Scopus, nisu u znaÄajnijem broju zastupljeni bosanskohercegovaÄki Äasopisi, jer nikada nisu uÄinjeni ozbiljni napori od vlade i drugih relevantnih aktera da im se pruži institucionalna podrška za tako zahtjevan korak.
Kako domaćih Äasopisa iz oblasti humanistiÄkih i društvenih nauka gotovo da i nema u tim bazama, istraživaÄima se kao obaveza nameće pisanje i objavljivanje radova iskljuÄivo na engleskom jeziku. Ovakav zahtjev ima negativne implikacije barem na dva nivoa:
Najprije, na taj naÄin se obezvreÄ‘uje pisanje i produkcija znanja na maternjem jeziku (što je posebno pogubno za nacionalne discipline) i uništava domaća periodika.
Šalje se pogrešna i krajnje opasna poruka akademskoj zajednici da su domaći etablirani Äasopisi, sa dugogodišnjom tradicijom i praksom dvostruke anonimne recenzije, zapravo bezvrijedni jer nisu indeksirani u dvije spomenute baze.
Napomenimo kako je primarna zadaća nauke da proizvodi nauÄne spoznaje koje će se pouzdanim kanalima diseminirati i na osnovu kojih će cijela zajednica moći da se razvija i napreduje. Ukoliko ovaj nacrt zakona bude usvojen, naše buduće nauÄne spoznaje bit će pohranjene prvenstveno u inostranim Äasopisima na koje naše javne institucije, poput visokoškolskih i gradskih biblioteka, nisu pretplaćene. Tim znanjem se naše društvo zapravo neće moći okoristiti.
“Kako riješiti probleme u visokom obrazovanju, a pri tome zanemariti probleme u visokoobrazovnim ustanovama?”
Kada se kaže da se ovim nacrtom zakona žele riješiti sistemski problemi u oblasti visokog obrazovanja, a ne pojedinih institucija, treba postaviti pitanje kako se mogu otkloniti problemi u visokom obrazovanju ako se zanemare problemi institucija u okviru kojih se realiziraju nauÄni, obrazovni i nastavni procesi?
Iako poštuje osnovne odredbe Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini, Nacrt Zakona uvodi kriterije koji ne samo da pokazuju nerazumijevanje disciplina koje se izuÄavaju na Univerzitetu u Sarajevu, već su i bitno razliÄiti od kriterija koji se propisuju drugdje u Bosni i Hercegovini.
OÄigledna je namjera predloženog teksta da izjednaÄi UNSA s privatnim univerzitetima. Napominjemo da UNSA ima skoro 3.000 uposlenika, te više od 30.000 studenata. VeliÄinom, iskustvom, rangiranjem i tradicijom koju baštinimo, isto kao i organizacionom strukturom, bitno se razlikujemo od privatnih univerziteta.
Naš osnivaÄ je Kanton Sarajevo, mi se finansiramo novcem poreskih obveznika i njima odgovaramo za svoj rad. Sa druge strane, privatni univerziteti imaju privatne osnivaÄe, te su slobodni s njima planirati sve aspekte svog rada. Prostora ima i za jedne i za druge, ali obaveze i mogućnosti nisu iste.
Nacrt Zakona pojavljuje se nepune Äetiri godine nakon prethodnog, trenutno važećeg Zakona o visokom obrazovanju u Kantonu Sarajevo. Uz Äinjenicu da su nastavnici i saradnici svakako birani na odreÄ‘eni period i nemaju ‘stalno zaposlenje’ u uobiÄajenom smislu, biraju se po kriterijima koji su na snazi vrlo kratko, pravna nesigurnost koja se ovakvim postupanjem stvara nije ni na koji naÄin dobra ni za nastavni, ni za nauÄni ili umjetniÄki rad.
“Dobili smo ‘treniranje strogoće'”
Uz elemente u kojima je nepovoljan po studente, Nacrt Zakona zanemaruje nastavu. Pandemija još traje, brojna životno važna pitanja još nisu riješena. Umjesto podrške, unapreÄ‘enja uslova rada, ulaganja u infrastrukturu, u biblioteke, u nabavku literature, u pristup najnovijim publikacijama, umjesto unapreÄ‘enja studentskog standarda, jer studenti dijele sudbinu svojih fakulteta, dobili smo ‘treniranje strogoće’ kroz tekst koji je odraz neinformiranosti, nepoznavanja meÄ‘unarodnih standarda i prakse, arogancije i neodgovornosti prema budućim generacijama.
Na tragu teze Konrada Paula Liessmanna da u vrijeme velikih priÄa o društvu znanja mi, zapravo, živimo u neznanju, zakljuÄujemo ovo obraćanje tvrdnjom da vlast poput naše, koja samo na formalnoj razini potiÄe i nastoji unaprijediti visoko obrazovanje, ovakvim Nacrtom Zakona osigurava procvat neznanja, loše i površne obrazovanosti i permanentni ‘odljev mozgova'”, poruÄili su uposlenici UNSA kantonalnoj vladi.
Potpisnici ovog saopćenja su:
Abdel Alibegović, viši asistent, Fakultet politiÄkih nauka
Adijata Ibrišimović-Šabić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet
Adisa Bašić, docentica, Filozofski fakultet
Admir GlamoÄak, redovni profesor, Akademija scenskih umjetnosti
Adnan Busuladžić, redovni profesor, Filozofski fakultet
Adnan Silajdžić, redovni profesor, Fakultet islamskih nauka
Ahmed Zildžić, vanredni profesor, Filozofski fakultet
Aida Abadžić-Hodžić, redovna profesorica, Filozofski fakultet
Aida Ramić, nauÄna saradnica, Institut za historiju
Ajdin Muhedinović, viši struÄni suradnik, Institut za historiju
Ajla Demiragić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet
Aldin Husić, nauÄni savjetnik, Orijentalni institut
Alma Čović-Filipović, docentica, Filozofski fakultet
Alma Omanović-Veladžić, nauÄna saradnica, Orijentalni institut
Alma Sokolija, vanredna profesorica, Filozofski fakultet
Alma Žero, viša asistentica, Filozofski fakultet
Almir Bašović, vanredni profesor, Filozofski fakultet
Almir Imširević, redovni profesor, Akademija scenskih umjetnosti
Almir Peco, asistent, Filozofski fakultet
Amar Zuka, asistent, Arhitektonski fakultet
Amela Dautbegović, docentica, Filozofski fakultet
Amela Šehović, redovna profesorica, Filozofski fakultet
Amer Maslo, struÄni suradnik, Orijentalni institut
Amila Handžić Ferović, viša asistentica, Akademija likovnih umjetnosti
Amila Kasumović, vanredna profesorica, Filozofski fakultet
Amila Ramović, vanredna profesorica, MuziÄka akademija
Amila Ždralović, docentica, Pravni fakultet
Amina Ajdinović Mehović, asistentica, Filozofski fakultet
Amina Arnautović, docentica, Fakultet islamskih nauka
Amina Isanović-Hadžiomerović, viša asistentica, Filozofski fakultet
Amina Smajović, asistentica, Filozofski fakultet
Amina Šiljak-Jesenković, viša nauÄna saradnica, Orijentalni institut
Amir Kliko, Institut za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava
Amir Pušina, redovni profesor, Filozofski fakultet
Amira Sadiković, vanredna profesorica, Filozofski fakultet
Amra Bakšić-ÄŒamo, vanredna profesorica, Akademija scenskih umjetnosti
Amra Bosnić, docentica, MuziÄka akademija
Amra Mulović, vanredna profesorica, Filozofski fakultet
Amra ŠaÄić-Beća, docentica, Filozofski fakultet
Ana Lalić, viša asistentica, Filozofski fakultet
Andrea Lešić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet
Andrea Mekić, asistentica, Filozofski fakultet
Anida Dudić-Sijamija, viša asistentica, Fakultet politiÄkih nauka
Anida Sadiković, viša asistentica, Filozofski fakultet
Anja Bogojević, viša asistentica, Akademija likovnih umjetnosti
Anja Orozović, asistentica, Filozofski fakultet
Asim Mujkić, redovni profesor, Fakultet politiÄkih nauka
Asja Mandić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet
Azra Ahmetspahić-Peljto, asistentica, Filozofski fakultet
Berin Bajrić, viši nauÄni suradnik, Orijentalni institut
Bernisa Puriš, vanredna profesorica, Filozofski fakultet
Bisera Cero, viša asistentica, Filozofski fakultet
Dajana ZeÄić-Durmišević, asistentica, Filozofski fakultet
Dario Marić, vanredni profesor, Filozofski fakultet
Dragan Komadina, vanredni profesor, Akademija scenskih umjetnosti
Drago Župarić, vanredni profesor, Filozofski fakultet
Dubravka Pozderac-Lejlić, vanredna profesorica, Akademija likovnih umjetnosti
Dženana Hajdarpašić, viša asistentica, Filozofski fakultet
Dženeta Camović, docentica, Filozofski fakultet
Äenita Haverić, redovna profesorica, Filozofski fakultet
Äenita Kuštrić, docentica, Akademija likovnih umjetnosti
Äenita Tuce, docentica, Filozofski fakultet
Dženita Imamović-Omerović, docentica, Akademija likovnih umjetnosti
Dženita Rujanac, nauÄna saradnica, Institut za historiju
Edin Pobrić, redovni profesor, Filozofski fakultet
Edin Radušić, redovni profesor, Filozofski fakultet
Edina KeÄo, struÄna saradnica, Institut za jezik
Edina Murtić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet
Edina Spahić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet
Elma Abaspahić, asistentica, Filozofski fakultet
Elma Dizdar, vanredna profesorica, Filozofski fakultet
Elma Durmišević-Cernica, docentica, Filozofski fakultet
Elma Korić, viša nauÄna saradnica, Orijentalni institut
Elma Selmanagić-Lizde, vanredna profesorica, Pedagoški fakultet
Elma Tataragić, redovna profesorica, Akademija scenskih umjetnosti
Elša Turkušić-Jurić, docentica, Arhitektonski fakultet
Ema Mazrak, docentica, Akademija likovnih umjetnosti
Emina Mostić, struÄna saradnica, Orijentalni institut
Emir Šišić, viši asistent, Filozofski fakultet
Emira Mešanović-Meša, vanredna profesorica, Pedagoški fakultet
Enedina Hasanbegović-Anić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet
Enes Dedić, nauÄni suradnik, Institut za historiju
Enes Omerović, nauÄni saradnik, Institut za historiju
Enisa Bajraktarević, lektorica, Filozofski fakultet
Enver Kazaz, redovni profesor, Filozofski fakultet
Esad Duraković, akademik, profesor emeritus, Filozofski fakultet
Esad Kurtović, redovni profesor, Filozofski fakultet
Fahd Kasumović, vanredni profesor, Filozofski fakultet
Faruk LonÄarević, vanredni profesor, Akademija scenskih umjetnosti
Fahrudin Kujundžić, viši asistent, Filozofski fakultet
Fehim Hadžimuhamedović, redovni profesor, Akademija likovnih umjetnosti
Franjo ŠarÄević, viši asistent, Prirodno-matematiÄki fakultet
Goran Pirić, asistent, Filozofski fakultet
Halid Bulić, vanredni profesor, Filozofski fakultet
Hana Younis, viša nauÄna saradnica, Institut za historiju
Haris Cerić, vanredni profesor, Fakultet politiÄkih nauka
Ifeta Čirić-Fazlija, vanredna profesorica, Filozofski fakultet
Irma ÄŒehić, vanredna profesorica, Pedagoški fakultet
Irma Duraković, docentica, Filozofski fakultet
Iva SimÄić, vanredna profesorica, Akademija likovnih umjetnosti
Ivan Radeljković, vanredni profesor, Filozofski fakultet
Izela Habul-Šabanović, vanredna profesorica, Pedagoški fakultet
Jadranka Kolenović-Äapo, redovna profesorica, Filozofski fakultet
Jasenko Hadžihasanović, viši asistent, Filozofski fakultet
Jasmin Hasanović, viši asistent, Fakultet politiÄkih nauka
Jasmin Medić, viši struÄni saradnik, Institut za historiju
Jasmina Bećirović-Karabegović, vanredna profesorica, Pedagoški fakultet
Jasmina Gavrankapetanović-Redžić, vanredna profesorica, Akademija likovnih umjetnosti
Jelena Gaković, docentica, Filozofski fakultet
Kenan Šljivo, docent, Filozofski fakultet
Lada Lukić Bilela, redovna profesorica, Prirodno-matematiÄki fakultet
Lajla Hasić-Branković, vanredna profesorica, Stomatoloski fakultet
Lejla Osmić, docentica, Filozofski fakultet
Lamija Neimarlija, viša asistentica, Akademija likovnih umjetnosti
Lamija Silajdžić, viša asistentica, Fakultet politiÄkih nauka
Lara Hedžić, viša asistentica, Filozofski fakultet
Larisa Kasumagić-Kafedžić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet
Lejla Hajdarpašić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet
Lejla Kreševljaković, docentica, Arhitektonski fakultet
Lejla Mulalić, docentica, Filozofski fakultet
Lejla Osmanović, docentica, Filozofski fakultet
Lejla Silajdžić, vanredna profesorica, Pedagoški fakultet
Lejla Tekešinović, vanredna profesorica, Filozofski fakultet
Madžida Mašić, nauÄna saradnica, Orijentalni institut
Maida Koso-Drljević, vanredna profesorica, Filozofski fakultet
Maja PliÄanić, viša asistentica, Pedagoški fakultet
Marina Katnić-Bakaršić, akademkinja, redovna profesorica, Filozofski fakultet
Mario Hibert, vanredni profesor, Filozofski fakultet
Matea Tolić, asistentica, Filozofski fakultet
Mehmed Hodžić, struÄni saradnik, Institut za historiju
Mehmed Kardaš, docent, Filozofski fakultet
Mehmed PorÄa, vanredni profesor, Akademija scenskih umjetnosti
Meliha Suljagić, viša asistentica, Filozofski fakultet
Melisa Forić-Plasto, viša asistentica, Filozofski fakultet
Melisa OkiÄić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet
Merima ÄŒaušević, vanredna profesorica, Pedagoški fakultet
Merima Osmankadić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet
Merima Zukić, docentica, Filozofski fakultet
Merisa Äido, asistentica, Filozofski fakultet
Merisa Karović-Babić, nauÄna saradnica, Institut za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava
Minela Radušić, viša asistentica, Filozofski fakultet
Minka Džanko, docentica, Filozofski fakultet
Mirela Boloban, viša asistentica, Filozofski fakultet
Mirha BiÄo-Ćar, vanredna profesorica, Ekonomski fakultet
Mirzana Pašić-Kodrić, vanredna profesorica, Pedagoški fakultet
Mirjana Mavrak, redovna profesorica, Filozofski fakultet
Mirna Marković, docentica, Filozofski fakultet
Mirnes Duranović, asistent, Filozofski fakultet
Mirsad Begović,redovni profesor, Akademija likovnih umjetnosti
Mirsad Turanović, docent, Filozofski fakultet
Mirza Mejdanija, vanredni profesor, Filozofski fakultet
Mirza Sarajkić, vanredni profesor, Filozofski fakultet
Mladen Burazor, vanredni profesor, Arhitektonski fakultet
Muamer Hodžić, viši nauÄni saradnik, Orijentalni institut
Munir Drkić, vanredni profesor, Filozofski fakultet
Naida Hukić, docentica, MuziÄka akademija
Naser ŠeÄerović, docent, Filozofski fakultet
Nataša Perković, docentica, Akademija likovnih umjetnosti
Nataša Stojaković, docentica, Filozofski fakultet
Nedžad Prazina, docent, Pedagoški fakultet
Nejla Kalajdžisalihović, docentica, Filozofski fakultet
Nerma Hodžić-Mulabegović, docentica, MuziÄka akademija
Nermina Čengić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet
Nermina ÄŒordalija, viša asistentica, Filozofski fakultet
Nerzuk Ćurak, redovni profesor, Fakultet politiÄkih nauka
Nihad Dostović, viši struÄni suradnik, Orijentalni institut
Nina Alihodžić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet
Nina Ugljen-Ademović, redovna profesorica, Arhitektonski fakultet
Ramiza Smajić, nauÄna saradnica, Institut za historiju
Rasim Muratović, direktor,Institut za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava
Sabahudin Šarić, nauÄni suradnik, Institut za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava
Osman Sušić, viši asistent, Fakultet politiÄkih nauka
Sabina Bakšić, redovna profesorica, Filozofski fakultet
Sabina Silajdžić, vanredna profesorica, Ekonomski fakultet
Sabina Veladžić, nauÄna saradnica, Institut za historiju
Samir Forić, docent, Fakultet politiÄkih nauka
Sanela Bašić, vanredna profesorica, Fakultet politiÄkih nauka
Sanela Merjem-Rustempašić, vanredna profesorica, Pedagoški fakultet
Sanela Mešić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet
Sanja Gladanac-Petrović, nauÄna saradnica, Institut za historiju
Sanja Šoštarić, redovna profesorica, Filozofski fakultet
Sarina Bakić, docentica, Fakultet politiÄkih nauka
Seada Brkan, asistentica, Filozofski fakultet
Sedad Bešlija, viši nauÄni suradnik, Institut za historiju
Selma Äuliman, vanredna profesorica, Filozofski fakultet
Selma Rizvić, redovna profesorica, ElektrotehniÄki fakultet
Senada Dizdar, redovna profesorica, Filozofski fakultet
Senadin Musabegović, vanredni profesor, Filozofski fakultet
Senahid Halilović, akademik, redovni profesor, Filozofski fakultet
Senka Ibrišimbegović, docentica, Arhitektonski fakultet
Sibela Zvizdić, vanredna profesorica, Filozofski fakultet
Sonja Dujmović, viša nauÄna saradnica, Institut za historiju
Srđan Vuletić, redovni profesor, Akademija scenskih umjetnosti
Srebren Dizdar, redovni profesor, Filozofski fakultet
Srebrenka MaÄković, viša asistentica, Filozofski fakultet
Tatjana Žarković, asistentica, Filozofski fakultet
Tomislav Tadić, docent, Filozofski fakultet
Vahidin Preljević, redovni profesor, Filozofski fakultet
Valida Akšamija, docentica, MuziÄka akademija
Valida Repovac-Nikšić, vanredna profesorica, Fakultet politiÄkih nauka
Vedad Lihovac, lektor, Filozofski fakultet
Vedad Muharemović, vanredni profesor, Filozofski fakultet
Veldin Kadić, asistent, Fakultet politiÄkih nauka
Velida Mataradžija, docentica, Filozofski fakultet
Zana Ekiz, lektorica, Filozofski fakultet
Zenaida Karavdić, viši struÄni saradnik, Institut za jezik
Zilha Mastalić-Košuta, nauÄna saradnica, Institut za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava
Zoran Mlinarević, docent, Akademija scenskih umjetnosti
(Vijesti.ba)