Schmidt zahvalio Bidenu, Merkel, Londonu: Država BiH je kičma!

Poručio je ovo danas u Sarajevu novi visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, na prvoj konferenciji za novinare od preuzimanja te dužnosti.

Kaže kako ponekada ima dojam da se u BiH previše vremena troši na osvrtanje prema prošlosti i izgradnju narativa o dramatičnoj prošlosti.

Svaki ratni zločin mora biti sankcionisan

- Ljudi su i prije trpjeli nepravde, to uključuje i neuspjeh Evropljana, pa i mojih prethodnika da dobro procijene situaciju na Balkanu. Ja nisam ovdje samo zbog svoga narativa, nego da budem jedan pošteni posrednik i da u 21. vijeku shvatimo da je neophodno da uvidimo historiju, da je poštujemo, a posebno da poštujemo sve žrtve - ističe Schmidt.

Zadatak naše generacije je da vidimo šta možemo učiniti u budućnosti da spriječimo da se ponove takve situacije, a ne da samo sjedimo i žalimo se na prošlost.

Schmidt ističe kako je jasno da svaki ratni zločin mora biti sankcionisan. Govorimo o pojedinačnoj, a nikada se ne može govoriti o kolektivnoj krivici naroda, jasan je Schmidt.

- Ja kao Nijemac dobro znam o čemu govorim i nema nikakvog prihvatljivoga razloga da se veličaju pravosnažno osuđeni ratni zločinci. U vašoj zemlji i dalje ima puno toga da se uradi, stoga okrenimo se ka budućnosti - poručio je.

Naglašava da oni koji žele da budu dijelom EU moraju i poštovati evropske direktive. Zakon koji se tiče sjećanja na žrtve odavno je standard u EU i bit će dio razgovora o pridruživanju.

- Znate za 14 preduvjeta EU, ali moramo se fokusirati na rješavanje hitnih pitanja s kojima se BiH danas susreće. Moramo zadržati egzodus mladih ljudi. Ljudi trebaju da se vrate, a vratit će se tek onda kad ovdje budu vidjeli opciju za život - govori Schmidt.

Prema njegovim riječima, zadatak političara nije samo da sjede i vode rasprave o tome ko je gdje kada bio, već da rade na tome da se ti mladi ljudi vrate u BiH.

- Ja sam čitao Pribeov izvještaj o funkcionisanju pravosuđa, vladavini zakona, organizaciji struktura. Nažalost, vidimo da ima oblasti gdje je disfunkcionalnost puno više prisutna nego opredjeljenje da se zajedno radi. Svoje političko iskustvo ja ću zaista upotrijebiti za bolju budućnost ove zemlje - najavio je Schmidt.

Izgraditi svjetliju budućnost za građane BiH

Navodi da je i ranije dosta puta bio u našem regionu, te stoga zna da nije riječ o jednostavnim prijedlozima. Vrlo je bitno shvatiti kako to provesti u BiH i u regiji.

- Uistinu, ima puno stvari koje se moraju uraditi i ja želim iskoristiti svu svoju moć i instrumente kao visoki predstavnik u BiH da izgradimo svjetliju budućnost za građane ove zemlje - kaže.

Potcrtava da za OHR-a i visokog predstavnika postoji neosporna zakonska osnova u Dejtonskom mirovnom sporazumu, te dodaje da će ga se striktno pridržavati, ali i razmišljati o tome šta se na osnovu njega može popraviti.

Schmidt ističe kako razumije da je riječ o privremenoj poziciji, privremenoj sve dotle dok te disfunkcionalnosti koje je spomenuo ne budu riješene.

- Znači, ne čekamo raj. Niti jedna zemlja u Evropi ili drugdje nema idealnu situaciju kao u raju. No, važno je da se funkcioniše i na tome ćemo raditi, da vidimo šta je s e-administracijom, e-upravom, kako se to može primijeniti - naglašava.

- Dobro se sjećam kad me kancelarka Merkel 2016. godine pitala da dođem u Sarajevo, da razgovaram s Predsjedništvom i pomognem EU da se potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Srećom, uspjeli smo to dobro završiti - dodao je Schmidt.

Navodi da ponekad ima dojam kako postoji ne interes, nego igranje igara tipa - ja tebi ne dam to, a ti onda meni nećeš dati to.

- Hoću da dođem u situaciju gdje će postojati uvjerenost da je nešto najbolje za mene ako ja tebi nešto dopustim, a onda ti meni daš nešto, i onda imamo neki zajednički interes. Nemojte misliti da sam naivan, ja jako dobro znam nakon 30 godina u njemačkoj i evropskoj politici kako stvari mogu biti komplikovane - potcrtava Schmidt.

Uključiti i međunarodnu zajednicu

Napominje da je politički prijatelj opredijeljenih Srba, Bošnjaka i Hrvata, i ostalih, te u tom pogledu podsjetio na i dalje neprovedene odluke evropskih sudova.

- Ljudima u BiH ne može se reći ući ćete u EU za toliko i toliko godina. Mladi ljudi očekuju da im se kaže koje su to prednosti koje će na taj način dobiti. Na tome moramo raditi. Moramo nuditi nešto ljudima, kako bi rekli da shvataju. I bit ću predan tome cilju - poručio je Schmidt.

Naglašava kako to prije svega znači da trebamo na umu imati i regiju.

- Jako mi je drago što se Berlinski proces, koji su pokrenuli kancelarka Merkel i predsjednik Macron, privodi kraju. Drago mi je da razgovaramo o regionalnoj saradnji, ekonomiji. Govorili smo o šest zemalja Zapadnog Balkana, mislim da je to dobar način da se dobije nešto opipljivije, da se uistinu vidi koja je korist od svega toga, a ne samo da se samo priča o tome - rekao je.

Mora se u sve uključiti i međunarodna zajednica, naglašava, te dodaje da je upravo tu njegovo mjesto.

- Ja imam svoje političke instrumente iz Dejtonskog sporazuma i drago mi je što je, vjerovatno više nego proteklih godina, sada fokus više na Zapadnom Balkanu, uključujući i BiH. To znači da ćemo gledati i na proces pridruživanja u EU, da integriramo one zemlje koje nisu u EU, ali su jako važne - govori visoki predstavnik.

SAD su se vratile

Sjedinjene Američke Države su se vratile, i hvala im na tome, kazao je Schmidt.

- Hvala lično predsjedniku Bidenu. Imao sam ranije priliku upoznati ga, razgovarati s njim. On je neko ko jako dobro razumije situaciju na Zapadnom Balkanu, a ne možemo to za svakoga reći. Dobra je vijest da je i Velika Britanija apsolutno opredijeljena da se drži ovdje u BiH, zajedno s međunarodnom zajednicom. London je jedna od prijestonica na koje apsolutno možete računati - govori Schmidt.

Dodaje da mu je drago što su tu i druge evropske zemlje, zatim Kanada, ali i Turska, čiju podršku je ocijenio jako važnom, te najavio posjetu Ankari, a tu su i Japan, Rusija...

- Mislim da ništa ne možemo riješiti ukoliko niste spremni da razgovarate. Moja ponuda svima u BiH - sve dok postoje zahtjevi da razgovaramo - ja ću biti spreman. Ponekad možda mogu pomoći da ljudi koji u BiH međusobno ne razgovaraju, počnu razgovarati. Da olakšam situaciju. Vrlo je jasno da BiH neće postati centralizirana država ali njena funkcionalnost mora se poboljšati, mora postati onaj ujedinjujući element.

Jer, država je kičma, država je zajednička struktura, ona ne može i ne smije biti nikakva prijetnja niti ijednom entitetu ili kantonu, nego zajednički i ujedinjujući element. Ja ću nadograditi entitete kako bi država funkcionirala jer država nije nebitna institucija - jasan je Schmidt.

Važno je ojačati zajedništvo, istakao je novi visoki predstavnik, fokusirati se na zajedničkim elementima, a ne na različitostima, na toleranciji umjesto na osudama.

- BiH treba da uradi onaj teški dio posla, ja sam tu da pomognem. Ali onaj ključni posao je nešto što moraju uraditi ljudi koji su demokratski izabrani u BiH. I tako ja vidim svoj posao - konstatovao je Schmidt.

Crvena linija za bonske ovlasti

Odgovarajući na pitanja novinara, Schmidt je bio jasan - bonske ovlasti su i dalje tu, te da ima pravo da ih koristi.

- Smatram da su te ovlasti sredstvo apsolutno koje bih koristio kao zadnju mogućnost i zbog toga ne mogu da govorim o "crvenim linijama". Međutim, smatram da je uvijek bolje da odgovorne osobe u BiH same odlučuju o svojim pitanjima.

Postoje određena ograničenja, to je ipak neka crvena linija, posebno kada govorimo o teritorijalnom integritetu države BiH, kako je to definirano u Dejtonskom sporazumu i Ustavu BiH. Kada se o tome radi, onda bi to bila stavka gdje bi bonske ovlasti mogle da se koriste. A za sve ostale stvari, vidjet ćemo u budućnosti - odgovorio je Schmidt.

(Vijesti.ba)