8°C
Mostar 18°C
Tuzla 11°C
Banja Luka 10°C
Bihać 13°C
Powered by Dark Sky

20.09.2021 / 10:00 BiH - Jaki argumenti

Elaborat struke o Bloku 7, projektu TE Banovići, iskustvima Srbije i Poljske, eko-lobijima

Elaborat struke o Bloku 7, projektu TE Banovići, iskustvima Srbije i Poljske, eko-lobijima
Termoelektrana Tuzla

Vijesti.ba su u prethodnim sedmicama obavile niz razgovora sa stručnjacima iz oblasti energetike s ciljem dolaska do odgovora na ključna pitanja u vezi gradnje Bloka 7 TE u Tuzli i dalje budućnosti elektroenergetskog sektora u BiH.

Iz svega je nastala sveobuhvatna usaglašena ekspertska analiza koja daje važne odgovore na aktuelne neprilike i kako ih prevazići.

Ugovor za Blok 7 - nemoguće dalje

Ekspertski tim smatra da se na pitanje potpune obustave izgradnje Bloka 7 u Tuzli sa kineskim partnerima, može odgovoriti postavljanjem potpuno novog pitanja: Kako je uopće moguće nastaviti realizaciju projekta bloka 7 po postojećem EPC ugovoru?


Pripremljen teren za Blok 7

- S obzirom da su nosioci EPC ugovora (Konzorcijum koji čine 2 kineske kompanije: China Gezhouba Group Company Ltd. (kao Lider konzorcijuma), i Guangdong Electric Power Design Institute (kao član konzorcijuma), potpisali ugovor kojim je jasno definisano da glavna oprema bloka (kotao turbina i generator) bude isporučena od evropskih proizvođača sa evropskom tehnologijom i po evropskim normama (nominirani proizvođači za kotao ALSTOM Boiler Deutschland GmbH, za turbinu ALSTOM Power GmbH i za generator SIEMENS AG), postavlja se pitanje ko uopšte može dati saglasnost da se to sada promjeni i umjesto toga da se isporuči kineska oprema od kineskih proizvođača po nekim, teško provjerljivim licencama. Uostalom visoka cijena EPC ugovora, iz JP EP BiH je pravdana isporukom glavne opreme iz Evrope. Očekivanja da Parlament i Vlada Federacije BiH donese odluku je gubitak vremena uz istovremeno (prešutno) priznanje da JP EP BiH nema dovoljno vlastitih kapaciteta za odgovorno vođenje ovakvih projekata.

Ako se žele poštovati zakoni BiH i zadovoljiti propise onda se Blok 7 sa izmijenjenim podugovaračima -isporučiocima glavne opreme (ALSTOM kojeg je kupio General Electric, a koji je izašao iz ove priče) ne može nastaviti po postojećem ugovoru. I ako to izgleda da je to samo pravno pitanje, u suštini sa promijenjenim isporučiocima glavne opreme bloka, duboko se zadire u tehnički dio Projekta.

Puno nepoznanica u Bloku 7

- Osnovni problem bloka 7 je što se još uvijek ne zna koliko će blok u konačnici koštati jer projekat više nije po sistemu „ključ u ruke“

Naime, Blok 7 u Tuzli nije zaokružena tehničko-tehnološka cjelina jer je, (radi smanjenja cijene s kineskim partnerom) iz osnovnog EPC ugovora:

- isključena kompletna doprema i priprema uglja zajedno sa kosim mostom za dotur uglja u kotao.

- isključena su kompletna postrojenja hemijske pripreme vode

- isključen je kompletan sistem odšljakivanja i odpepeljivanja kao i transport pepela, šljake i produkata odsumporavanja na deponiju

- isključena je deponija šljake u cjelini.

Uvezivanje ovih podsistema u tehnološku cjelinu koja se zove „blok“ u energetskom, upravljačkom, mjerno-komandnom, informacionom, nadzornom i svakom drugom aspektu funkcioniranja jedne cjeline na nivou bloka zahtijevaće nova doprojektovanja, prilagođavanja i slično što će izazvati dodatne finansijske troškove. Nisu isključeni ni tehnološki problemi kao rezultat eventualne neusaglašenosti osnovnog dijela Projekta bloka izvedenog po EPC ugovoru sa dijelovima koje će se naknadno projektovati i koje će izvoditi drugi izvođači.

Blok 7 i dalje nema riješeno odšljakivanje. Deponovanje šljake i pepela u Tuzli treba da se vrši na deponiji koje za sada nema? (Kako je Ministarstvo okoliša moglo izdati okolinsku dozvolu?!!!). Predviđa se da to bude PK „Šićki Brod“, odnosno jezero Kop koje je ekonomski najopravdanije, ali je ekološki neprihvatljivo i postoji izrazito protivljenje lokalne zajednice.

Postoji opcija lokalne gradske uprave da se odšljakivanje vrši na rudniku soli „Tetima“, ali je to izuzetno skupa i ekonomski neprihvatljiva opcija. U svakom slučaju, Blok 7 će imati velike troškove kada je u pitanju rješavanje ovog problema. .

Prema sadašnjim cijenama odlaganja šljake i pepela na postojeću deponiju „Jezero“, koja ima ograničen kapacitet odlaganja, cijena odlaganje šljake i pepela je između 9 i 14 KM po toni pepela, ovisno o dužini transporta i visini dizanja produkata odšljakivanja. Godišnja produkcija pepela, šljake i produkata odsumporavanja na bloku 7 je oko 600.000 tona.

Blok 7 ima ozbiljan problem sa obezbjeđenjem potrebnih količina lignita za njegov rad. Rudnici „Kreka“ u zadnjih 7 – 8 godina ni u jednoj godini elektrani nisu isporučili količinu uglja koja može zadovoljiti potrebe Bloka 7. Iz tih razloga u JP EP BiH, odnosno u TE „Tuzla“ pokrenuta je inicijativa da se inicijalni projekat sa lignitnim ugljem nadopuni-preprojektuje sa 20% mješavine sa mrkim ugljevima. Na taj način se stvarni problemi s ugljem samo odgađaju za neka kasnija vremena.

Revitalizacija postojećih Blokova i povratak na TE Banovići

- Veličina bloka je vrlo važna karakteristika kod izbora lokacije. Postoje stručna mišljenja da postojeća lokacija TE „Tuzla“ ne može podnijeti nove blokove, pa je procjena da u TE „Tuzla“ treba postojeća dva bloka (blokove 5 i 6) revitalizirati i ekološki osposobiti za rad u prelaznom periodu. Gradnja manjeg bloka na lokalitetu TE „Tuzla“ sigurno nije ekonomske opravdana, a ni tehnički ne može zadovoljiti postojeće propise koji su na snazi, (stepen korisnog djelovanja s malim blokom bi svakako bio manji od propisima zahtijevanog).


Projekt TE Banovići, Blok 1

Kada razmišljamo o proizvodnji i prioritetnim zadacima koje moramo uraditi u EP BiH odnosno u Vladi FBiH, tada se kao urgentna mjera koju moramo pod hitno riješiti postavlja pitanje daljeg statusa bloka 7 u TE “Tuzla”. (Pri donošenju odluke treba voditi računa da je Projektni zadatak za Blok 7 star oko 20. godina. Revizija Idejnog projekta je obavljena 2009. godine. To je dovoljno dugo vrijeme da se neke tehnologije iz temelja promijene, posebno u domenu IT i upravljačko-regulaciono-nadzornog sistema bloka).

Zaključak je da treba odustati od gradnje Bloka 7 ( i razmotriti mogućnost i pokušati “vratiti u život” Projekt TE “Banovići”) te pod hitno donijeti i Usvojiti Program aktivnosti sa Planom realizacije za postojeću lokaciju TE “Tuzla”. Naravno pri tome je potrebno otvoriti konstruktivan dijalog sa Energetskom zajednicom i pokušati dobiti nove rokove za neobavljeni, naš dio posla na postrojenjima u EP BiH.

TE Banovići najperspektivniji projekt

- Nakon što je Vlada F BiH 2010. godine donijela Odluku o proglašenju javnog interesa i pristupanju pripremi i izgradnji elektroenergetskih objekta u Federaciji BiH tom odlukom kao i daljnjim Odlukama Vlade Federacije BiH, RMU „Banovići“ d.d. Banovići je određen za nosioca aktivnosti na realizaciji projekta izgradnje Termoelektrane Banovići, snage 350 MW.


RMU Banovići

Urađena je kompletna Investiciono - tehnička i okolinska dokumentacija na nivou Idejnog projekta te niz drugih projekata, elaborata i studija za sve tehnološke cjeline (mikrolokacija termoelektrane, šljačište, akumulacija tehnološke vode). Na osnovu ove dokumentacije pribavljene su pravosnažne Okolinske dozvole za sve tehnološke cjeline. Pribavljena je Urbanistička saglasnost i Energetska dozvola.

Urađena je elaborat tehničkog rješenja priključka elektrane na elektroenergetski sistem BiH i izmješteni su 220kV, 110kV i 35kV dalekovodi koji su prolazili preko predviđene lokacije termoelektrane, završena je nivelaciju terena i pripremljena lokacija za gradnju termoelektrane. Također, završena su i detaljna geomehanička ispitivanja lokacije koja su predstavljala podlogu za izradu Glavnog projekta a izabran je i Nadzorni organ/Inženjer čiji osnovni zadatak će biti praćenje i kontrolisanje svih aspekata izgradnje Termoelektrane Banovići, blok 1 – 350 MW počevši od revizije tehničke dokumentacije preko kontrole proizvodnje i ugradnje opreme te same izgradnje do konačnog puštanja u komercijalni rad termoelektrane. (Lokacija namijenjena za izgradnju TE Banovići nalazi se u centralnom dijelu ugljenog bazena Banovići na samo 4 km od izvora svih potrebnih resursa - ugalj, krečnjak, voda i ista izolovana od gradske zone što je velika razliku u odnosu na većinu postojećih proizvodnih kapaciteta).

Kako bi pronašao Strateškog partnera za realizaciju ovog Projekta, RMU Banovići d.d. Banovići je proveo proceduru međunarodnog javnog tendera kroz četiri faze te u tom postupku izabrao renomiranu i svjetski poznatu kompaniju Dongfang Electric Corporation Limited, kao najpovoljnijeg ponuđača i istog imenovao za Strateškog partnera za finansiranje i izgradnju bloka od 350MW u Banovićima sa kojim je 24.11.2015. godine potpisao Sporazum o strateškoj saradnji te Ugovor o inženjeringu, nabavci i izgradnji (EPC Ugovor) po sistemu “ključ u ruke” u vrijednosti 405.303.542 EUR.

Pored EPC ugovora i Sporazuma o strateškoj saradnji, RMU Banovići d.d. Banovići je sa strateškim partnerom usaglasio i parafirao i Ugovor za usluge upravljanja i održavanja bloka 1 TE Banovići te Ugovor o strateškom partnerstvu. Ugovori su parafirani 05.07.2017. godine. U toku vođenja svih ovih aktivnosti odabrani konsultanti su bile renomirane svjetske kompanija VPC i KPMG.

Urađenom tehničkom dokumentacijom te pribavljenim dozvolama i saglasnostima definisane su sljedeće osnovne karakteristike Termoelektrane Banovići, blok 1 – 350 MW: tehnologija sagorijevanja u fluidiziranom sloju (CFB), mokro hlađenje bloka uz odvođenje dimnih plinova kroz rashladni toranj, bruto snaga bloka: 350 MW, neto efikasnost bloka: 41,25 %, blok projektovan za rad u kogeneraciji tj. za proizvodnju električne i toplotne energije, uz primjenu najkvalitetnijih raspoloživih tehnologija (BAT), te uz implementaciju ekološki prihvatljive opreme koja u potpunosti zadovoljava sve direktive Evropske unije.

Na osnovu svega iznesenog, u stručnim krugovima, od renomiranih eksperata u ovoj oblasti projekat TE „Banovići“ je tretiran kao jedan od najperspektivnijih i najboljih projekta u širem okruženju. Blok u Banovićima je termoenergetski kompleks koji po svojom performansama u tehničkom, ekonomskom i ekološkom smislu (po ocjenama više institucija i stručnjaka) predstavlja najbolji, najprofitabilniji i okolinski najprihvatljiviji objekat koji je trebalo davno započeti sa gradnjom i koji bi, u normalnim okolnostima, danas već bio u pogonu.

Po ocjeni većine dobro upućenih promatrača, projekat nije realiziran isključivo iz političkih razloga, a koji su posljedica personalnog odnosa određenih ljudi u vrhu političkih stranaka.

Prednost Banovića

- Analizirajući tehničko-ekonomsko-ekološke- socijalne i lokacijske parametre i aspekte bloka u Banovićima i bloka u Tuzli sa sigurnošću se može tvrditi da su sve prednosti na strani bloka u Banovićima.

Prije svega blok u Banovićima bi koristila rovni ugalj bez prethodne pripreme, kalorične moći 15.050KJ/kg dok bi blok 7 u TE“Tuzla“ koristio lignit kalorične moći oko 9.500KJ/kg. Kao rezultat toga blok u Banovićima bi opterećivao okoliš sa oko 780 gr CO2/MWh dok bi blok 7 opterećivao okoliš sa oko 1.140gr CO2/MWh.

U nedostatku posljednje, aktuelne verzije Studije isplativosti izgradnje bloka 7 u TE „Tuzla“ (TE „Tuzla“ više puta, iz različitih razloga mijenjala i modificirala ulazne podatke za pomenutu Studiju – dok na kraju nije dobila prihvatljive rezultate /?/) tako da danas nije dostupna zadnja – aktuelna verzija Studije. Bez obzira na to, sa starim podacima, moguće je napraviti uporednu analizu bloka u Banovićima i bloka u Tuzli te se generalno može zaključiti slijedeće:

Blok u Banovićima je Investiciono promatrano značajno jeftiniji objekat u startu:

- Odnos cijena instalisanog MW u Tuzli/Banovići u odnosu na cijenu EPC ugovora je 1,6/1.15

- Odnos cijena instalisanog MW u Tuzli/Banovići u odnosu na ukupan iznos investicije sa troškovima izgradnje tokom finansiranja je 2,01/1,49

- Blok u Banovićima je eksploataciono promatrano značajno jeftiniji objekat:

- Prevoz uglja za blok u Tuzli će se vršiti željeznicom i kamionima iz Krekinih rudnika

- Prevoz uglja za blok u Banovićima će biti trakastim transporterima i sve na lokalitetu rudnika

- Godišnji trošak prevoza uglja željeznicom za elektranu u Tuzli, prema sadašnjim cijenama za jedan blok 450 MW iznosio bi približno između 20 i 25 miliona. Takvog troška u Banovićima nema.

- Deponija šljake i pepela za blok 7 još uvijek nije poznata

- Deponovanje šljake i pepela sa bloka u Banovićima vršiće se na odlagalište PK „Čubrić“ koji je u neposrednoj blizini lokacije elektrane. Odlaganje je „u rupu“ nastalu eksploatacijom uglja i nema potrebe za izgradnjom skupe brane kao što je slučaj sa blokom 7 u Tuzli. Odlaganjem šljake i pepela na navedenom prostoru u značajnoj mjeri popraviće se postojeće stanje nastalo kao posljedica eksploatacije uglja. Nakon odlaganja šljake i pepela mnogo jednostavnije i jeftinije će se izvršiti rekultivacija preostalog prostora. (Pozitivan primjer TE „Stanari“)

- Ekološki posmatrano blok u Banovićima je puno prihvatljiviji za okoliš od bloka u Tuzli.

- Blok u Banovićima je na nadmorskoj visini od 432m na platou sa prirodnom promajom. Blok u Tuzli je na koti od 208m i u kotlini sa značajnim problemima strujanja zraka u zimskim uslovima što ima za posljedicu značajno povećanje aero zagađenja oko elektrane.

- Tehničko – tehnološki parametri odabrane tehnologije sagorijevanja, a time i oslobođenih produkata sagorijevanja odnosno emisija u zrak daju prednost bloku u Banovićima

- Omjeri emisija bloka u Tuzli prema bloku u Banovićima su slijedeći:

- Blok u Banovićima je zaokružena tehnološka cjelina od ulaza sirovine (doprema i priprema uglja, priprema i tretman voda, priprema krečnjaka) do izlaza svih proizvoda i produkata procesa (priključak na elektroenergetski sistem, tretman otpadnih voda, zbrinjavanje šljake i pepela itd) i sve je po sistemu „ključ u ruke“ uključeno u osnovni EPC ugovor. Blok 7, kako je ranije rečeno nije zaokružena tehnološka cjelina i nije po sistemu „ključ u ruke“ što može biti ozbiljan tehnički problem koji će svakako rezultirati dodatnim troškovima koji sada nisu nigdje uključeni.

- Odabrana tehnologija sagorijevanja u Banovićima (sagorijevanje u fluidiziranom sloju) je sada u značajnoj prednosti u odnosu na PC tehnologiju spaljivanja, koja je odabrana za blok u Tuzli iz razloga što PC tehnologija zahtjeva ugalj konstantne kvalitete. Zbog realno prisutnih problema u rudnicima uglja Kreka, u posljednjih 15 godina isporučeni ugalj za postojeće blokove u TE „Tuzla“ je bio promjenjivog kvaliteta sa značajnim oscilacijama u kvaliteti i sastavu što je objektivno proizvodilo niz tehnoloških problema u proizvodnji u TE „Tuzla“. Za novi blok biće potrebno puno više dodatnih sredstava za osiguranje kontinuiteta kvalitete uglja. U protivnom blok će raditi dosta otežano, s velikim oscilacijama snage što će u uslovima otvorenog tržišta el.energije prouzrokovati dodatne troškove.

Iskustva Poljske i Srbije, obaveze od ENZ

-.Pristupanjem energetskoj zajednici (EnZ) 2006. godine, te potpisivanjem Sofijske deklaracije (10.11.2020.) o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan (Green Deal) BiH se obavezala na niz konkretnih akcija, uključujući definisanje energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. u skladu sa pravnim okvirom Energetske zajednice i pravnom tekovinom EU, što znači da su stavovi Energetske zajednice (s krajnjim ciljem dostizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine). za nas obavezujući. Naravno da kao zemlja koja tek treba da izbori svoje mjesto unutar EU, ako imamo dobre pregovarače, (koji znaju o čemu treba pričati) onda možda i možemo da postignemo neki dogovor koji bi nam mogao dati šanse za normalnu energetsku tranziciju uz sačuvanje „energetske neovisnosti“.

U Poljskoj je u pogonu oko 35 blokova snage 200MW, što čini oko 50% ukupnih termokapaciteta Poljske. Ti blokovi su skoro identični našim blokovima 200MW u Tuzli. Zadnji blok na ugalj Poljaci su pustili u pogon u novembru 2020 godine (blok snage 910 MW u elektrani Javožno). Poljaci su se dugo opirali energetskoj tranziciji ali sada su to prihvatili kao obavezu. Poljska planira svoju energetsku transformaciju temeljiti na fondovima EU. Mi nemamo pristup tim sredstvima i naš put u energetskoj tranziciji je svakako teži i zato nemamo pravo na pogrešku. Poljaci za energetsku tranziciju do 2030. planiraju izdvojiti cca. 260 milijardi PLN, od čega će se preko 125 milijardi PLN izravno dodijeliti sektorima električne energije i grijanja.


TE Jaworzno

Poljska planira samo od EU da povuče 15 milijardi Eura nepovratnih sredstava za Energetsku tranziciju. Poljski model dekarbonizacije blokova 200MW može biti jedan od načina koji bi i mi trebali ozbiljno razmotriti (ali sa stručnjacima koji istinski razumiju navedenu problematiku).

Dobar primjer za nas može biti i elektroprivreda Srbije koja ima 8 termoelektrana na lignit sa 25 termoblokova ukupne snage oko 5.170MW. Blokovi su približno stari kao i naši blokovi i potrebna im je revitalizacija, modernizacija i ekološka sanacija. Odustalo se od gradnje novog bloka B3 u TE “Nikola Tesla B” i bloka 350MW u TE “Kolubara B”. U ovom trenutku u toku je izgradnja bloka B3 snage 350MW u TE “Kostolac” i očekuje da se će završetak izgradnje i puštanje u pogon biti krajem 2023. godine.

U TE “Nikola Tesla A” na blokovima A1 i A2 (blokovi snage 200MW identični bloku 4 u TE “Tuzla”) u toku je opsežna rekonstrukcija u kojoj se praktično mijenja sve (novi kotao i novi turboagregat) na istoj lokaciji i s dodatnim novim postrojenjima odsumporavanja i denitrifikacije. Na ovaj način izbjegnuta je “papirologija – dozvole i saglasnosti” koji prate izgradnju novog bloka a dobit će se potpuno novi, ekološki prihvatljivi blokovi. U sljedećoj fazi, planirana je rekonstrukcija ostalih blokova A3 – A6, kao i dodatna tehnološka unapređenja i rekonstrukcije na postrojenjima kako bi proizvodnja električne energije bila u skladu s zahtjevima EU I EnZ. Također, paralelno sa radovima na blokovima A1 i A2, u toku je izgradnja postrojenja za odsumporavanje na blokovima A3 – A6 na TE “Nikola Tesla A” kao i postrojenja za odsumporavanje na blokovima B1 i B2 u TE “Nikola Tesla B”.


TE Nikola Tesla

Na ovaj način, uz značajnu izgradnju novih izvora obnovljive energije i uz sve druge ekološke mjere koje će biti primijenjene na svim blokovima TE “Nikola Tesla A I B”, Srbija će u potpunosti osigurati kompletne potrebe za električnom energijom u narednih 20-25 godina i biće energetski neovisna država.

FBiH može ostati bez struje, rudari bez posla

- Gašenjem postojećih starih termoblokova, a bez gradnje novih izvora energije FBiH/BiH će se u cjelini suočiti sa nedostatkom proizvodnih kapaciteta i postoje određene stručne procjene da bez uvoza električne energije neće biti moguće zatvaranje Elektroenergetskog bilansa Bosne i Hercegovine. [(Novoizgrađeni izvori obnovljive energije, brzina gradnje (i potrebna finansijska sredstva za OIE, kojih nemamo) novonajavljenih OIE nisu garancija da će biti dovoljno struje bez uvoza)].


Rudnici u problemima

Kako bi osigurali dugoročnu stabilnost Elektroenergetskog sektora u FBiH, Vlada FBiH je 2010. godine donijela (ispravnu) Odluku o proglašenju javnog interesa i pristupanju pripremi i izgradnji elektroenergetskih objekta u Federaciji BiH. Nažalost, danas, u konačnici nema rezultata i osim privatne TE „Stanari“ u BiH nema značajnijih novih izvora. Da se tada radilo po pravilima struke, danas bi sigurno imali u pogonu najmanje dva nova objekta i bili bi s puno manje „straha“ za energetsku budućnost.

Imajući na umu mjere koje poduzima EU u pogledu dekarbonizacije energetskog sektora, potpuno je jasno da će rudarska djelatnost, kako kod nas tako i u širem okruženju (kada se govori o kopanju uglja), sasvim sigurno u narednom periodu biti u podređenom položaju sa značajnim smanjenjem proizvodnih kapaciteta a time i broja uposlenih rudara. Taj je scenario realnosti i u BiH. Stanje u postojećim rudnicima, blago rečeno, nije uopšte dobro. Svi rudnici su u ozbiljnim problemima. Elaboracija o stanju u rudnicima je posebna tema.

'Gromoglasna' tišina struke i sponzorirane NVO

- „Prava“ stručna zajednica uglavnom šuti. Postojali su pokušaji u okviru BK CIGRE i pri Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, ali konkretnih rezultata nema. Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije (FMERI) bi trebalo biti kreator i glavni nosilac većine aktivnosti u energetskoj politici FBiH.

Najglasniji akteri energetske politike u BiH su različite nevladine organizacije i „ekološka“ udruženja koji vrlo često ispoljavaju stavove koji odgovaraju određenim interesnim skupinama. Njihova „lobiranja“ i iskazani stavovi najčešće putem društvenih mreža i raznih „ekoloških skupova i savjetovanja“ često imaju sponzora ili pokrovitelju u inostranstvu u vidu neke fondacije, koja pod općom brigom za okoliš, često pušta u promet i određene brošure sumnjivih vrijednosti s dosta pogrešnih podataka koji u principu zbunjuju javnost i normalan svijet.


(Vijesti.ba)

Izdvajamo