0°C
Mostar 6°C
Tuzla 2°C
Banja Luka 2°C
Bihać 2°C
Powered by Dark Sky

23.09.2021 / 21:43 Politika - Prenosimo

Može li Schmidt preko Zagreba i Beograda otopliti odnose u BiH?

Može li Schmidt preko Zagreba i Beograda otopliti odnose u BiH?
Foto: DW

Bosnu i Hercegovinu potresa jedna od najvećih političkih kriza nakon završetka rata 1995. godine, a Milorad Dodik prijeti i raspadom zemlje.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt obavio je posljednjih dana niz razgovora sa domaćim i međunarodnim dužnosnicima ne bi li otoplio vrlo napete donose u toj zemlji, uključujući u te razgovore i susjednu Srbiju i Hrvatsku, koje imaju snažan utjecaj na Bosnu i Hercegovinu, ali i neslavnu prošlost, naročito tokom ratova devedesetih.

Bosnu i Hercegovinu potresa jedna od najvećih političkih kriza nakon završetka rata 1995. godine, potaknuta intervencijom bivšeg Visokog predstavnika Valentina Inzka u Krivični zakon, čime je postalo kažnjivo negiranja ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca. Na takvu intervenciju Visokog predstavnika političari u Bosni i Hercegovini su različito reagirali, a čelnik vladajuće partije iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik zaprijetio je otcjepljenjem od Bosne i Hercegovine. Za razliku od zapadnih zemalja, Dodika podržava Srbija i Rusija.

Kriza u Bosni i Hercegovini se razvijala od ranije između ostalog i zbog polemike oko izmjena Izbornog zakona.

Susjedna Hrvatska i stranke bosanskohercegovačkih Hrvata traže promjenu Izbornog zakona do izbora naredne godine kojima bi se onemogućilo da neki Hrvati budu izabrani u vlast uz podršku i brojnih Bošnjaka.

Bošnjačke i građanske stranke pak insistiraju da je primarno potrebno primijeniti presude Evropskog suda za ljudska prava po kojima država Bosna i Hercegovina diskriminira građane koji nisu Hrvati, Srbi ili Bošnjaci jer se ne mogu kandidirati u državno predsjedništvo.

Za rješavanje političke krize kao medijatore Srbiju, Hrvatsku ali i Tursku ranije je pozvao i sam Dodik.

‘Utjecaj Srbije i Hrvatske nesporan’

“Nesporno je da Srbija, Hrvatska i Turska imaju veliki uticaj na Bosnu i Hercegovinu i diktiraju unutrašnje, prije svega političke odnose”, kaže za Al Jazeeru Tanja Topić, politička analitičarka i voditeljica Fondacije Friedrich Ebert u Banjoj Luci.

“Do sada sam uvijek govorila da je dovoljno da političari u Hrvatskoj i Srbiji kihnu, a da se mi ovdje odmah prehladimo”, dodaje.

Politolog i saradnik Vijeća za demokratizaciju politike iz Berlina, Bodo Weber podsjeća da Schmidt od stupanja na dužnost novog Visokog predstavnika 1. augusta ove godine održava niz sastanaka, kako u Bosni i Hercegovini tako i van nje. To što ta putovanja uključuju i Ankaru, Beograd i Zagreb samo po sebi nije ništa sporno, “i ne bi se trebalo iskonstruirati određeni politički-pristup-koncepciju gospodina Schmidta iz redoslijeda tih posjeta”.

No, ni Topić ni Weber nisu previše optimistični kada govore o tome mogu li službeni Beograd i službeni Zagreb pomoći i smirivanju napetosti u Bosni i Hercegovini. Za Topić, kvalitetan medijator ne može biti ni Turska u ovom slučaju, dok za Webera nije potpuno jasno šta je strateška politika Ankare prema Zapadnom Balkanu ovom trenutku.

“Suštinsko pitanje je kakav je njihov uticaj? Mislim da je većim dijelom destruktivan i što je bitno – izrazito je etnički i religijski determinisan. Niti jedna od ovih zemalja nema objektivan i nepristran odnos prema Bosni i Hercegovini, već navija i lobira za svoje. Sem toga, demokratska svijest u ovim zemljama je prevlađujuće autoritarna, pa se postavlja logično pitanje – kakav model medijacije one mogu ponuditi”, kaže Topić.

Prema njenim riječima, “sasvim sigurno da je pragmatično da se [oni] uključe u razgovor, ali je vrijednosno pogrešno igrati na te tri karte”.

“U ovim susretima Schmidta nailazim na jednu zanimljivost – da li je prihvatio preporuku ili sugestiju Milorada Dodika da o sudbini Bosne i Hercegovine treba da odlučuju upravo ove tri države”, kaže Topić.

Zadržati demokratske vrijednosti

Bazirati politiku OHR-a ili Zapada prema BiH na to šta misle Beograd i Zagreb bi bilo potpuno pogrešno, smatra i Weber.

“U Beogradu predsjednik Aleksandar Vučić već duže zloupotrebljava ‘specijalne odnose’ sa Miloradom Dodikom te podgrijavanje tenzija sa Sarajevom za domaću političku upotrebu, dok Zagreb nastupa kao glasnogovornik HDZ-a BiH, tj. tradicionalno ne uspijeva da drži ni minimalnu kritičnu distancu. Samim time, nažalost, unutar Evropske unije, a što se tiče politike Unije prema Bosni i Hercegovini, ponaša se kao nacionalistički trojanski konj”.

Povod spekulacija o ulozi Christiana Schmidta u Bosni i Hercegovini, koje ne prestaju ni skoro dva mjeseca nakon njegovog imenovanja na čelo OHR-a, međunarodnog tijela koje nadgleda provedbu mirovnog sporazuma koji je 1995. godine zaustavio najveće krvoproliće na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, jeste nejasnoća oko pozadine njemačkog kandidovanja Schmidta koja ga prati otkad je informacija o toj inicijativi njemačke kancelarke Angele Merkel postala javna krajem prošle godine. No, pragmatični političar sam je u intervjuu za HRT poručio da ga je utjecajna kancelarka poslala kao bi ljude u Bosni i Hercegovini pripremio za bolji životni standard, za bolji život i bolju mogućnost ostanka u zemlji.

“Dok nije jasno šta je politička strategija OHR-a pod gospodinom Schmidtom, nastavljat će se te dijelom politički ciljane spekulacije, a među njima i priča da je blizak hrvatskoj politici. Nažalost, neke nespretne izjave poput one na onom čuvenom simpoziju u Njemačkoj tu samo dolijevaju ulje na vatru. Za pozdraviti je to što se gospodin Schmidt u svojim posljednjim intervjuima, uključujući onaj koji je dao tokom posjete Zagrebu, izrazio puno opreznije i jasnije”.

Kako god, kaže Weber, OHR, EU i SAD se u Bosni i Hercegovini trebaju držati svojih demokratskih principa i vrijednosti.

(AJB)

Izdvajamo