7°C
Mostar 17°C
Tuzla 9°C
Banja Luka 10°C
Bihać 12°C
Powered by Dark Sky

24.09.2021 / 21:37 Svijet - Izbori u Njemačkoj

Semafor, Jamajka ili Vlada Njemačke?

Semafor, Jamajka ili Vlada Njemačke?
Foto: Vijesti.ba

Rusija je strategijeski naklonjena SPD-u zbog njihovog čvrstog stava prema SAD-u, a na operativno-obavještajnoj ravni snažno podupire desničare iz AfD-a i “ljevičare” iz Die Linke.

Piše: Dženana Karup Druško

U Rusiji je trenutno registrirano i radi oko 4.000 njemačkih firmi, ali to ne sprečava Rusku Federaciju da se miješa u izbore i potkopava Njemačku pokušavajući uticati na izbore i favorizirajući stranke koje su apsolutno naklonjene Rusiji i neprijateljski raspoložene prema SAD-u i NATO-u. No, njemački izbori će, po svim očekivanjima i najavama, pokazati da su njemački građani uz EU, NATO i SAD kao strategijsku i generalnu odrednicu i prijatelje, dok će Ruska Federacija i dalje pokušavati potkopavati sve demokratije, počevši od američkih izbora, preko britanskih i francuskih, pa do njemačkih, te NATO.
Poslije najvažnijih svjetskih izbora – američkih, na redu su drugi najvažniji izbori – izbor njemačkog kancelara nakon 16 godina vladavine Angele Merkel, kao i novi sastav Bundestaga. S obzirom na važnost njemačke pozicije na evropskoj ali i svjetskoj sceni ne čudi što s podjednakom pažnjom njemačke izbore prate ostale članice Evropske unije, ali i SAD i Ruska Federacija, kao i Turska i balkanske države, jer jedna od najorganiziranijih i najjačih država nesumnjivo ima veliki politički i ekonomski uticaj u današnjem globalnom svijetu.

Tek završeni ruski izbori, ili nedavno održani kineski, ili sjevernokorejski, kao i sirijski (ili srbijanski), nikad ne izazivaju ni približno ovakvu pažnju – iako se radi o globalnim ili regionalnim silama, odnosno državama koje uznemiravaju i ugrožavaju svjetski mir i poredak – jer nedemokratski, jednopartijski, autokratski i diktatorski sistemi uvijek imaju predvidive izborne rezultate i nisu nikome interesantni, osim samim diktatorima.

Ključ izbora - Zeleni

Pravo glasa na izborima koji će se održati 26. septembra ima oko 60,4 miliona njemačkih građana (31,2 miliona žena i 29,2 miliona muškaraca), a po mnogim istraživanjima ovo su, možda, i najneizvjesniji izbori u Njemačkoj u posljednih nekoliko decenija.

Tri su kandidata za kancelara/ku, a pet stranaka koje izgledno imaju šansu da formiraju novu vladu (SPD, CDU/CSU, Zeleni i FDP). Razne ankete i istraživanja pokazuju da Olaf Scholz, kandidat SPD-a za kancelara ima najveće šanse za pobjedu, no i kandidati CDU-a Armin Laschet, i “Zelenih” Annalena Baerboc također imaju velike šanse s obzirom da njihove stranke trenutno imaju jaču podršku među biračima, a veliki broj glasača je i prema zadnjim anketama neodlučan po pitanju izbora kancelara.

Krajnja desnica AfD računa na 10-12% odsto podrške glasača (njihov ulazak u Bundestag nakon prošlih izbora izazvao je šok kod mnogih jer se povezuju s neonacistima), a krajnja ljevica Die Linke na 3 do 7 % glasova (Die Linke otvoreno je protiv NATO-a i EU; ovi nasljednici vladajuće marksističko-lenjinističke stranke Istočne Njemačke otvoreno su proruski su orijentirani).

Neizvjesnot izbora je očigledna, a procjene pokazuju da će važan elemenat prilikom glasanja biti raspoloženje Nijemaca da tradicionalne stranke smatraju kompetentnijim i stabilnijim u kompliciranim globalnim izazovima. Već se kalkulira i o novim koalicijama: CDU/CSU, Zeleni, SPD i FDP (liberali) su stranke koje mogu napraviti tzv. koaliciju “Semafor”: SPD (crveni), FDP (žuti, Stranka poslodavaca ) i Zeleni; koaliciju “Jamajka” mogli bi formirati CDU/CSU, FDS i Zeleni. S druge strane teško je ostvariva crno-crvena koalicija, tzv. Vlada Njemačke, koju bi činili CDU/CSU i SPD uz pomoć FDP-a.

Ključ izbora će očito biti Zeleni jer će po svemu sudeći od njih zavisiti konstituiranje koalicija. Zeleni imaju jak politički otklon prema konzervativcima AfD i tzv. ljevici Die Linke koji su protiv NATO i EU-a, ali i protiv integracija zemalja Zapadnog Balkana u EU, uz snažne antiislamske stavove, dok su istovremeno naklonjeni Ruskoj Federaciji. S druge strane Zeleni su bliski Washingtonu, njihove vrijednosti su vrijednosti na kojima počiva zapadna civilizacija (slobode, ljudska prava, demokracija), a njihovi stavovi o ekologiji su jasni od početka.

Krajnja desnica i ljevica

“Jedan provincijski političar (Schmidt, visoki predstavnik u BiH, prim.aut.), koji je do sada jedino ostao upamćen po izjavi ‘An apple a day keeps the Putin away!’, sigurno neće pomoći u rješavanju kompliciranih unutarnjopolitičkih problema u Bosni i Hercegovini. Novcem koji bi se uštedio ukidanjem ove funkcije bi se mogao ojačati gospodarski program za ovu balkansku zemlju kako bi joj se zaista pomoglo da krene dalje u rješavanju socijalnih problema”, izjavila je nedavno Zaklin Nastic, članica Bundestaga iz Die Linke ljevice, dodajući: “Kao stranka međunarodnog prava smo i dalje protiv diplomatskog priznanja Kosova čije odvajanje od Srbije nije bilo u skladu s međunarodnim pravom.”

I AfD ima slične stavove o Zapadnom Balkanu, a njihov član Markus Frohnmaier kaže: “Kad je u pitanju proširenje Evropske unije na zemlje Zapadnog Balkana nas tu pogotovo zanimaju sigurnosna pitanja i pitanja migracija i tu smo kritični. I to, između ostalog, kada govorimo o islamizmu, organiziranom kriminalu ili ilegalnim migracijama. Ne smijemo zaboraviti da migracijske rute protječu kroz ove zemlje, i zbog svega toga moram reći da trenutno odbijamo proširenje EU-a na ovu regiju. Kada govorimo o islamizmu i kada se osvrnemo na Bosnu i Hercegovinu moramo spomenuti da se ovdje dogodila regrutacija za Islamsku državu i to su sve stvari zbog kojih se treba zamisliti”. AfD podržava i stavove Ljevice o Srbiji i Kosovu i smatraju da Kosovo nikada nije trebalo priznati.

I površne naznake politika krajnje desnice i ljevice dovoljne su za zaključak da oni područje Zapadnog Balkana doživljavaju kao izvor problema, ali i zaključak da su ove stranke dio politika koje zastupaju Le Penova, Vilders, Orban, Janša, Vučić i drugi ortodoksni desničari, i zato i ne čudi da ruska politika snažno podržava ove stranake u Njemačkoj.

Podrška doseljenika

SAD preferiraju Zelene, koji su blisko povezani s Washingtonom, ili atlantističko krilo CDU-a. Zeleni, koji od svih njemačkih stranaka najviše podržavaju američku vanjsku politiku, pobjedom na izborima i za kancelara bili bi idealni partneri za zvanični Washington. Istovremeno, Zeleni su snažni kritičari Ruske Federacije i Kine, odnosno snažni zagovornici poštivanja ljudskih prava i sloboda, pored već jasne politike o klimatskim promjenama i ekološkim pitanjima.

Oko 12 odsto njemačkih državljana s pravom glasa, ili 7,4 miliona birača, koji će izaći na izbore u Njemačkoj je stranog porijekla. Fondacija Konrad Adenauer, bliska stranci CDU, uradila je dvije studije o tri najveće migrantske grupe u Njemačkoj: 1. turskog porijekla je 2,8 miliona; 2. poljskog 2,2 miliona i 3. ruskog 1,4 miliona. Doseljenici iz Rusije su do sada većinski glasali za kršćansko-demokratske stranke CDU i CSU, a iz Turske za socijaldemokrate. Istraživanja su, također, pokazala da glasači ruskog porijekla masovno prelaze u AfD, a turskog sve masovnije podržavaju CDU/CSU, dok oni koji su došli iz Poljske najviše podržavaju Zelene.

Oko 900.000 glasača porijeklom iz Turske svoje glasove je do sada raspoređivalo na sljedeći način: 35 odsto je glasalo za SPD, 20 odsto za CDU/CSU, 16 odsto za Ljevicu, 13 odsto za Zelene i 4 odsto za Liberale. Zvanična turska politika ne podržava niti jednu od velikih njemačkih stranaka zbog njihovih stavova o kurdskom pitanju, podrške turskoj opoziciji ili stavovima neprijateljskom Fetu.

Podsjetimo da je nedavno visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt (kandidat CDU/CSU) posjetio Tursku što je veoma važno. Turska, po nedavnom vlastitom priznanju predsjednika Erdogana, želi biti medijator na Balkanu i u BiH, ali bez podrške SAD-a posredovanje samo uz rusku podršku nije i neće biti dovoljno, niti bi bilo dobro. Možda će upravo njemački izbori otvoriti i put Turskoj da se približi SAD-u i da bude medijator u Bosni i Hercegovini, kao što želi, ali uz podršku SAD-a, Njemačke i Ruske Federacije.

Predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU) i kandidat za kancelara Njemačke ispred konzervativnog bloka CDU/CSU Armin Laschet je izjavio: “Nadam se da ću kao novi kancelar i prijatelj Turske moći raditi na ponovnom jačanju naših bilateralnih odnosa. To je ono što je neophodno da radimo.”

Mješanje Rusije u njemačke izbore

Rusija je strategijeski naklonjena SPD-u zbog njihovog čvrstog stava prema SAD-u, a na operativno-obavještajnoj ravni snažno podupire desničare iz AfD-a i “ljevičare” iz Die Linke. U Rusiji je trenutno registrirano i radi oko 4.000 njemačkih firmi, ali to ne sprečava Rusku Federaciju da se miješa u izbore i potkopava Njemačku pokušavajući uticati na izbore i favorizirajući stranke koje su apsolutno naklonjene Rusiji i neprijateljski raspoložene prema SAD-u i NATO-u.

Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova je prije dvije sedmice obavijestilo javnost da da ruska vojna vanjska obavještajna služba (GRU) stoji iza napada na njemačke političare pred opće izbore. “Njemačka Vlada snažno poziva rusku Vladu da odmah prekine neprihvatljive internetske aktivnosti. Cyber napadi Rusije su potpuno neprihvatljivi jer predstavljaju prijetnju njemačkoj nacionalnoj sigurnosti i izazivaju napetost u bilateralnim odnosima”, izjavila je Andrea Sasse, glasnogovornica njemačkog MVP.

Saopćeno je i da je hakerska grupa Ghostwriter organizirala konvencionalne internetske napade s dezinformacijama i drugim operacijama. Prema njemačkim medijima cyber napadi su izvedeni protiv sedam saveznih vijećnika i 31-og državnog zastupnika.

Podsjetimo da je Angela Merkel prošle godine izašla sa informacijama da Njemačka ima čvrste dokaze da Rusi stoje iza napada na Bundestag 2015. godine koji su imali za cilj krađu e-mailova i same Merkelove. S tim u vezi njemački sud prošle je godine izdao potjernicu za Dmitrijem Badinom, pripadnikom GRU. Da bi se odbranila Njemačka je, između ostalog, formirala grupu “Hibrid” u koju je uključeno više tajnih službi pod vodstvom Ministarstva unutrašnjih poslova. Jedna podgrupa se bavi samo parlamentarnim izborima zbog dezinformacija, kao i ruskog uticaja na predstojeće izbore.

Rusija je u Njemačku poslala preko 200 tajnih agenata koji uglavnom rade pod zaštitom diplomatskih predstavništva. Analiza “Politica” ukazuje da Rusija u okviru tog cyber djelovanja protura teorije zavjere i promovira konzervativni AfD, te da su dostigli preko 22 miliona interakcija na Facebooku što je više i od Bilda i Deutsche Wellea.

Prema istraživanju German Marshall Funda (GMF-a) u SAD-u Rusija se od početka 2021. fokusirala na dezinformacije u vezi sa vakcinama i na podršku desnici odnosno Alternativi za Njemačku (AfD).

Odnos prema Zapadnom Balkanu

“Mi želimo da zemlje Zapadnog Balkana postanu članice EU. Ideju promjena granica treba jasno odbaciti ne samo u BiH nego i iz metropola zemalja koje okružuju BiH. I tu bih spomenuo jasno Srbiju kojoj treba dati do znanja da se pitanje članstva u EU ne povezuje samo s Kosovom nego i s ponašanjem kad je u pitanju BiH. No, mislim da se to sve može riješiti razgovorima”, stav je Jürgena Hardta (CDU), člana Bundestaga.

Nils Schmid, vanjskopolitički glasnogovornik SPD-a: “Mi imamo zemlje na Zapadnom Balkanu koje usprkos pregovorima koji su u tijeku kod ključnih pitanja, poput pravne države i razvoja demokracije, čine korake nazad umjesto naprijed, kao što je to primjer sa Srbijom. U Srbiji se susrećemo s više nego očitim ograničenjima slobode medija, te ograničenjima djelovanja političkih stranaka. Zbog toga Srbija, kad govorimo o važnim Kopenhagenskim kriterijima nije napredovala nago nazadovala. Zemlje koje su već u EU-u i dobro poznaju regiju su vrlo važni partneri i za njemačku vladu. Hrvatska tu ima i posebnu odgovornost i dalje pružati otpor secesijskim nastojanjima hrvatske zajednice u BiH i dalje podržavati cjelovitost BiH. Prilično sam siguran da će se pojačane diplomatske aktivnosti Njemačke u tomu da temu Zapadnog Balkana zadrži visoko na ljestvici prioriteta Evropske unije nastaviti i nakon izbora, bez obzira na to koja će politička konstelacija doći na vlast. Po tom pitanju među demokratskim strankama u Parlamentu vlada vrlo stabilan konsenzus.”

“Zeleni” na 137 stranica izbornog programa dva puta pominju Balkan i naglašavaju da će se zalagati za intergraciju Zapadnog Balkana u EU. Dolaskom Zelenih na vlast posebno bi predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić šsao u probleme dolaskiom i to ne samo zbog stavova Zelenih prema SAD-u i NATO-u nego i zbog stavova Zelenih prema Sbiji i Vučićevoj vladavini. Poznati su zaključci Evropskog parlamenta u pogledu afera u Srbiji na prijedlog Zelenih koje su narodne stranke i iz Njemačke pokušale zaustaviti u Evropskom parlamentu. Zeleni se uz sve to protive prekrajanju granica na Balkanu.

Njemački izbori će, po svim očekivanjima i najavama, pokazati da su njemački građani uz EU, NATO i SAD kao strategijsku i generalnu odrednicu i prijatelje, dok će Ruska Federacija i dalje pokušavati potkopavati sve demokratije, počevši od američkih izbora, preko britanskih i francuskih, pa do njemačkih, te potkopavati NATO. Izbori u Njemačkoj će pokazati da će, ipak, pobjediti one snage koje podržavaju nezavisnost i integritet BiH, koje su protiv promjena granica na Balkanu i koje tačno kakva je politika ne samo Srbije nego i Hrvatske u regionu. A nema nikakve sumnje da će ishod izbora u Njemačkoj direktno uticati i na poteze koje će povlačiti visoki predstavnik u BiH.


(Avangarda.ba)

Izdvajamo