6°C
Mostar 10°C
Tuzla 9°C
Banja Luka 11°C
Bihać 9°C

26.09.2021 / 11:40 BiH - Dr. Anja Haverić

Ljudski i materijalni kapaciteti omogućuju praćenje svjetskih trendova

Ljudski i materijalni kapaciteti omogućuju praćenje svjetskih trendova
Foto: Arhiv

Viša naučna saradnica Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu Anja Haverić smatra da su u Bosni i Hercegovini ljudski i materijalni kapaciteti, u javnom i privatnom sektoru, značajni i omogućuju praćenje svjetskih trendova u svim oblastima genetike.

U Sarajevu je od 13. do 17. septembra održan 2. kongres genetičara u BiH s međunarodnim učešćem, a organizator je bilo Udruženje genetičara u BiH (GENuBiH) u saradnji sa Institutom za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju UNSA (INGEB-UNSA).

Kongres je započeo sesijom posvećenoj humanoj i medicinskoj genetici s obzirom na to da se u ovoj oblasti isprepliću interesi biologa, prvenstveno genetičara, medicinskih genetičara, ali i zdravstvenih radnika, ljekara i farmaceuta te je stoga redovno i najobimnija.

U proteklom periodu, podsjeća Haverić u intervjuu za Fenu, sa pojavom Sars-CoV-2 virusa uvjerili smo se koliko je razvoj molekulsko-genetičkih metoda važan za preciznu i pravovremenu dijagnostiku a istovremeno i za razvoj vakcina nove generacije.

Svjedoci smo također, smatra ona, i različitih individualnih odgovora na infekciju Sars-CoV-2 virusom što je u značajnoj mjeri genetički determinisano. Pored radova o temi sekvenciranja virusnog genoma i genetičkih predispozicija koje utječu na ishod COVID-19 oboljenja, aktuelnost u humanoj i medicinskoj genetici je primjena genomskih tehnologija.

Haverić pojašnjava da te tehnologije omogućavaju detaljnu analizu cjelokupnog ili bar velikog dijela genetičkog materijala individue. Rezultati takvih analiza su ključni u identifikaciji, prevenciji i tretmanu genetički uslovljenih oboljenja, rijetkih oboljenja ili čak čestih kompleksnih oboljenja.

- Genomske tehologije i njihova primjena su aktuelnost i izazov i u razvijenim državama a radovi naših autora pokazuju da ih i mi uspješno pratimo - podvukla je.

Što se tiče prirodnih resursa, aktuelna istraživanja su usmjerena na primjenu genetičkih metoda i podataka u konzervaciji biodiverziteta i upravljanju biljnim i životinjskim genetičkim fondom.

Posebno interesovanje u posljednje vrijeme imaju istaživanja tzv. okolišne DNK tj. genetičkog materijala koji organizmi ostavljaju u prirodi (dlake, izmet, saliva), a koji pruža značajne informacije o biodiverzitetu određenog ekosistema.

Bioinženjering, biotehnologija i bioinformatika su, navodi ona, zasebne ali ujedno i vrlo isprepletene genetičke discipline. Moderne tehnologije koje su dale značajan doprinos ekspanziji i širokoj primjeni genetičkih istraživanja produciraju ekstremno velikom količinom pojedinačnih genetičkih informacija koje smisao dobivaju tek adekvatnim bioinformatičkim analizama.

- U tom kontekstu interesantno je tzv. genomsko rudarstvo (engl. "genome mining") kao set računarskih metoda koje omogućavaju prepoznavanje biosintetičkih genskih klastera odgovornih za sintezu važnih prirodnih produkata i ispitivanje međusobnih interakcija ovih produkata. Izuzetno značajna istraživanja na ovom polju su vezana i za tzv. CRISPR tehnologiju koja već nudi široku lepezu rješenja u biljnoj biotehnologiji i unapređenju poljoprivrednih kultura - istaknula je Haverić.

S obzirom na izuzetnu preciznost te velike potencijale, ovim modernim biotehnološkim metodama je bila posvećena i petodnevna radionica organizovana uz podršku Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država (USDA).

Govoreći o biomonitoringu i genetičkoj toksikologiji, Haverić pojašnjava da su to oblasti koje značaj dobivaju sa sve većim i intenzivnijim prisustvom različitih polutanata i genetičkih toksikanata u životnoj sredini. S druge strane, brojni prirodni preparati su kontrolisano ili nekontrolisano u upotrebi bez precizne identifikacije udruženog genotoksičnog ili protektivnog djelovanja u njima sadržanih supstanci ili njihovog djelovanja u kombinaciji sa drugim konzumiranim lijekovima ili pripravcima. Ovaj segment predstavlja široko i vrlo ograničeno istraženo područje.

Forenzička genetika koja je u BiH prvi put primijenjena u masovnim identifikacijama žrtava rata je brojnim porodicama omogućila da identificiraju i dostojno ukopaju svoje nestale. Ipak, potrebni su dodatni napori i studije kako bi se povećao broj uspješnih identifikacija.

Aktuelni izazovi forenzičke genetike su u području istraživanja i identifikacije arheoloških skeletnih ostataka kao doprinosa poznavanju historijskih činjenica i dešavanja u Bosni i Hercegovini i šire. Također, genomska istraživanja imaju značajan potencijal i u forenzičkoj genetici iako je izazov regulativa vezana za pohranjivanje dobivenih genetičkih informacija i njihovu dostupnost.

Na pitanje od kakvog su značaja za društvo nova otkrića i koliko BiH može pratiti, odnosno, da li se ona mogu primjenjivati u BiH, Haverić kaže da su u nekim segmentima genetike, poput forenzičke genetike i masovne identifikacije žrtava, na žalost baš u tim oblastima imali priliku da budu pioniri i razvijaju metode. Ali ni u drugim oblastima Bosna i Hercegovina ne zaostaje drastično.

Naučni radovi sa Kongresa bit će publicirani u časopisu Genetics and Applications, jer, kako je pojasnila Haverić, Udruženje genetičara u BiH ima dugogodišnju naučno-stručnu saradnju sa Institutom za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu (INGEB-UNSA), stoga je sasvim prirodno da knjiga apstrakata, sa Prvog i Drugog kongresa genetičara, bude objavljena u tom časopisu.

Publiciranje u tom časopisu je besplatno, uz međunarodnu recenziju, a vidljivost časopisa u međunarodim okvirima je u uzlaznoj putanji. Knjiga apstrakata radova prezentiranih na Kongresu, već je objavljena kao specijalno izdanje časopisa Genetics and Applications i dostupna u elektronskom formatu na stranici Udruženja genetičara u BiH (www.genubih.ba).

Časopis je pokrenut 2017. godine kao časopis Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju UNSA i trenutno je jedini naučni časopis u BiH koji se fokusira isključivo na genetiku.

- Polako ali sigurno, Genetics and Applications, postaje prepoznat u sve većem broju baza naučnih časopisa i dobiva na naučnom značaju. Za četiri godine postojanja, u časopisu je objavljen značajan broj naučnih radova – zaključila je doc.dr. Anja Haverić u intrevjuu za Fenu.

(Vijesti.ba / FENA)

Izdvajamo