-2°C
Mostar 0°C
Tuzla 2°C
Banja Luka 3°C
Bihać 3°C
Powered by Dark Sky

23.10.2021 / 09:41 Kultura - Hrvoje Potrebica

Zemaljski muzej BiH ima vrijedne zbirke, stručnjake na evropskoj razini

Zemaljski muzej BiH ima vrijedne zbirke, stručnjake na evropskoj razini
Foto: FENA

Stalna izložba "Bosna i Hercegovina u prethistorijsko doba" postavljena je u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, prvi put nakon 1992. godine, sa oko 3.000 arheoloških nalaza koji kroz posebno naglašene tematske cjeline pružaju hronološki uvid u razvoj i slijed kultura prethistorijskih razdoblja.

Potpredsjednik Evropskog arheološkog društva i redovni profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Hrvoje Potrebica kaže da se u slučaju te izložbe radi o evropskoj vrijednosti, a Zemaljski muzej je postupio baš kao što bi postupio svaki evropski muzej.

- Zemaljski muzej BiH posjeduje jedne od najvažnijih zbirki u Evropi. Čast mi je, naježim se svaki put kad uđem u taj muzej jer je to jedan od najvažnijih muzeja upravo za prapovijest pogotovo za željezno doba čime se ja i bavim. Nema čovjeka u Evropi, od Skandinavije do Grčke, koji ‘ne bi skinuo kapu’ kad ulazi u ovaj muzej - naglasio je.

Potrebica naglašava da je stalnoj izložbi "Bosna i Hercegovina u prethistorijsko doba" Zemaljski muzej BiH pristupio kao ogromnom projektu koji se ne tiče samo Bosne i Hercegovine nego se tiče te struke u evropskim pa i svjetskim razmjerima.

- Vodio sam nekoliko znanstvenih projekata u koje su bili uključeni stručnjaci Zemaljskog muzeja BiH. Oni su odavno uključeni u evropske projekte, to su relevantni stručnjaci na evropskoj razini - naglasio je.

Za suradnju na toj izložbi ističe da je bila samo u smislu da se napravi još nešto više, nešto što bi, kako je kazao, on napravio i u svojoj državi. Pozvao bih bilo koga na svijetu, navodi on, ako zajedno možemo učiniti nešto još bolje.

- Bilo je riječ o znanstvenoj suradnji gdje smo mi pomagali da materijal, koji je pohranjen više od 30 godina u Zemaljskom muzeju BiH i Evropa ga željno želi vidjeti, adekvatno prikažemo, znanstveno obradimo - naglasio je.

Za sarajevski Zemaljski muzej BiH kaže da je doista fantastična institucija, a za dio kojim su se bavili za potrebe spomenute izložbe da je ‘riječ o evropskom i svjetskom blagu’.

- Na takvom materijalu moraju raditi najbolji svjetski stručnjaci. Vi imate takve ljude ovdje, mi smo samo dopuna – naglasio je Potrebica.

Stručno i znanstveno okrenuta prema ranijim razdobljima prethistorije, to su kameno i bakreno doba, muzejska savjetnica i voditeljica Pretpovijesnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu Jacqueline Balen rado se odazvala pozivu tima Zemaljskog muzeja BiH za suradnju u radu na ambijentalnoj postavci stalne izložbe.

- U Zemaljskom muzeju BiH odnosno u prethistorijskoj zbirci, koja se čuva u tom muzeju i broji mnogo više predmeta nego recimo predhistorijska zbirka Arheološkog muzeja u Zagrebu, nalaze se predmeti koji su mi i znanstveno bili bitni, važni i zanimljivi. Uvijek je čast sudjelovati u nekim tako velikim pothvatima, a osobno sam bila uključena u razdoblja mlađeg kamenog doba i bakrenog doba odnosno nalaza koji su izloženi u prizemlju zgrade Muzeja - kazala je.

Napravili su, kaže, iskorak u odnosu na to kako je prijašnja postavka izgledala, koristili veći dio građe.

- Reprezentativna građa je uvijek reprezentativna. Naravno, prošli smo kroz sav materijal koji se čuva u čuvaonicama prethistorijske zbirke i dodali još neki materijal. Tako je sad u postavci oko tri hiljade predmeta, napravili smo hronološki slijed da se vide sve kulture koje su živjele na ovim prostorima. Htjeli smo prikazati i drugi segment za koji znamo da je posjetiteljima lakše i zanimljivije pratiti, a to je recimo način života, okrenutost prema iskorištavanju nekih sirovina (u kameno doba to je naravno bio kamen), kako je izgledala kuća u mlađem kamenom dobu, kako je izgledala peć za pečenje keramike ili peć za izradu metalnih alatki - istaknula je.

Na izložbi je tako moguće vidjeti upotrebu sirovina kroz prostor Bosne i Hercegovine što, kako je kazala, dodatno pokazuje koliko je ovo bilo izuzetno važno područje i zašto su se zapravo ljudi ovdje nastanjivali.

Uz svakodnevni život, ljudi toga doba su, naravno, bili okrenuti prema religiji prema kultu.

- Takve stvari je teže prikazati na izložbama ali odabrali smo jedan segment, možda najreprezentativnijih, figura koje bi mogli vezati uz duhovni život i religiju i pokušali ih i prikazati. Nadam se da smo uspjeli (u segmentima prikazivanja svake od tih kultura, svakog od tih razdoblja) prikazati i segmente koji bi govorili o duhovnosti, religiji ili kultu - precizirala je. Kako je naglasila, rad na izložbi trebalo bi da bude okrenut širokoj publici i da se što jednostavnije prikažu različiti segmenti života ljudi kroz neko razdoblje.

Balen naglašava njihovu potrebu za umjetnošću, a to se vidi i po oblikovanju keramičkog posuđa.

- Želja za lijepim i za oblikovanjem vidi se na svakodnevnim stvarima. U svakom momentu - kroz njihovo ukrašavanje kuća, figurice ženskih tijela, keramičke posude vidi se ta apsolutna potreba. Posude koje su služile za skladištenje hrane ili kuhanje bile su grublje fakture, nisu bile posebno ukrašene. Međutim, postoji i posuđe npr. vučedolske kulture koje su uglačane, imaju bijeli ukras, prekrasne motive. Ima i mnogo starijih kultura, gdje su imali crveno slikanu keramiku. Manje se nađe nakita. Nakit i takve stvari pronađeni su u grobovima, dakle pri pokapanju. Kroz razdoblje mlađeg kamenog doba i kroz razdoblje bakrenog doba takve stvari su nam rijetke i nemamo mnogo nalaza samih grobova, više gledamo kroz svakodnevni život - kazala je.

Izložba "Bosna i Hercegovina u prethistorijsko doba" smještena je u istočnom krilu zgrade Odjeljenja za arheologiju Zemaljskog muzeja BiH, u prizemlju i na galeriji. Najstariji nalazi su iz razdoblja paleolitika, starijeg kamenog doba.

Tom izložbom naglašavaju se opšta kulturna dostignuća, razvoj trgovine i tehnologije, socijalni kontakti, razmjena iskustava, znanja i ideja, cijela dinamika života prostora koji je kroz dugo razdoblje prethistorije bio intenzivno uključen ili je u nekim aspektima čak oblikovao društvene i kulturne tokove ondašnjeg poznatog svijeta.

Izloženu građu prate odgovarajući tekstovi, crteži i fotografije (kao i prema autentičnim arheološkim podacima izrađene rekonstrukcije prethistorijskih kuća, keramičkih i metalurških radionica i procesa) koje za cilj imaju da posjetiocima olakšaju razumijevanje namjene, načina upotrebe i značenja pojedinih predmeta u kontekstu svakodnevnog života u različitim prethistorijskim razdobljima.

Stručnjaci Muzeja predvođeni kustosicama Anom Marić i Andrijanom Pravidur radili su godinama na obnovi prahistorijske izložbe. Osim kustosa Odsjeka za prethistoriju i stručnjaka Odjeljenja za konzervaciju Zemaljskog muzeja BiH, u izradi stalne postavke "Bosna i Hercegovina u prethistorijsko doba" učestvovali su i brojni drugi arheolozi, restauratori, konzervatori, arhitekti i dizajneri iz Bosne i Hercegovine i inozemstva.

Izložbom "Bosna i Hercegovina u prahistorijsko doba" zatvara se krug poslijeratne obnove stalnih izložbenih prostora Odjeljenja za arheologiju Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Osvjetljavajući pitanja geneze, razvoja, socijalnih, umjetničkih i uopšte društvenih odnosa u prethistorijsko doba ta izložba, zajedno sa izložbama "Bosna i Hercegovina u antičko doba" i "Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku", čini najvažniju na naučnim temeljima uobličenu i zaokruženu cjelinu koja pojašnjava oblikovanje kulturnog identiteta ljudi s prostora današnje Bosne i Hercegovine.

Stalna postavka "Bosna i Hercegovina u prethistorijsko doba" u Zemaljskom muzeju u Sarajevu otvorena je od 20. oktobra, a od 21. do 24. oktobra poklonili su slobodan ulaz za razgledanje stalnih postavki među kojima je i novootvorena prahistorijska zbirka. Besplatan ulaz omogućili su Zemaljski muzej BiH i Ujedinjene nacije BiH.


(Vijesti.ba / FENA)

Izdvajamo